Vrednovanje šumskih ekosistema - parcijala izdvajanje moje Flashcards
1
Q
- Zašto procjenjivati vrijednost šumskih resursa?
- Pojasni koncept koristi od šume kao način ekonomskog vrednovanja šumskih resursa?
A
- U zadnje vrijeme dlazi do buđenja svijesti za očuvanje okoliša i neraskidiva je veza društva i prirode, pa dolazi do globalnih nastojanja da se vrednuju koristi od prirode. Osim toga prirodni resursi su osnova ekonomskog razvoja, a njihovo upravljanje predstavlja ključni element političkih i institucionalno-organizacionih aranžmana na svim adminsistrativnim nivoima.
- Funkcije šume se smatraju uslugama koje čovjek zahtjeva i koji isključivo odlučuje o njihovoj upotrebi i vrijednosti. Šumske resurse ontrološe čovjek. Zadovoljavaju se potrebe čovjeka koristeći funkcije šuma (ekonomske, ekološke, sociološke)
2
Q
- Pojasni koncept postojanog šumskog ekosistema kao način ekonomskog vrednovanja šumsih resursa?
- Utvrđivanje vrijednosti šuma u tržišnim uslovima?
A
- Šumski ekosistem obezbjeđuje proizvode i efekte zasnovane na prirodnim funkcijama šuma (prirodni potencijal) neovisno od želje ljudi.
- Prilikom vrednovanja pojedinih koristi od šume potrebno je napraviti jasnu razliku između onih proizvoda koji se mogu novčano izraziti i novčano nemjerljivih koristi (ekoloških, socioloških i drugih) općekorisnih funkcija šume.
3
Q
- Koliko koristi od prirode sadrži IPBES klasifikacija?
- Materijalne koristi od prirode po IPBES-u?
A
- K18 koristi podjeljene u materijalne, nematerijalne i regulirajuće koristi.
- Koristi od prirode kroz osiguranje hrane za ljude i životinje, koristi od prirode kroz osiguranje energije, koristi od priodnih materijala i sirovina, koristi od prirode kroz snadbijevanje ljekovitim resursima.
4
Q
- Nematerijalne koristi od prirode po IPBES-u?
- Pojasni računanje šuma i šumskih zemljišta?
A
- Koristi od prirode kroz podršku u procesima učenja i generiranja znanja, koristi od prirode kroz podršku fizičkom i psihološkom iskustvu ,zdravlju i dobrobiti ljudi…
- Šume i šumska zemljišta su faktori proizvodnje sa fiksnom ponudom (ponuda je nepromjenljiva, određena je neekonomskim uticajima). Na grafiku je krivulja ponude potpuno neelastična, tj okomita jer je ponuda fiksna.
5
Q
- Visina rente šumskog zemljišta?
- Računanje vrijednosti šuma sa obzirom na namjenu?
A
- Visina rente šumskog zemljišta zavisi isključivo od potražnje, ako potražnja raste ,renta raste i obrnuto.
- Izračunavanje vrijednosti šuma i šumskog zemljišta kao važnog faktora proizvodnje, za potrebe poreske osnovice, za potrebe utvrđivanja iznosa šumskih šteta tj iznosa oštećenja i u cilju utvrđivanja prava na korištenje.
6
Q
- Koji elementi finansijske matematike se primjenjuju u ekonomici šumskih resursa?
- Tradicionalni pristup u vrednovanju šuma se bazira na utvrđivnju?
A
- Kamatno kamatni račun, prolongiranje i diskontiranje.
- Vrijednosti šumskog zemljišta, vrijednosti šumske sastojine.
7
Q
- Poteškoće pri određivanju vrijednosti zemljišta?
- Koji postupci se koriste za izračunavanje šumskog zemljišta u šumarskoj praksi?
A
- Zemljište je prirodno dobro, zemljište je proizvodni faktor
- Izračunavanje na bazi budućih (očekivanih) prihoda, izračunavanje vrijednosti zemljišta postupcima poređenja, izračunavanje vrijednosti na bazi poređenja podataka o ranijim kupoprodajama.
8
Q
- Izračunavanje vrijednosti na osnovu budućih očekivanih prihoda?
- Izračunavanje vrijednosti na bazi poređenja podataka o ranijim kupoprodajama?
A
- Metod pretpostavlja da se prihod sastoji od glavnog prihoda, međuprihoda i prihoda od drugih šumskih proizvoda, pretpostavlja i da se svi ovi prihodi kapitaliziraju u odnosu na vrijeme kada nastaju. Osnovni nedostaci su zasnivanje na pretpostavkama, postoji kamatna stopa (visina upitna), pretpostavljena je čista sječa što nije u skladu sa savremenim gospodarenjem.
