13. Kako su Sofisti shvatili vrlinu? Flashcards

1
Q

Sta je vrlina za coveka?

A

άρετή - vrlina je njegovo valjano funkcionisanje kao coveka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Sta znaci funkcionisati valjano?

A

Funkcionisati valjano kao covek u gradu ili drzavi bi znacilo biti uspesan gradjanin.
Biti uspesan gradjanin znacilo bi ostavljati utisak na skupstini i na sudovima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako biti uspesan gradjanin?

A

Potrebno je saobraziti se preovladjujucim konvencijama o tome sta je pravedno, ispravno, prikladno. Naravno svaka drzava ima svoje shvatanje o ovome.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Sta covek mora da savlada?

A

Mora da savlada tehniku ili zanat ili vestinu (τέχνη) jezicke upotrebe kako bi bio uspesan u uticaju na slusaoce.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Cemu su sofisti ljude poducavali?

A

Retorici u sustini, to jeste vrlini govora u ovom kontekstu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kako je onda vrlina shvacena?

A

Vrlina - άρετή - je shvacena kao zanat - τέχνη - oblikovanja coveka uz pomoc retorike.
Tako ovde nemamo neko stvarno merilo vrline vec jednu vrstu konvencije koja se razlikuje od grada do grada. Ono sto jednom gradu ili drzavi izgleda dobro i pravedno jeste takvo dok ga ono drzi da to jeste (dok ima vrednost).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koja je cuvena izreka Protagore?

A

Covek je mera svih stvari, onih koje jesu da jesu i onih koje nisu da nisu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koje su 4 kardinalne vrline?

A

Mudrost - φρόνησις - prudentia
Umerenost - σωφροσύνη - temperatia
Pravednost - δικαιοσύνη - iustitia
Hrabrost - άνδρεία - fortitudo

Ove navodi i Platon u drzavi a dodaje i 5 - poboznost (όσιότης)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koje su istorijske/kontekst okolnosti sofistike?
Tj. kako su oni nastali?

A

Kada govorimo o sofistima i njihovom nastanku moramo uzeti u obzir desvanja u prvoj polovini 5 veka i drugoj polovini 5 veka.
Dotadasnji sistem jonske filosofije koji je proucavao bice i pitao se sat je ono ustvari, govorio o kosmologiji itd. se mozemo reci, lagano urusavao. Ipak pojedini delovi ovih ucenja ili teorija su imale za potrebu da se bolje povezu ili utemelje, prilagode. Tako dolazimo do pojave eklekticizma.
Ono sto je bitno naglasiti i sto znatno menja polozaj Atine u ovo vreme jeste 466 g pre Hrista bitka sa Persijom koja je sada narodu donela ponos i razvila helensku svest prema varvarskih narodima.
U Atini sada pocinje vrlo zivahan poljoprivredni, ekonomski, prosvetni razvitak.
Akcenat za sofiste je na pros vetnom radu koji je u ovo vreme obuhvatao i prozimao sve sfere ljudskog zivota, znanja i umenja.
Vazno je da spomenemo i umnog Periklea koji je svojom miroljubivom spoljasnjom politikom utvrdio Atinsku moc i poboljsao uslove prestonice.
Atina je u ovo vreme borjala oko 315000 stanovnika gde je robovlasnicka demokratija bila na vrhuncu svoga razvoja.
Sta je isto znacajno za sofiste je demokratski razvitak koji je nastojao i na kraju zamenio stari plemicki poredak drustva.

Kako se menjalo politicko teziste i vrednosti tako se i sa time promenilo teziste vaspitanja i njegova uloga sada postaje neodoljiva teznja za visom obrazovanoscu.
Tako je novi model vaspitanja nosio u sebi ne samo naucni nego i racionalni element.
Nova aristokratija koja se stvarala imala je odlike obrazovanosti i prosvecenosti.
Staro obrazovanje koje je davao otac, ucitelj i svakodnevni saobracaj u atinskom drustvu se urusilo i na mesto njega je stalo novo obrazovanje koje se nije temeljilo na tradicionalnom nego na duhu vise obrazovanosti koja je imala za cilj da pojedincu omoguci ucestvovanje u politickim desavanjima i drzavnim poslovima kako bi sebi lakse stekao ugled, cast i polozaj.
Naravno ovaj racionalni pristup nisu doneli sami sofisti nego buduce da su i sami izasli iz jonskog miljea poneli su ga kao svojsten elemnt svoje skole.
Oni su bili enciklopedisti, humanisti, prosvetitljei, ucitelji itd.
Atina je u njihovo vreme imala i ekonomski i demokratski razvitak koji je isao u prilog njihovom stvaranju.
Tako je ona postal veliki trgovacki centar kroz koji je prolazilo mnogo brodova i razmenjivale su se razne stvari.
Ali ono sto su doneli sofisti nije bilo samo pod uticajem ovog ekonomskog razvoja vec i pod teznjom odrzanja klasne borbe koja se posebno zaostrila u vreme peloponeskog rata 431-404 godine.
Kako je Atina u ovo vreme bila trgovacka ali i robovlasnicka zemlja jedni sofisti su stajali na stranu ideologa i branili su robovlasnicke interese dok su se drugi zauzimali zastvari robovlasnicke aristokratije.
Njihovim filosofiranjem zapocinje aticki period.
Oni nisu bili sposobni za sistematsko ispitivanje i originalno stvaralastvo ali su zato znali da drze honorisana predavanja na kojima su razglabali filosofska ucenja i pesnicka dela i na taj nacin popularizuju rezultate dotadasnje nauke i prilagode je narodnim potrebama.
Ovo je znacajan momenta, jer se socijalne prilike nisu upravljale ka nauci vec obrnuto, nauka se predjuci savremenim teznjama i strujama upravljala prema socijalnim prilikama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koja su tri znacenja imena sofist?

A

“σοφός” - ucen covek

Ucitelj nauke i ucitelj politicke vestine

Ucitelj besednistva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Sta je predmet, metoda i cilj sofistike?

A

Predmet = Covek
Metoda = empirijsko - induktivna
Cilj = saznanje (prakticko, o coveku i za coveka)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly