farmakokinetika Flashcards

1
Q

ADME

A

Apsorpcija opisuje proces putovanja lijeka s mjesta primjene do sistemske cirkulacije.
Distribucija opisuje proces raspodjele lijeka iz krvi (sistemske cirkulacije) u tkiva.
Metabolizam i ekskrecija zajedno predstavljaju eliminaciju – uklanjanje lijeka iz organizma.
Metabolizam opisuje kemijsku izmjenu (biotransformaciju) molekule lijeka u novu molekulu, metabolit, koja se događa poglavito u jetri.
Ekskrecija opisuje izlučivanje neizmijenjenog lijeka, ili njegovog metabolita, koja se događa poglavito putem bubrega.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

INHALACIJSKI LIJEKOVI

A

U pravilu se 90% lijeka koji se „udahne” zapravo PROGUTA, dok je samo 10% lijeka otišlo u dušnik i pluća, što je željeno mjesto djelovanja lijeka.
Kako ovih 90% lijeka NE može biti povezano za željenim učinkom lijeka, ono može biti samo izvor nuspojava tj. neželjenih učinaka lijeka.
Stoga se ovi neželjeni učinci lijeka koji se primjenjuje inhalacijski pokušavaju izbjeći na dva načina:
Koristi se lijek koji se NE može apsorbirati iz probavnog trakta, gdje je završio nakon što smo ga progutali,
Koristi se lijek kod kojeg je naglašena pred-sistemska eliminacija, tzv. fenomen prvog prolaska u jetru

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Fickov zakon

A

važan za prolazak lijekova KROZ lipidnu membranu.
Vidimo da je tok molekula proporcionalan koncentracijskom gradijentu, površini (VAŽNO), koeficijentu permeabilnosti (specifičnom parametru za svaku molekulu) te je obrnuto proporcionalan debljini membrane (putu koji prolazi molekula)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

fact

A

ionizirani lijekovi ne mogu proći kroz membranuf

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Henderson-Hasselbalchova jednadžba

A

pri niskom pH - protonirani oblik
-baze ionizirane
-kiseline neionizirane

pri visokom pH
-baze neionizirane
-kiseline ionizirane

pK je konstanta za neki lijek i predstavlja pH u kojem je 50% lijeka u ioniziranom i 50% lijeka u neioniziranom obliku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

barbiturat tiopental

A

primjer liposolubilnog lijeka
lako prolazi kroz lipidne membrane
dobro se apsorbira neovisno o načinu primjene

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

tanko crijevo

A

glavno mjesto apsorpcije zbog svoje velike površine (fikov zakon)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

učinak prvog prolaska kroz jetru

A

označava proces u kojem neki lijekovi budu vrlo brzo metabolizirani i inaktivirani od strane jetre već u ovom prolasku iz crijeva do srca, kada se apsorpcija zapravo nije ni završila.
per os
mala bioraspoloživost
bioraspoloživosr i. v. 100%

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

bioraspoloživost (AUC)

A

površina ispod krivulje nakon ekstravaskularne primjene se podjeli sa referentnom i.v površinom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

smanjenje bioraspoloživosti (F)

A

Ff - Gubitak lijeka fecesom, ukoliko je lijek „zarobljen” u lumenu i ne može proći membranu probavnog trakta

Fg - Gubitak lijeka u enterocitima, ukoliko se lijek metabolizira ili „ubacuje” natrag u lumen crijeva o strane enterocita

Fh - Gubitak lijeka u jetri, ukoliko je naglašen fenomen „prvog prolaska kroz jetru” lijek se metabolizira prije nego što dođe u srce

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

lijekovi s naglašenim fenomenom prvog prolaska kroz jetru

A

značajno će se eliminirati u jetri i nakon drugog načina primjene (npr. Intravenski). Kod takvih lijekova tvrdimo da je jetreni klirens ograničen samo protokom krvi u jetri

npr. imipramin, propranolol, lidokain, morfin, izoniazid

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

distribucija lijeka nakon i.v. primjene

A

Koncentracija lijeka u krvi pada, prvo raste u jetri (dobro prokrvljen organ), pa mišiću (nešto slabije prokrvljen organ), dok koncentracija vrlo polako raste u masnom tkivu (vrlo slabo prokrvljen organ), ali se postupno nakuplja u njemu (što je očekivano za liposolubilne molekule, nakupljanje u masnom tkivu)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

organi sa slabom propusnošću

A

postoje neki organi u kojim je raspodjela lijekova ograničena njihovom propusnošću, a ne njihovom prokrvljenošću. Takvi organi su mozak, testisi, dojka i posteljica. U tim organima molekula lijeka neće tako lako napustiti krvnu žilu (kapilaru) i uči u tkivo

mozak ima i funkcijsku prepreku u distribuciji

-transportere koja „pumpaju” lijek natrag iz tkiva u krv. Jedan od najpoznatijih prijenosnika koja izbacuje lijek natrag iz tkiva u krv i sprječava na taj način djelovanje lijeka u tim tkivima je obitelj MRP

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Vd= doza (ukupna količina u tijelu) / Co (koncentracija u krvi)

A

Vrlo liposolubilne molekule, poput pesticida DDT-a, lako prolaze kroz sve lipidne membrane i nakupljaju se u masnom tkivu. Kod takvih molekula očekujemo veliki volumen distribucije. Vrlo velike molekule i molekule koje se vežu za proteine imaju mali volumen distribucije. Male vodotopljive molekule prolaze kroz sve membrane i nakupljaju se u unutarstaničnom prostoru te imaju vrlo veliki volumen distribucije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

međudjelovanja različitih lijekova kada su istovremeno primijenjeni i kad se vežu za isto mjesto na nosaču

A

Dolazi do istiskivanja, jedan lijek „izbacuje” drugi lijek s proteina nosača čime se povećava slobodna frakcija, te dolazi do promjene učinka (slobodna frakcija lijeka je ta koja izaziva učinak, ali je i ujedno izložena eliminaciji)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

molekule koje se uglavnom eliminiraju bubrezima

A

male, hidrofilne, disocirane molekule slabije vezane za bjelančevine plazme

17
Q
  1. faza
A

Hidroliza
Hidroksilacija
Oksidacija
Dealkilacija
Deaminacija

Za 1. fazu biotransformacije vidimo da je CYP 3A4/5 odgovoran za 50% svih reakcija, dok je CYP 2D6 odgovoran za približno 25% svih reakcija.

