Kardiologija 1.3

Question 1

Što sve uključuje akutni koronarni sindrom?

Answer 1

Nestabilnu anginu, STEMI i NSTEMI.

Question 2

Što uzrokuje akutni koronarni sindrom?

Answer 2

Ruptura plaka, nastanak tromba koji smanjuje protok krvi, čime se smanjuje dovod kisika te dolazi do ishemije i infarkta.

Question 3

Što je zapravo nestabilna angina?

Answer 3

Srčana ishemija bez infarkta.

Question 4

Koje su promjene EKG-a specifične za NA i moraju li biti prisutne?

Answer 4

ST depresija, tranzitorna ST elevacija i T inverzija. Ne moraju.

Question 5

Čemu je NSTEMI nalik?

Answer 5

Nestabilnoj angini.

Question 6

Što je povišeno u NA i NSTEMI?

Answer 6

Srčani markeri (npr. troponini).

Question 7

Čime se očituje STEMI?

Answer 7

Boli u prsima, ST elevacijom i srčanim markerima.

Question 8

Što je ABC?

Answer 8

Airway, breathing, circulation.

Question 9

Koje su tri stvari bitne omogućiti osobama hospitaliziranim zbog mogućeg AKS?

Answer 9

Venski put, monitoriranje i davanje kisika.

Question 10

Kolika bi trebala biti zasićenost kisikom?

Answer 10

90%

Question 11

Koje aritmije povećavaju sumnju na AKS?

Answer 11

Ventrikularna tahikardija, AV blok i atrijska fibrilacija.

Question 12

Koji su znakovi ishemije na EKG-u?

Answer 12

ST depresija i elevacija, T invezija, T peak, Q valovi.

Question 13

Koja je definicija STEMIja?

Answer 13

ST 1 mm+ u dva susjedna voda ili 2 mm+ u V2 i V3.

Question 14

Na što upućuje LBB?

Answer 14

MI.

Question 15

Kakve su T inverzije u NA, a kakve u NSTEMI?

Answer 15

Tranzitorne u NA, stalne u NSTEMI.

Question 16

Zašto se kod sumnje na AKS EKG radi svakih 15 min?

Answer 16

Može biti normalan.

Question 17

Koliko se aspirina daje bolesniku?

Answer 17

325 mg.

Question 18

Kako bolesnik uzima aspirin?

Answer 18

Žvače.

Question 19

Što se pita pacijenta s mogućim AKS?

Answer 19

Dob, opis boli.

Question 20

Koji su simptomi AKS?

Answer 20

Dijaforeza, vrtoglavica, zaduha, mučnina, umor.

Question 21

Koji su rizici za AKS?

Answer 21

Hipertenzija, hiperkolesterolemija, dijabetes, pušenje, droge, bolest u obitelji, druge vaskularne bolesti (moždani, bolest perifernih arterija), prethodni MI (kakav je u odnosu na prošli?).

Question 22

Kontraindikacije za fibrinolitičku terapiju?

Answer 22

Prethodno intracerebralno krvarenje, cerebralna AVM, neoplazma, moždani/trauma glave (u zadnja 3 mj), disekcija aorte, krvarenje ili dijateza.

Question 23

Kontraindikacije za nitrate i zašto?

Answer 23

Inhibitori fosfodiesteraze-5 (sildenafil) zbog hipotenzije.

Question 24

Koje znakove MI možemo čuti stetoskopom?

Answer 24

S3, S4, šum mitralne regurgitacije.

Question 25

Zašto S3 zvuči kao "slushie"?

Answer 25

Krv ulazi u RV i udara o krv koja je u njemu ostala zbog smanjene ejekcije.

Question 26

Zašto S4 tako zvuči?

Answer 26

Udar krvi o tvrdi zid miokarda.

Question 27

Do čega kakvog šoka može dovesti AKS?

Answer 27

Kardiogenog.

Question 28

Kako izgleda osoba s kardiogenim šokom?

Answer 28

Bolesno, blijedo, hladno na dodir, znojno, dizorijentirano.

Question 29

Koji su znakovi zatajivanja srca?

Answer 29

Hipotenzija, povišen JVP, bibazilarni hropci, S3.

Question 30

Pod pojmom inferiorni MI podrazumijevamo blokadu koje koronarne arterije?

Answer 30

Desne.

Question 31

Čime se očituje inferiorni MI? (na EKG-u i inače)

Answer 31

ST elevacija u II., III. i AVF, hipotenzija, povišen JVP, čista pluća.

Question 32

Jesu li pacijenti s inferiornim MI tahikardni ili bradikardni?

Answer 32

Mogu biti oboje.

Question 33

Zašto pacijenti s inferionim MI mogu biti i bradikardni?

