Šumske kulture i plantaže - Završni

Question 1

1. Pojasni običnu sadnju u rupe?
2. Pošumljavanje krša kako se vrši?
3. Kako vršimo presađivanje odraslog drveća?
4. Koji su to najvažniji korovi?

Answer 1

1. Može se upotrebljavati u svakom tlu osim na močvarnom i za razne vrste drveća, te razne veličine biljaka.
   Postupak sadnje je sljedeći: Odstrani se vegetacioni pokrivač te se motikom ili krampom iskopa okrugla rupa, širine i dubine da se žile biljke u njoj mogu dobro rasporediti.
   Biljku sadimo na dubinu kao što je bila u rasadniku, usitnjena zemlja ide prva oko žila.
   Kada rupu napunimo zemljom, sabijemo je nogom, a busen trave i preostalu zemlju stavimo oko biljke.
2. Krš predstavlja područja koja su siromašna u zemljištu i vrlo su rastresita.
   Crni bor, primorski bor od četinara, lišćari preporučeni crni grab, grabić, brijest…
   Četinari godina 2+0 ili 3+0 a lišćari školovani 5-6godina starosti.
   Sadimo ovako: krampom iskopamo duboku rupu te još produbimo čuskijom.
   Izvađenu zemlju razdvojimo od kamenja. Sadimo na razmaku 1.5-2m male biljke, a liščare od 3-6m.
   Nakon pokrivanja korijena oko sadnice se stavlja kamenje kako bi bila zaštićena od isušivanja i vjetra.
3. Prilikom presađivanja odraslog drveća treba obratiti pažnju na izbor vrsta drveća, vađenje biljaka (šok presadnje), vrijeme presadnje (ne kada je zemlja smrznuta), priprema biljaka za vađenje.
   Vađenje biljaka sa golim korijenom: na određenoj udaljenosti od biljke se iskopa jarak širine 20-30cm
   i dubine nešto veće od dubine do koje prodire glavni korijenov sistem.
   Udaljenost jarka od biljke ovisi od prečnika stabla na 30 cm visine (izrađena tabela). Na unutrašnjem zidu jarka se makazama posijeku sve žile te kompletan korijen obloži vlažnom tkaninom.
   Prilikom presadnje iskopa se rupa širine dokle joj sežu žile te se stablo postavlja na dubinu na kojoj je korijen bio ranije.
4. Orlovska paprat, kupina, maline, žutilovka, vrijesak

Question 2

5. Cilj selektivne prorede?
6. Kada se provode svijetle prorede?
7. Kako podižemo kulture borovca?
8. Kako podižemo kulture breze?

Answer 2

5. Da se potencijalne mogućnosti staništa najbolje koriste,
   sprječavanje pojave šteta,
   izvršiti odabiranje i pomaganje najsnažnijim i po kvalitetu najboljim kandidatima,
   njega odabranih stabala
6. Kada je sastojina dostigla zrelost od oko polovine produkcionog perioda.
7. Brzorastuća je vrsta, rasprostranjena na sjeveroistočnim dijelovima američkog kontinentima na n.v. od 700-1600m.
   Borovac brzo raste u mladosti i podnosi hladnoću, snijeg i zasjenu. Kalcifoban je i ne podnosi suhe terene.
   Uspješno se sadi na nižim brdskim terenima u pojasu kitnjaka, bukve i bukve sa jelom.
   Sadi se 3x3m u plantažama 6x6m. Veliki problem prestavlja cronartium ribicola.
   Preporučuje se osnivanje mješovitih kultura sa arišom, smrčom, bukvom, lipom.
8. Breza je brzorastuća vrsta sa kvalitetnim drvetom za hemijsku preradu (celuloza), ali ne i tehničke kvalitete.
   Kalcifobna je biljka, podnosi vrlo kisela tla a svojim listincem je meliorativna vrsta.
   Otporna je prema suncožaru i zimskim hladnoćama.
   Vrlo je pogodna za stvaranje uslova za pridolazak drugih vrsta (bukve i smrče) jer umanjuje klimatske ekstreme. Pogodna je za pošumljavanje u pojasu bukve, bukve-jele, kitnjaka.

Question 3

9. Šta je to fitoremedijacija?
10. Plan sadnje kod topola?
11. Infrastrukturni i tehnički aspekti podizanja plantaža?
12. Prema angažmanu radne snage razlikujemo sljedeće načine sadnje?

Answer 3

9. Fitoremedijacija je metoda remedijacije, sanacije, čišćenja tla (vode, zraka) pomoću biljaka.
   Koristi se za remedijaciju raznih štetnih tvari: teških metala, ugljikovodika, pesticida,
   hloriranih spojeva, radionukleida, policikličkih aromatskih ugljikovodika, viška hranjivih tvari, itd.
   Najbolji rezultati se postižu kod uklanjanja teških metala.
   Biljke fitoakumulatori – biljke koje imaju sposobnost akumuliranja štetnih tvari iz medija (tla, vode, zraka).
10. Nacrt mora sadržavati broj biljaka po ha, razmak između redova, razmak između biljaka u redu, potrebne čistine oko kulture u svrhu lakše mašinske sječe te lakše i brže intervencije u slučaju napada štetnika ili nekih nepogoda.
    Pažljivo odabrati klonove, sadi se od 273-300 biljaka po ha, plitka sadnja na dubini od 80-100 cm, a duboka do 300cm.
    Sadnja je šesterokutna 5,63x6,5 m ili četverokutna 6x6m. Za pošumljavanje se koriste sadnice starosti 2+3 ili 1+2. Obavezna je njega tla gdje spada ručno okopavanje oko biljke. Obavezno je prerezivanje grana. Ophodnja se kreće od 15-25 godine.
11. U njih spada udaljenost do kupaca biomase, dostupnost plantaže KKO-a cestama za sadnju i upravljanje, dalekovodi koji prolaze plantažom, dostupnost odgovarajućih mašina za sadnju i sječu.
12. Pojedinačna sadnja,
    kombinirani postupak sadnje,
    grupna sadnja podjeljenih poslova.

