35. Sta su dijanoeticke, a sta eticke vrline?

Question 1

Kako Aristotel deli dusu?

Answer 1

On deli dusu, za razliku od Platona na dva dela: razumni (intelektualni) i nerazumni (moralni).

Question 2

Sta su ukratko dijanoeticke a sta eticke vrline?

Answer 2

Kao sto postoje razumn i nerazumni delovi duse tako postoje i dve vrste vrlina.
Dijanoeticke su one koje se ticu razumnog dela i one se odvijaju u umu. Sticu se poukom ili didaskalijom.
Eticke vrline se ticu nerazumnog dela i stvaraju se navikom.

Question 3

Kako se jos zovu dijanoeticke vrline i sta podrazumevaju?

Answer 3

One se jos nazivaju i teorijske a podrazumevaju mudrost i razboritost.
Bavljenje naukom dovodi do narocite vrste zadovoljstva jer je poucavanje uzroka ono cime se nauka bavi, a prvi uzrok je Bog stoga i nauka vodi ka Bogu.

Question 4

Kako se jos nazivaju eticke vrline i koja je tu uloga razboritosti?

Answer 4

One se nazivaju i vrline volje posto voljom biramo sta cemo ciniti.
Da bismo valjano birali moram obiti razboriti i bez razboritosti se ne moze postici ni jedna eticka vrlina.

Question 5

Odakle primamo eticke vrline?

Answer 5

Iz tradicije i okruzenja. One su stoga i drustvene vrline.

Question 6

KAko se odvija moralni proces kod etickih vrlina?

Answer 6

Pocinje od toga sto covek nesto zeli, zatim promislja sredstva za ostvarivanje tog cilja, bira sredstva i vrsi odredjenu radnju.

Question 7

Sta odredjuje eticka vrlina a sta radi razboritost?

Answer 7

Eticka vrline odredjuje cilj a razboritost treba da izabere prava sredstva koja vode ka dobru.

Question 8

Sta je kljucno za sticanje vrlina?

Answer 8

Praksa. Vrlinama se ucimo i vezbamo kao i u drugim vestinama.

Question 9

Na sta su upravljene dijanoeticke vrline a na sta eticke vrline?

Answer 9

Kako deli dusu na dva dela shodno tome imamo i podelu vrline na dva dela.
Tako dijanoeticke su jos i logicke i streme ka saznavanju dok su eticke upravljene na volju.

Question 10

Sta mozemo reci za dijanoeticke vrline (Djuric)?

Answer 10

To da se one sticu, vezbanjem i naporom, vremenom i strpljenjem, poucavanjem i ucenjem.

Question 11

Od kojih se dveju funkcija sastoji razumni deo duse?

Answer 11

Od saznavacke - koji se tice saznavanju bica ciji su principi nepromenljivi i nuzni.

Rasudjivacka iliti procenjivacka - okrenuta je podrucju mogucnosti u relativnom vidljivom svetu.

Question 12

Koje dve vrlijne spadaju u Saznavacku funkciju?
Sta rade one?

Answer 12

Znanje (episteme) i Um (nous).

Znanje je tu da stvari dokaze putem silogisticke dedukcije kako bi se doslo do istine.
Um je potpora znanju jer omogucava da se putem indukcije dodje do najopstijih principa i zakona, kategorija.

Question 13

Sta nastaje kada se u okviru saznavacke funkcije ujedine znanje i um?>

Answer 13

Nastaje mudrost - vrhunac ljudskog znanja i predmeti saznanja mudrosti ne ticu se samo ljudskih stvari nego mozemo reci i onih nadljudskih jer se saznanje na ovom nivou tice i postanka sveta, Boga kao prvog i najosnovnijeg principa itd…

Question 14

Koje su dve vrline od rasudjivacke funkcije?

Answer 14

Umesnost (tehni) i Pamet (fronisis)

Umesnost - tice se valjanog umetnickog obradjivanja i stvaranja gde cilj i vrednost ne leze u stvaranju samom nego u delu koje umesnost proizvodi.

Pamet - tice se prakticnog delanja kojega cilj i vrednost ne leze izvan njega kao u stvaralackog uma nego u njemu samom, u pravilnom delanju.
Pamet se ne tice opstih stvari nego cisto prakticnih stvari, zemaljskih i ljudskih.
Za eticke vrline na primer jako je bitan odnos prema pameti jer bez tog odnosa i sadejstva ne moze da se odredi sredina iliti prava mera, stisaju strasi, samim time ni pametan covek se ne projalvjuje.

Question 15

Sta pripada pameti kao delu rasudjivacke funckije?

Answer 15

Razboritost (euvulia), pronicljivost (sinesis), rasudljivost (gnomi), dovitljivost (dinotis).

Question 16

Sta je razboritost?

Answer 16

Sastoji se u razabiranju postupaka za neki cilj o kome pamet ima pravilno misljenje.

Question 17

Sta je pronicljivost?

Answer 17

Sastoji se u pronalazenju pravilnog suda u onom sto je razboritost trazila i nasla.
To je ustvari primena mnenja za donosenje suda o onom cime se bavi pamet i to pravilno donosenje suda.

Question 18

Sta je rasudljivost?

Answer 18

To je pravilno procenjivanje onoga sto je pravo i posteno.

Question 19

Sta je dovitljivost?

Answer 19

Ona se sastoji u pronalazenju i primenjivanju podesnih sredstava za dostizanje postavljenog cilja. Ako je cilj dobar onda mu sleduje vrlina, a ako li nije, onda mu sleduje lukavost.

Question 20

Sta je uslov za uticaj pameti?