Answer 33

Infarkt inferiornog zida može iritirati dijafragmu i vagus te povećati vagalni tonus. Blokada RCA može blokirati dovod krvi do SA čvora.

Question 34

Zašto je kod MI bitno ispitati neurološku funkciju?

Answer 34

Za kontraindikacije kod trombolitika te prepoznavanje promjena nakon davanja fibrinolitika.

Question 35

Može li fizikalni pregled biti normalan kod osoba s AKS?

Answer 35

Da!

Question 36

Koje testove treba naručiti kod AKS?

Answer 36

Kompletnu krvnu sliku (CBC), BMP, coags, srčane biomarkere.

Question 37

Koji je zlatni standard dijagnoze MI?

Answer 37

Povišeni serumski troponin.

Question 38

Koliko se sati nakon početka simptoma troponin može detektirati?

Answer 38

2-3 sata.

Question 39

Kada je troponin najviši, koliko je dugo povišen?

Answer 39

12 h nakon početka simptoma, 10-14 dana nakon početka simptoma.

Question 40

Zašto CK-MB nije specifičan koliko i troponin?

Answer 40

Zato što se otpušta i kod oštećenih skeletnih mišića.

Question 41

Kada CK-MB počinje rasti?

Answer 41

Nakon 4-6 h, ali je uočljivo nakon 12 h.

Question 42

Kada se razina CK-MB vrati u normalu.

Answer 42

Nakon 36-48 h.

Question 43

Koji je najpoželjniji marker kod reinfarkcije?

Answer 43

Troponin, iako se CK-MB prije vrati u normalu pa je uočljivije. Zbog specifičnosti.

Question 44

Koliko se često provjeravaju troponini i EKG u hospitaliziranih pacijenata?

Answer 44

Svakih 6 h.

Question 45

Koja je razlika između NA, NSTEMI i STEMI?

Answer 45

U NA se ne otpuštaju biomarkeri, ali EKG može biti promijenjen.

Question 46

Što je moguće zamijeniti s AKS?

Answer 46

Ezofagealna ruptura, aortalna disekcija, plućna embolija, pneumotoraks, tamponada, vazospastična angina.

Question 47

Čime se očituje ezofagealna ruptura?

Answer 47

Oštrom boli u prsima, palpacijom subkutanog emfizema i zrakom u medijastinumu na RTG.

Question 48

Čime se očituje aortalna disekcija?

Answer 48

Parajućom boli u prsima koja se širi u leđa, proširenim medijastinumom na RTG.

Question 49

Čime se očituje plućna embolija?

Answer 49

Dokazima DVT (edem, eritem, bol u nogama), pozitivnim D-dimerima.

Question 50

Čime se očituje pneumotoraks?

Answer 50

Plerutičnom boli u prsima, manjkom zvuka disanja, perkutorno rezonantnija zahvaćena strana, jasnim RTG!

Question 51

Čime se očituje tamponada?

Answer 51

Beckovom trijadom: hipotenzija, povišen JVP, mukli srčani tonovi. Nije česta.

Question 52

Kako razlikovati tamponadu od AKS na EKG-u?

Answer 52

Diffuse low voltages, electrical alternans??

Question 53

Čime se očituje vazospastična angina?

Answer 53

Mlađom dobi pacijenta, noćnom anginom.

Question 54

Čime se tretira AKS?

Answer 54

MONA-Bs (morfij, kisik, nitrati, aspirin, beta blokatori, statini).

Question 55

Za što se daju nitrati?

Answer 55

Za trajnu bol u prsima, zatajivanje srca i hipertenziju.

Question 56

Koliko se daju nitrati? Što ako ne djeluje?

Answer 56

Tri sublingvalne tablete svakih 5 min. Može se dati IV.

Question 57

Kako nitrati djeluju?

Answer 57

Dilatirane vene-manji preload, dilatirane arterije-manji afterload, dilatirane koronarke-više O2 srcu.

Question 58

Kome su nitrati kontraindicirani?

Answer 58

Hipotenzivnima, osobama sa MI desnog ventrikula (potreban preload), osobama koje uzimaju PDE-5 inhibitore (sildenafil, tadalafil, vardenafil --> ED, plućna hipertenzija)

Question 59

Kada se daju beta blokatori? Čemu služe?

Answer 59

Unutar 24 h. Smanjuju veličinu infarkta i ranu smrtnost,

Question 60

Kako djeluju beta blokatori?

Answer 60

Smanjuju kontraktilnost miokarda i tahikardiju ---> manja potreba za kisikom.

Question 61

Kome su beta blokatori kontraindicirani?

Answer 61

Osobama koje su bradikardne, imaju zatajivanje srca i hemodynamic compromise, alergični, osjetljivi dišni putevi.

Question 62

Što se može koristiti umjesto beta blokatora?