- Prometna ili prodajna vrijednost je ona vrijednost zemljišta koja se dobije slobodnom prodajom. Zasniva se na prihodnoj vrijednosti, ne računa se prihod konretnog zemljišta, nego se procjenjue na osnovu prosječnog čistog prihoda sa zemljišta sličnih osobina ili se upoređuje sa vrijednošću takvog sličnog zemljišta koju je ono postiglo u nekom ranijem postupku kupoprodaje. Vrijednost šumskog zemljišta ovom metodom ovisi o blizini komunikacije, blizine naselja, reljefa, položaja.
9
Q
- Klasične metode utvrđivanja vrijednosti šumskih sastojina se temelje na sljedećim faktorima?
- Koje se metode koriste za izračun vrijednosti šumskih sastojina u šumarskoj praksi?
A
- Drvna zaliha, Tržište. Klasične metode izostavljaju iz obračuna vrijednost općekorisnih funkcija koje nemaju robni karakter i za koje ne postoje tržišni kriteriji.
- Metod sadašnje sječive (prodajne) vrijednosti, metod prihodne (očekivane) vrijednosti, metod troškova sastojine.
10
Q
- Koje informacije nam daje ESAV?
- Zašto nam je potrebna procjena i vrednovanje ekosistemskih usluga?
A
- ESAV služi kao svojevrsno uputstvo za donošenje odluka. Podržava zaštitu i upravljanje prirodnim ekosistemima. Poboljšava održivi tok koristi za sadašnje i buduće generacije. Privlači nove izvore finansiranja. Raspoređuje oskudne finansijske i ljudske resurse na ona mjesta koja su najpotrebnija.
- Imamo potcijenjenost u donošenju odluka, razvojne mogućnosti se često propuštaju. Odluke su zasnovane na djelimičnim informacijama, informacije o ekosistemskim uslugama nisu uključene u sektorske politike.
11
Q
- Koja je svrha ESAV-a?
- Ko može imati koristi od mjerenja, modeliranja i procjene ekosistemskih usluga?
A
- Opšti cilj je bolje informisan proces donošenja odluka i povećana svijest o važnosti prirode za dobrobit ljudi.
- Državne agencije, donatori, preduzeća, lokalne zajednice, međunarodna zajednica. A razlog za procjenu za ovu grupu je podrška javnosti/politke. Razlog mjere upravljanja određenim područjima se tiče menadžera lokacija i drugih odgovornih za nadgledanje lokacija, te preduzeća.
12
Q
- Tri metode procjene i vrednovanja ekosistemskih usluga?
- Principi na kojima se mora zasnivati ESAV?
A
- Biofizičke metode, socio-kulturološke metode, monetarne metode.
- Osiguravanje političke relevantnosti, usposttavljanje partnerstva sa zainteresovanim stranama, efikasno komuniciranje, procesna orjentacija, proširenje perspektive.
13
Q
- Koji su koraci u implementaciji procjene i vrednovanja ekosistemskih usluga?
- Koncept PES?
A
- Definisanje konteksta i problema, utvrđivanje prioritetnih ekosistemskih usluga i korisnika za procjenu, utvrđivanje onoga što je potrebno procjeniti da bi se odgovorilo na pitanja procjene, identificiranje i korištenje pokazatelja, izvora podataka i metoda analize, sinteza rezultata kako bi se odgovorilo na pitanja procjene, komuniciranje rezultata procjene.
- Koncept plaćanja za usluge ekosistema podržava pozitivne ekološke eksternalije kroz prijenos finansijskih sredstava od korisnika određenih ekosistemskih usluga onima koji pružaju te usluge ili su zaduženi za upravljanje ekološkim resursima.
14
Q
- Tržišno bazirani mehanizmi za unapređenje ekosistemskih usluga?
- Specifičnost PES?
A
- Primjer uključuje tržišne mehanizme putem koji se okolinska šteta na jednom mjestu nadoknađuje poboljšanjima na drugom mjestu i sheme certificiranja u kojima se vrijednost ekosistemskih usluga odražava u cijenama proizvoda.
- Specifičnost je to što se bazira na principu “korisnik plaća” pri čemu korisnici usluga ekosistema plaćaju pružateljima ekosistemskih usluga.
15
Q
- Osnovna pretpostavka PES sheme?
- Sedam ključnih principa koji se trebaju poštivati pri kreiranju PES mehanizama?
A
- Oni koji pružaju ekosistemske usluge trebaju biti plaćeni za to.
- Dobrovoljnost, korisnik plaća, direktne finansijske transakcije, osiguranje dodatnih koristi, definisanje neophodnih uslova, garancija i dugotrajnost, kredibilnost (izbjegavanje curenja).