Answer 20

Uslov za uticaj pameti na delanje cini uzdrzljivost i samosavladljivost (enkratija).
Kada nema uzdrzljivosti onda se javlja razdor izmedju pameti i delanja.

Question 21

Sta je kruna svih vrlina?

Answer 21

Umovanje (theorija) je kruna svih vrlina jer um za razliku od volje svoju vrednost nosi u sebi samom nezavisno od uticaja na afektivni deo duse.
Umovanjem covek blistava odsjajima buduci da se kroz nju priblizio bozanskog prirodi i tako izdigao iznad svoje ljudske.
Ono donosi najvece blazenstvo.
Samim time ideal umovanja stoji izvan etike buduci da premasuje ljudsku prirodi i tako ulazi u polje metafizike.

Question 22

Na cemu se temelji njegovo ucenje o etickim vrlinama?

Answer 22

Dakle njegov najopstiji princip jer “svrhovnost” iliti “telos” tako je on otkrio da sva prirodna bica imaju odredjenu meru, velicinu i rastenje pa prema tome i eticki organizmi.
Stoga gde postoji opasnost od krajnosti priroda se stara da ostvari sredinu i tako se izbegavanje krajnost i inalazenje prave mere iliti sredine projavljuje kao cilj ljudskog delanja.

Question 23

Kako delimo princip svrhovitosti?

Answer 23

Na meru (metriov) i sredinu (meson).

Question 24

Kakvu je definiciju dao Aristotel za vrlinu?

Answer 24

Definicija eticke vrline u sebi ima tri dela:

• Vrlina je odabiracka naklonost volje koja se drzi sredine podesne za sopstvenu prirodu a odredjene razmisljanjem i to onako kako bi je odredio razuman covek. Sredina je drzanje izmedju dve krajnosti, preteranosti i viska.

Question 25

Sta znaci da je Vrlina odabiracka naklonost volje? (1 deo)

Answer 25

Neko je odgovoran za svoje delo samo ako je njegova odluka bila slobodna. Drugim recima ako je svesno odlucio shodno ucinjenom delu treba pohvalu ili osudu a ako je delo nehoticno (odnosno bez slobodne volje) ona ne trazi ovo.

Question 26

Sta znaci drzanje sredine podesne za sopstvenu prirodu? (2 deo)

Answer 26

U svemu sto je kontinuirano i deljivo je moguce naci troje: Vise, manje, jednako.
Jednakost je sredina izmedju preteranosti i nedostatka.
Sredina je ono sto je jednako udaljeno i od jedne i od druge krajnosti.
Sredina podesna za nasu prirodu jeste ono sto je ni suvise ni premalo.

Question 27

Sta znaci da je vrlina drzanje sredine odredjene razmisljanjem i to onako kako bi je odredio razuman covek? (3 deo) ?

Answer 27

Sredina je kako je odredjuje pravilan um, odnosno covek koji u svemu gleda moralni uzor i spoznaje istinu u svim stvarima.

Question 28

Medju etickim vrlinama koja zauzima najvise mesto?
Sta je ona u svom najopstijem znacenju?

Answer 28

Pravicnost.
To je vrlina koja kao moralna dispozicija u sebi ujedinjuje sve druge vrline.

Question 29

Sta je pravicnost u uzem smislu?

Answer 29

Ona ima dvostruki smisao:
Kao ona koja deli clanovima zajednice dobra i casti prema njihovoj vrednosti i zasluzi i kao ona koja delimicno dragovoljnim, delimicno nedragovoljnim izjednacavanjem dobra i casti odrazava ravnotezu socijalnih dobara.
Odnosno prvo bi danas bilo drzavno pravo ova druga bi bila recimo gradjansko ili krivicno pravo.

Question 30

Sta je u sirem smislu pravicnost?

Answer 30

To je zakonitost koja u drzavnoj zajednici odrzava blazenstvo i njegove sastavne delove.

Question 31

Koji princip Aristotel prienjuje na pravicnost?

Answer 31

Primenjuje princip sredine s tom razlikom stovrlina ovde nije stanje volje izmedju dva ekstrema nego srednja mera u predmetu.
Pravicnost je tako sredina izmedju tvorenja i podnosenja nepravde.
Onaj koji tvori nepravdu suvise mnogo prisavaja a onaj koji trpi ima suvise malo.

Question 32

Sta dopunjuje pravicnost?

Answer 32

Pravicnost dopunjuje pravednost kada ona ne moze da zadovolji eticku potrebu u konkretnim situacijama.
Pravednost je ovde kao pravicnost vise vrste iliti kao nepisani zakon, kao korektura opsteg zakona onde gde je zakon zbog svoje opstosti nedovoljan i kao dopuna strogoj ukocenosti zakona.
Ona se ne upravlja prema slovu zakona nego prema njegovom duhu.
“Epikija” je ovde pojam koji izrazava ono sto je pravo i posteno.

Question 33

Koji je osnovni princip Aristotelove etike?
Sta je to?

Answer 33

Sredina, iliti srednjomernost.
To je ustvari razvijanje principa mere koga je Aristotel vec pronasao u delfijskoj parenetici.
Nista suvise i nista premalo.
Po svom bicu i po svom pojmu sustine vrlina jeste sredina, ali po onom sto je dobro i sto je vrlina je vrhunac.
Po svom bicu i po svom pojmu sustine, vrlina nije osrednjost, jer ispunjava imanentni cilj, to jest sredina predsavlja punu meru onoga sto cilj zahteva. Po svom aksioloskom karakteru vrlina predstavlja uzdizanje iznad antitetike ne samo krajnosti, nepravednosti, nego u isti mah i vrednosti i postaje najvisi stepen vrednosti.