Answer 62

Blokatori Ca kanala, poput diltiazema.

Question 63

Kome je morfij kontraindiciran i zašto?

Answer 63

Smanjuje tlak pa je kontraindiciran osobama u kardiogenom šoku i osobama s RV MI.

Question 64

Koji se statini daju u AKS?

Answer 64

Visokointenzivni atorvastatin, 80 mg.

Question 65

Što se daje osobama u kardiogenom šoku? Zašto?

Answer 65

Vazopresori, npr. noradrenalin. Kako bi se održao venski povrat, tlak i perfuzija organa.

Question 66

Čime se tretiraju osobe sa zatajenjem lijevog srca?

Answer 66

Nitrati+diuretici (diureza ---> IV volumen manji ---> manji središnji venski i kapilarni hidrostatski tlak, a fursemid: venodilatacija ---> smanjena plućna kongestija)

Question 67

Kada se izbjegavaju nitrati+diuretici?

Answer 67

Kardiogeni šok, RV MI.

Question 68

Kako se očituje RV IM?

Answer 68

Inferiorni MI, čista pluća, šok.

Question 69

Što je bitno kod osoba s RV IM, bez povišenog JVP?

Answer 69

Održavanje preloada, davanje tekućine IV.

Question 70

Što je bitno kod osoba s RV IM, s povišenim JVP?

Answer 70

Ne davanje tekućina, srce je već maksimalno napunjenp, LV se neće moći napuniti i izbaciti krv.

Question 71

Što se daje u osoba s bradikardijom nakon akutnog MI?

Answer 71

Atropin.

Question 72

Što je bitno napraviti s osobom koja dođe u bolnicu sa STEMI?

Answer 72

Koronarna angiografija unutar 90 min pa PCI.

Question 73

Kakvi mogu biti stentovi

Answer 73

BMS (bare metal), DES (drug-eluting).

Question 74

Koje su osobe kandidati za bypass umjesto stenta?

Answer 74

Stenoza glavne lijeve koronarke i teška multiKŽ bolest.

Question 75

Koji su lijekovi alternativa PCI? Koji je najpopularniji?

Answer 75

Trombolitici/fibrinolitici. Tenekteplaza.

Question 76

Preferira li se PCI ili lijekovi?

Answer 76

PCI unutar 120 min.

Question 77

Od čega se sastoji dualna anti-trombotična terapija? Čemu služi?

Answer 77

Aspirin+blokator P2Y12 receptora (klopidogrel, preferirano: tikagrelor, prazugrel). Smanjena smrtnost i zbog moždanog i MI.

Question 78

Koji se lijek daje ako PCI nije moguć? Zašto?

Answer 78

Klopidogrel. Zbog manjka proučenosti.

Question 79

Koji se antikoagulansi daju?

Answer 79

Heparin, bivalirudin, fondaparinuks, enoksaparinuks.

Question 80

Koji se antikoagulans daje prije PCI? Zašto?

Answer 80

Nefrakcionirani heparin. Daje se IV, ima kratak poluživot. Brzo se može prestati davati.

Question 81

Što je bivalirudin? Kome se daje?

Answer 81

Inhibitor trombina. Dobar za pacijente s HIT.

Question 82

Koji se antikoagulansi daju ako PCI nije planiran? Opiši ih.

Answer 82

Fondaparinuks (inhibitor Xa faktora), enoksaparinuks (niskomol heparin). Imaju duže poluživote.

Question 83

Čime se liječi NSTEMI?

Answer 83

Dualnom antri-trombotičnom i antikoagulantnom terapijom.

Question 84

Što se radi s pacijentima koji dođu s NSTEMI/UA?

Answer 84

Ako su visokog rizika, angiografija odmah. Ako su srednjeg rizika, unutar 24-48h, a ako su niskog rizika konzervativna terapija.

Question 85

Kako se procjenjuje rizik NSTEMI/UA?

Answer 85

TOMI I GRACE.

Question 86

Koje su moguće komplikacije AKS?

Answer 86

Rekurentni MI, angina s potrebnom revaskularizacijom, smrt.

Question 87

Kakva je trombolitička terapija za NSTEMI/UA?

Answer 87

Ne pomaže.

Question 88

Koje su osobe visokog rizika?

Answer 88

Hemodinam nestabilni, srčano zatajenje, rest angina, akutni MR/VSD, dugotrajni VT, promjene ST/T vala.

Question 89

Koje su osobe srednjeg do visokog rizika?

Answer 89

Nenormalni vitalni znakovi, starost, zatajenje srca, povišeni markeri, EKG nenormalnosti, CAD, CVD.

Question 90

Što se radi s osobama niskog rizika?

Answer 90

Stres test ---> zabrinjavajući rezultati ---> koronarna angiografija.