Kardiologija 1.2: angina Flashcards by Karla m

Što je angina?

Neugodnost u prsima zbog ishemije.

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Zašto dolazi do angine?

Neravnoteže između demand (tahikardija) i supply (aterosklerotske blokade)

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Što je stabilna angina? Je li akutna ili kronična?

Do nje dolazi nakon napora, prolazi odmorom ili uzimanjem nitroglicerina. Kronična je.

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Što uključuje AKS?

Nestabilna angina, NSTEMI, STEMI.

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Kako se opisuje angina? Kako se zove znak specifičan za ishemičnu bol srca?

Ne kao bol, već kao pritisak, stiskanje na sredini ili lijevom dijelu prsa –> visceralna, referirana, difuzna, slabo lokalizirana bol koja se širi u rame, ruku, čeljust.
Levineov znak –> stisnuta šaka preko prsa!

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Koliko traje bol u SA, a koliko u ACS?

2-5 min u SA, a 30+ min u ACS.

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Što precipitira bol u ACS?

Napor (vježbanje, stres, hladnoća, odnosi, kokain, amfetamini)

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Što pomaže u ACS?

Odmor i nitroglicerin NE!

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Koji su nespecifični simptomi ishemične boli srca? Kod koga su češći?

Dispneja, dijaforeza, mučnina. Drugi simptomi su češći u starijih, žena, dijabetičara: dispneja, palpatacije, sinkope.

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Rizik za ishemičnu bol srca?

> 55, muškarac. Do neke godine žene manje, ali poslije postaje isto.

Debljina (BMI>30), dijabetes, hiperlipidemija, hipertenzija, CKD, moždani, periferna arterijska bolest, ACS, prvi rođaci s dijagnosticiranom bolesti koronarki prije 55 u M i prije 65 u Ž, pušenje, kokaini i amfetamini (akutni koronarni vazospazam)
Pripisan aspirin –> 10-ogodšinji rizik za bolest koronarki je visok! Suradljivost!

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Što se auskultatorno čuje na srcu kod ishemijskih bolesti srca?

S3, S4 (ne može se čuti kod AF)

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Kakav je fizikalni pregled osoba s ishemijskom bolesti srca?

Često uredan.

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Kakav je EKG?

U SA ne mora biti akutnih promjena.

Prijašnja ishemija/infarkt: patološki Q valovi

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Koji su drugi mogući uzroci boli u prsima?

Poremećaji ezofagusa, disekcija aorte, muskuloskeletalna bol.

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Kome je potreban stress test?

Ugl. osobama s intermedijarnim rizikom (atipična bol+nekoliko faktora rizika, tipična i bol bez faktora rizika) kako bi se zaključilo je li potrebna invazivna koronarna angiografija ili osobama s dijagnosticiranim CAD zbog risk assesment i prognoze.

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Kada se stress test NE radi?

Kao screening za asimptomatske.

Koji su stress testovi? Koji je bolji i zašto?

Vježbanje i farmakološki (inotrop-dobutamin, vazodilatator-regadenazon, adenozin-kaže prof da oni samo nitroglicerin, dipiridamol-RAD)

Ako može, vježbanje! Zbog EKG, eho, perfuzijski scaning i izdržljivosti.

Koliko je zadovoljavajuće na stress testu vježbanja?

85% predviđenog. Predviđeno: 220 BMP-dob

Tko ne može vježbati?

Osobe koje su amputirane, imaju artritis, KOPB, dekondicioniranje.

Koja je logika farmakološkog stress testinga?

Dolazi do vazodil arterije oko bolesnog dijela, a kako je u bolesnom dijelu već bilo max dilatirano, tamo ne. Ne samo to, protok krvi je manji jer ostale arterije povlače sebi.
CORONARY STEAL!

Kod koga se ne radi vazodilatatorni stress testing?

Hipotoničari, osobe s heart blockom –> sick sinus, high grade AV blok. (Adenozin se koristi za usporenje AV čvora kod supraventrikularne tahikardije), osobe s astmom, KOPB (rizik od brohnospazma).
Osobe bi trebale izbjegavati kofein, teofilin 12 h, a dipiridamol bar 48 h prije.

Što ako ne mogu vježbati i vazodilatatore?

Inotropi! Dobutamin (beta 1 agonist).

Kod koga se inotropi izbjegavaju?

Dobutamin: u osoba s tahiaritmijama u prošlosti (atrijska fibrilacija, ventrikularna tahikardija), u osoba s nekontroliranom hipertenzijom (SBP>180 mmHG), aort disekcijom i nedavnim ACS (unutar tj dana)

Kada i koji lijekovi se prestaju biti prije stess testinga?

Beta blokatori, blokatori Ca kanala, nitrati. Ako se gleda efektivnost lijekova ne, a ako se dijagnozira ishemija da.

Koje promjene EKG-a gledamo pri stress testingu?

Test pozitivan ako je ST depresija> 1 mm u 1 ili više vodova.

Koje osobe s poremeoćajima EKG-a ne bi trebale samo na EKG stress testing?

Osobe s LBBB, ventrikularnim pacingom, ST depresijom, WPW i osobe koje koriste digoksin.

Čemu služi stress ehokardiogram?

Promjene u ventrikularnom zidu: hipokineza, diskineza, akineza. Za valvule, aortu i ventrikul --> ako osobe imaju promjene tih membrana, ne služi.

U osoba koje ne mogu vježbati i primiti dobutamin, potrebna je...?

MPI-myocardial perfusion imaging. Koristi IV radionuklid tracer koji uđe u miokardiocite --> koristeći SPECT, PET --> osobe koje ne prime radiotracer su ishemične, infarcirane ili hiberniraju --> tamnije. Ako se defekt vidi nakon stresa, a u mirovanju ne- REVERZIBILAN (ishemija)

Koje su osobe visokog rizika i što se s njima radi?

Osobe s miokardnom ishemijom --> koronarna angiografija ---> mogući kandidati za balloon angioplastiju, stent, bypass

Kako se liječi kronična stabilna angina?

Antianginalni lijekovi: beta blokatori (prva linija, smanjuju puls i kontraktilnost --> smanjuju oxygen demand), blokatori Ca kanala (za one koji ne toleriraju ili im beta blokatori ne pomažu. Nitrati-dilatiraju arterije (povišen oxygen supply) i vene (smanjuje preload i demand), lako se uspostavi tolerancija (nitrate free period svaki dan!), : short-acting-prva linija--> svakih 5 min, 3 doze, a ako prva doza ne pomaže--> možda AKS, može se i profilaktično long acting ---> izosobrid mononitrat/dinitrat --> druge linija kontraindikacije: PDE-5 inhibitori (sildenafil, tadalafil) zbog hipotenzija Ako ništa ne pomaže --> ranolazine (late Na channel blocker), ali dotad već treba razmišljati o koronarnoj angiografiji

Sekundarna prevencija?

Niska doza aspirina svaki dan (81 g) u stabilnoj angini (ako su alergični --> P2Y12 inhibitor, npr. klopidogrel), statini, dijeta, gubitak mase, vježbanje, prestanak pušenja i smanjenje alkohola.