Tehnike uzgajanja šuma završni skripta, rokovi prethodni

Question 1

1. Umjetna sadnja jelovih biljaka?
2. Kod izvođenja prorede treba odgovoriti na sljedeća pitanja?
3. Kako se obnavljaju bukove sastojine?
4. Kako se prorjeđuju borove kulture?

Answer 1

1. Umjetna sadnja jelovih biljaka je opravadana samo onda kada želimo iste saditi na malim površinama i u grupama, zatim na progalama u starim sastojinama. Razlog je veoma jaka osjetljivost jele na sušu, jaku insolaciju i sl. Stoga im je potrebna zaštita matične sastojine. Za sadnju se upotrebljavaju biljke koje su u rasadniku provele 4 do 6 godina. Sjetva jelinog sjemena takođe uz određene uslove može biti uspješna, ali se veoma rijetko primjenjuje ovaj način umjetne sadnje.
2. Prije nego što počnemo s provođenjem proreda treba postaviti određena pitanja.
   - Važno je znati kada je pravo vrijeme za obavljanje prve prorede,
   - zatim kojim intenzitetom je potrebno prorjeđivati sastojinu a da se ne umanji produkcija drvne mase i ne naruši stabilnost sastojine,
   - na koji način je potrebno izvršiti doznaku stabala za proredu i kojom metodom izvesti samo prorjeđivanje,
   - te posljednje pitanje koliko često treba sastojinu prorjeđivati odnosno koliko iznosi turnus.
3. Sastojine bukve se uzgajaju u visokom uzgojnom obliku. Podmlađivanje se vrši prirodnim putem pod zastorom starijih stabala. Sastojine bukve se najčešće obnavljaju oplodnom sječom. Ranije je to bila oplodna sječa na velikim površinama, a sada je to oplodna sječa sa širim ili užim prugama. Takođe se mogu obnavljati ui rubnom sječom. Prebirnom sječom možemo padmladiti čiste bukove sastojine u povoljnim ekološkim prilikama.
4. Prve prorede u borovim kulturama moraju započeti rano, već u 10-12. godini budući da je crni bor veoma osjetljiv na snijeg. Najprije se prorjeđuju visokom proredom i kasnije se postepeno prelazi na njegu najboljih stabala. Odmah u mladosti se moraju iz kultura vaditi sva bolesna i oštećena stabla, kao i rašljava stable budući da je rašljavost nasljedno svojstvo. Takođe, za borove kulture važi pravilo da prorede u kasnijoj dobi nemaju značaja budući da je process traženja svjetla u borovim kulturama veoma intenzivan.

Question 2

5. Kada se izvode popunjavanja kod provedene sjetve ili sadnje?
6. Koliko se siječe drveta u proizvodnom dijelu sastojine u provođenju proreda?
7. Od čega ovisi hoće li se i kako će se dugo podržavati podstojna sastojina?
8. Matić – intezitet prorede?

Answer 2

5. I kod najbolje provedene sjetve ili sadnje biće patrebna popunjavanja, koja se ne izvode prije druge ili treće gadine nakon sadnje.
6. U proizvodnom dijelu sastojine (A + B etaža) sječe se najmanje onoliko od zadanoge ukupne zapremine prorede koliko zapremina proizvodnoga dijela sastojine sudjeluje u zapremini cijele sastojine.
7. Hoće li se i kako će se dugo padržavati podstojna sastojina, ili će se takva nova osnovati, ovisi o prirodi i sastavu glavne sastojine, te o potrebama njege tla ili očuvanje njegove vrijednasti.
8. Matić (1984, 2002) tvrdi da su intenziteti proreda najčešće određivani u suprotnosti sa biološkim svojstvima, ekološkim zahtjevima, dobi, strukturom, a posebno omjerom smjese koji vlada u našim njačešće mješovitim i prirodnim sastojinama. Treba posebno istaći Matićevu napomenu koja govori o tome kako je prosječni dobni prirast uvijek niži od tekućeg prirasta sve do određene dobi sastojine.
   Na osnovu svega navedenog ukupnu drvnu masu prorede možemo dobiti tako da ukupnu konkretnu drvnu masu sastojine stavimo u odnos sa starošću, odnosno s desetljećima, tj. dobnim razredom.

