nauka i zdrav rauzum Flashcards
zdravorazumske istine
- prethode naučnim
Nejgelovo viđenje
- istinitost
- nauka je organizovan zdrav razum
- svest o granicama validnosti verovanja
- zdravorazumska znanja su često protivrečna
- zdravorazumska znanja često opstaju duže od iskaza nauke
- mogućnost uklapanja naučnih iskaza u obuhvatne sisteme objašnjenja
- apstraktnost nauke
- naučni metod
istinitost
- pojam nauke treba vezati za iskaze za koje je neopozivo utvrđeno da su istiniti.
- problematičan pojam istine
problematičan pojam istine
- poimanje istine kao nečega što važi u bilo kakvim okolnostima, uvek i nezavisno od nas
- istorija skepticizma i empirizima - znaci na kojih prepoznajemo istinu i laž su zapravo deo normativnih pravila koja zahtevaju opravdanje tj. pravila koja se ne mogu izvesti iz iskustva (pravila u nauci se određuju)
normativna pravila
- zahtevaju opravdanje
- pravila se ne mogu izvesti iz iskustva (u nauci se određuju)
- istinitost
- nema nikakvih logičkih/transcedentalnih razloga da se
- efikasnost saznanja uzme kao kriterijum istinitosti
- ne znači da će teorija potvrđena u nekim slučajevima važiti uvek i za sve situacije
kriterijum efikasnosti znanja
- kao kriterijum istine je samo još jedan čin vere
Kolakovski - načelo verijem, zato saznajem
- dejstvuje nad celokupnim našim saznanjem
- nema apsolutne istine u nauci, samo induktivni zaključci sa određenom verovatnoćom dešavanja
pristalicec instrumentalističkog shvatanja
- pitanje istinitosti ili lažnosti je besmisleno, budući da naučne teorije često sadrže pojmove koji nisu odgovarajućim operacionalnim definicijama povezani sa exp. činjenicama
- ili idealne granične pojmove koji se ne odnos ena nešto što se moež exp. posmatrati (ne postoji trenutna brzina u fizici)
instrumentalistima su teorije
- pravila zaključivanja
- rukovodeći principi za izvođenje zaključava o opažljivim činjenicama na osnovu datih činjeničnih premisa
— ne nešto što treba da pruži verni opis onoga što se dešava u nekom području iskustva. - ima smisla pitatise da li T efektivno opisuje exp, pojave i način izvođenja zaključava na osnovu opisa tih pojava
- nauka je organizovan zdrav razum
- klasif. zdrav razum
- treba specifikovati vrstu orgz.
- nauka teži ka objašnjenjima koja su sistematska i mogu se proveriti na osnovu činjenica
cilj nauke
- organizacija i sistematizacija znanja tako da na kraju dođe do objašnjenja određene pojave
- pokušavada otkrije i formuliše uslove pod kojima se odvijaju događaji
- pruža objašnjenja opisujući uslove
zdrav razum
- služi se neposrednim uvidima bez nastojanja da objasni i sistematizuje opažene pojave
- svest o granicama validnosti verovanja
- zdrav razum - slabo svestan granica u kojima su njegova verovanja validna
- zdravorazumska znanja bazirana na tradiciji, rutini, navikama i nisu praćena razumevanjem onoga što stoji u osnovi uspešnog/ne delvoanja
- zdravorazumska znanja su često protivrečna
- zdravorazumsko mišlj. se ne odlikuje sistematskim zapažanjima i poručavanjima odnosa između pojava
- odlikuje se neposrednim ljudskim interesima, potrebama i raspoloženjima koji su produkt neposrednih posledica posmatranih događaja
nauka nije oslobođena protivrečnosti
- Dioklecijanov edikt o cenama robe - gornja granica cena
- zdr. znanja često opštaju duže od iskaza nauke
- zdr. verovanja se odlikuju neodređenošću svojih iskaza
- mogu se izdvojiti dve vrste neodređenosti
2 vrste neodređenosti
- klasa stvari na koju se dati iskaz odnosi nije jasno odvojena od klase stvari za koju taj iskaz ne važi
- nije jasno šta termin obuhvata, a šta ne - relacije zavisnosti među pojavama pri korišćenju neodređenih termina formulisane su na neprecizan način
(hlađenje vode)
zdr. verovanja
- ne mogu biti podvrgnuta exp. proveri
- mogu se lako braniti
- ne postoje emp. kontraargumenti
- ne postoji princiop falsifikacionizma
naučni iskazi su
- formulisani precizno
- exp. proveravani
- opovrgnuti, jer je jasno razgraničen domen važenja naučnih T od domena u kome one ne važe
- brojanje i merenje
u svrhu povećanja precioznosti isakaza
- nauka koristi procedure brojenja i merenja
naučni iskazi su formulisani tako da je jasno
- koja svedočanstva im idu u prilog
- a koja ne
- izlaže ih riziku opovrgavanja, budući da je domen važenja jasno ograničen od domena u kom ne važe
- mogućnost uklapanja naučnih iskaza u obuhvatne sisteme objašnjenja
- prednost precizno formulisanih iskaza: mogu se uklapati u obuhvatne sisteme
— lako se dovode u vezu sa drugim preciznim formulacijama - moguće je formulisati odnose zavisnosti između različitih vrsta činjenica
moguće je formulisati odnose zavisnosti između različitih vrsta činjenica
- povećava se i moć razlikovanja i značaja izvora iznetih zaključaka
povećanjem određenosti iskaza i njihovim uključivanjem u logički povezane sisteme objašnjenja
- moderna nauka svojim postupcima proveravanja povećav moć razlikovanja i izvore relevantnog svedočanstva za svoje zaključke
- apstraktnost nauke
- nauka je manje uključena u ostvarianje i zadovoljavanje neposrednih ljudskih interesa od zdr. verovanja
- iskazi i termini su apstraktni skladno sa njenim ciljem - da pruži sistematska i sveobuhvatna objašnjenja.
što je nauka složenija
- više figuriraju apstraktni simboli
- cilj nauke zahteva apstraktnu formulaciju strukturisanih karakt. obj. od interesa, bez pozivanja na osnobine i odnose u kojima se nalaze pojedinačni ob. koji su pripadnici određene klase i deo su svakodnevnog iskustva.
da bi se postigla opštost
- neophodna je apstraktna formulacija
naučni metod
- neprestano izlaganje naučnih iskaza kritičkom proveravanju u kontrolisanim uslovima
- ne garantuje istinitost
- samo svedočanstvo na kome se zasnivaju zaključci u skladu sa određenim zahtevima
— tako da se zaključci zasnovani na svedočanstvu slične struture dobro slažu sa novim činjeničkim podacima
kriza replikabilnosti
- ps. 36%
pogrešna uverenja o naučnom metodu
- pridržavanje unapred propisanih pravila u cilju dolaska do exp. otkrića
- sastoji se u primeni posebnih tehnika nezavisno od predmeta istraživanja
- primena garantuje uklanjanje sub. i izvora g u istraž.