Question 4

13. Sadnja na gradone?
14. Kada se završava negativna a počinje pozitivna selekcija?
15. Kako podižemo kulture bagrema?
16. Šta je rekultivacija vrste?

Answer 4

13. Gradoni su ustvari neprekinute terase koje se izrađuju paralelno sa izohipsama. Osim navedenih
    poznate su i gradočini, koji predstavljaju isprekidane terasice, raspoređene po padini u šah-matskom pogledu.
    Primjenjuju se uglavnom zbog nemogućnosti obrade terena primjenom mehanizacija na cijelom terenu predviđenom za podizanje kultura.
    Sadnja na gradone:
    Iskop zemlje i postavljanje iste na gornju stranu,
    formiranje terase i postavljanje biljke,
    pokrivanje korijena i ravnanje zemlje.
14. Negativna selekcija ima tako dugo svoje opravdanje dok se nosioci vrijednosti još nisu jasno izdvojili,
    dakle u mladiku, a često u guštiku.
    Čim poželjno stablo dođe jasno do izražaja, nema više mjesta negativnog selekciji nego se mora preći na pozitivnu.
15. Bagrem je brzorastuća vrsta vrlo vrijednog i dugotrajnog drveta. Ima vrlo široku ekološku valencu a sadi se 3-5 hiljada biljaka po ha. Obnavlja se čistim sječama, a ophodnje su kratke 5-50godina za pilanu.
16. rekultivacija je složen postupak sa primjenom rudarskih, meliorativnih, agrotehničkih, hidrotehničkih i drugih inženjerskih mjera, usmjerenih ka obnavljanju reproduktivne sposobnosti prostora i stvaranju kulturnih predjela.
    Osnovni cilj je da se ubrza proces pedogeneze koji bez učešća čovjeka traje 1000+godina. Rekultisol je tip tla koji je rezultat rekultivacije.

Question 5

17. Faktori koji utiču na odabir lokacije za podizanje KKO?
18. Kako sadimo velike stablašice lišćara na kršu?
19. Kako podižemo kulture duglazije?
20. Šta predstavljaju šumske kulture?

Answer 5

17. Faktor 1 lokalni prirodni uslovi u koji spadaju (mikroklima, tlo, podložnost prirodnim katastrofama, podložnost napadima štetočina/bolesti i štete od divljači, pitanja biološke raznolikosti).
    Faktor 2 infrastrukturni i tehnički aspekti u koje spada (udaljenost do kupca biomase, dostupnost plantaže KKO-a cestama za sadnju i upravljanje, dalekovodi koji prolaze plantažom, dostupnost odgovarajućih mašina za sadnju i sječu).
18. Preporučuje se da se među žile koje su već sa zemljom pokrivene položi određen broj kamenja koje bolje održe vlagu a biljku bolje učvrste.
19. Brzorastuća je vrsta i vrlo produktivna sa prirastom između 20 i 30 m3/ha.
    Drvo je elastično, vrlo trajno i umjereno tvrdo. Osjetljiva je na smrzavanje i mraz.
    Razvija površinski korjenov sistem i preferira lahka tla sa dobrim vodnim režimom.
    Izbjegava tlo sa puno kalcijevog karbonata. Najbolje uspjeva u višim položajima kitnjaka, bukve, bukve i jele. Kulture se osnivaju sadnjom sadnica 2+0 ili 2+1, sjetva se ne preporučuje. Razmak sadnje 3x3.
20. Predstavljaju takve šume koje su podignute sadnjom biljaka ili sjetvom sjemena.

Question 6

21. Šta su intenzivne kulture?
22. Šta su šumske plantaže?
23. Kako podižemo kulture smrče?
24. Podizanje kultura običnog/bijelog bora?

Answer 6

21. Predstavljaju takve šume koje su podignute sadnjom biljaka ili sjetvom sjemena sa tim da se prilikom sadnje obavila startna gnojidba “umjetnim” ili stajskim gnojivom.
22. Šumske plantaže su šume podignute sadnjom biljaka uz primjenu intenzivne agrotehnike i gnojidbe tla, na kojem se pored šumskih vrsta u prvih nekoliko godina uzgajaju i neke poljoprivredne kulture.
23. Smrča raste relativno sporo u mladosti ali kao “vrsta sjene” ima više stabala po jedinici površine.
    Drvo je velike kvalitete i velike upotrebljivosti. Zahtjeva relativno veliku vlažnost zraka, svježija i rastresita humusna i kisela zemljišta.
    Strada od snjegoloma/snjegoizvala i vjetroizvala. Pogodna za pošumljavanje u pojasu bukve i jele.
    Kulture se osnivaju sadnjom i to biljaka starosti 2+2 a razmak sadnje 2x2m U mladosti je smrča osjetljiva na korov. Poželjno je osnivanje mješovitih kultura (bukva, jela, ariš…).
24. Brzorastuća je vrsta i dugovječna sa kvalitetnim drvetom. Izrazito kserotermna vrsta, pogodna za pošumljavanja pijesaka i tresetišta.
    Osniva se sjetvom i sadnjom, školovanim sadnicama 2+1 ili 1+1. Ovisno o staništu osnivaju se čiste i mješovite sastojine.