18
Q

2.faza

A

konjugacija
-vodom
-glutationom (GST)
-glicinom

glukuronidacija
acetilacija
sulfatacija
metilacija

Za 2. fazu biotransformacije vidimo da su konjugacija s glukoronskom kiselinom (UGT) i glutationom (GST), te sulfatacija (SUL) i acetilacija (NAT) najčešće reakcije, tj. enzimi uključeni u te reakcije.

19
Q

p450

A

nastaje u endoplazmatskom retikulumu
nalazi se u fosfolipidnom dvosloju
bitan u prvoj fazi metablizma lijeka

20
Q

inhibicija i indukcija lijekova sa enzimima

A

inhibicija enzima (brza)- povećana količina enzimom metaboliziranih lijekova i smanjena količina metabolita

indukcija enzima (spora)- smanjena količina enzimom metaboliziranih lijekova i povećana razina metabolita

kod predlijekova sve obrnuto

21
Q

GOSPINA TRAVA

A

relativno često korišten biljni lijek, premda inducira CYP3A4, enzim koji je odgovoran za metabolizam velikog broja lijekova (50%).

22
Q

sokic od glejpa

A

inhibila cyp enzime

23
Q

izoniazid

A

jedini lijek kod kojeg je prvo druga faza acetilacije, a onda prva faza hidrolize

spori acetilatori izoniazida (većina bjelaca)
-imaju veću vjerojatnost izonijazidom inducirane hepototoksičnosti
imaju veću vjerojatnost izonijazidom inducirane neurotoksičnosti
imaju veću vjerojatnost izonijazidom inducirane artralgije

24
Q

ENTEROHEPATIČKA CIRKULACIJA

A

neki konjugirani produkti se izlučuju uz pomoć žući, reaktiviraju se u crijevima i reapsorbiraju natrag u jetru

25
Q

klirens

A

brzina procesa koji uklanjaju lijek iz plazme (400qg/min) / konc lijeka u plazmi

  • klirens je volumen krvi koja se očisti od molekule lijeka po jedinici vremena
  • ELIMINACIJA PRVOG REDA: klirens je konst. i poluvrijeme , a brzina eliminacije se smanjue sa smanjenje koncentracije

ELIMINACIJA NULTOG REDA: brzina eliminacije je konstanta i ne ovisi o koncentraciji lijeka, klirens i poluvrijeme se mjenjaju

26
Q

ukupni klirens

A

Bubrežni klirens + Jetreni klirens

27
Q

klirens krvi

A

protok krvi * omjer ekstrakcije (brzina ekstrakcije/brzina prezentacije)

28
Q

ovisnost klirensa od protoku i ekstrakciji

A

Kad je ekstrakcijski omjer nizak, što je slučaj s ANTIPIRINOM i DIAZEPAM, klirens je nizak i neovisan o protoku krvi.
Klirens varira direktno proporcionalno o brzini protoka za LIDOKAIN i PAH, lijek s ekstrakcijskim omjerom blizu 1.0
Između ta dva ekstrema je koloidni KROMOV FOSFAT čiji klirens se pomiče od ovisnosti o brzini protoka krvi i ekstrakciji

29
Q

ELIMINACIJE LIJEKA BUBREZIMA

A

Kod eliminacije lijekova putem bubrega, tj. Izlučivanjem lijeka u urinu, razlikujemo tri odvojena procesa:
Glomerularna filtracija, pasivni proces koji povećava koncentraciju lijeka u urinu,
Tubularna sekrecija, aktivni proces koji također povećava koncentraciju lijeka u urinu,
Tubularna reapsorpcija, pasivni proces koji smanjuje koncentraciju lijeka u urinu (na nju utječe ph)

  • bubrežni klirens se povećava povećanjem konc lijeka u urin
30
Q

brzina filtracije

A

glomerularna filtracija * cu (konc lijeka u urinu)

31
Q

udarna doza i doza održavanja

A

Udarna doza (DL). Jedna intravenska bolus doza dana za trenutno postizanje stacionarnog stanja.
Doza održavanja (Dm). Doza primijenjena tijekom svakog intervala doziranja u svrhu održavanja stacionarnog stanja.

32
Q

fluktacija (oscilacija koncentracije) i akumulacija (nakupljanje lijeka)

A

Vrijeme da se postiže steady state je približno 4 poluvijeka i nije ovisno o dozi i načinu primjene.

Razina koncentracije lijeka je ovisna o dozi i intervalu doziranja, te klirensu i bioraspoloživosti.

Oscilacija koncentracije (fluktuacija) je proporcionalna omjeru INTERVAL DOZIRANJA i POLUVIJEK. Ako je interval doziranja razmjerno veći od poluvijeka, onda je fluktuacija velika, i obrnuto.

Akumulacija lijeka je obrnuto proporocionalna omjeru intervalu doziranja i poluvijeku. Ako je interval doziranja razmjerno veći od poluvijeka, onda je akumulacija mala i obrnuto.