Question 3

9. Kako prorede utiču na prirast?
10. Prečnik u odnosu na radijus
11. Umjetno podmlađivanje hrasta
12. Njega i proreda duglazije

Answer 3

9. O uticaju proreda na prirast moramo imati na pameti ove po Baaderu izvedene važne zaključke:
   - Ekstremne prorede, t. j. slabe niske prorede kao i jake progale, kod kojih se broj stabala naglo smanjuje - vode do gubitka na prirastu,
   - Kod ostalih zahvata bila to niskom ili visokom proredom nema nikakovih većih razlika u konačnoj ukupnoj proizvodnji drvne mase.
   - Umjerene i nepretjerane prorede stalno vode do povećanja prirasta,
   - Prejakim prorjeđivanjem nastaje mnogo veći gubitak na prirastu, nego u slučaju, da smo sastojinu ostavili u gustom sklopu. Stoga se kod provođenja proreda morama kloniti svakag pretjerivanja te imati na umu, da nije svrha gospadarenja samo povećanje prirasta već i pavećanje drvne zalihe.
10. Površina omotača krošnje je u direktnoj vezi sa prirašćivanjem stabla. Sa povećanjem projekcije krošnje povećava se i površina omotača krošnje a samim time i prečnik stabla.
    Sa većim uživanjem svjetla, povećanjem prostora povećava se i prečnik dok stablo ne dobje maksimalni stajališni prostor.
11. Postupci kojima se priprema stanište za prirodno ili umjetno pomlađivanje sastojina hrasta lužnjaka su:
    – sječa prekobrojnoga podrasta i grmlja, ručno uz pomoć različitih alata ili upotrebom mehanizacije
    – čišćenje tla od korovne vegetacije ručnim alatima, uz upotrebu kemijskih sredstava ili mehanizacije
    – rahljenje zbijenoga tla, tla s nagomilanim sirovim humusom ili nerastvorenim listincem – površinska odvodnja zamočvarenoga tla kopanjem kanala “sisavaca”
    – podizanje čvrstih ili prijenosnih ograda prije početka oplodnih sječa radi zaštite sjemena, ponika i pomlatka hrasta lužnjaka i ostalih vrsta drveća od divljači i stoke
    – postavljanje otrovnih meka protiv glodara (miševa, voluharica i dr.) koji uništavaju žir i mlade biljke hrasta lužnjaka.
    U drugu skupinu poslova pripadaju ovi uzgojni postupci:
    – sjetva žira omaške, pod zastorom starih stabala, pokrivanjem posijanog žira ili bez pokrivanja, ručno ili mehanizirano
    – sadnja žira pod motiku, uz pomoć kopače ili mehanizirano
    – sjetva ili sadnja žira na reduciranoj površini (krpe, pruge)
    – sadnja biljaka s golim korijenjem u jame, zasijeke ili mehaniziranom sadnjom – sadnja biljaka s obloženim korijenjem (kontejnerske sadnice) u jame, ručno, mehanizirano ili uz upotrebu specijalnih sadnih lopata ili sadilja.
12. Sa proređivanjem duglazijinih sastojina treba početi pravovremeno t. j. čim pređu kulminaciju prirasta u visinu. Jaki proredni zahvati moraju se ravnati prema brzom rastu i razvoju sastojine omogučavajući stablima da iskoriste povećani priliv svijetla. Umjetno čišćenje stabala od suhih, a i zelenih grana mnogo povećava kvalitativnu vrijednost tehničkog drveta, pa se preporučuje te grane rezati do visine od 8-10 metara.

Question 4

13. Ciljevi proreda
14. Sastojine jele, bukve i smrče, te jele, bukve, smrče i bora.
15. Sastojine bukve i hrasta
16. Što se vrste drveća, koje su u smjesi - ? - stoje bliže odnosno, što skladnije se one u tom nadopunjuju, to uspješniji je rast mješovite šume, a da pri tom nije potrebna intenzivna njega.

Answer 4

13. To su:
    – odabiranje i pomaganje fenotipski najkvalitetnijih stabala u sastojini (stabla budućnosti)
    – formiranje optimalne strukture sastojine
    – njega krošanja i debala odabranih stabala budućnosti
    – dobijanje maksimalnoga kvalitetnoga prirasta u određenim dobnim i strukturnim uvjetima sastojine
    – formiranje stabilne i produktivne sastojine koja će u određenom trenutku biti sposobna za prirodno pomlađivanje.
    - prihod drvnoga volumena posječenoga prorjedama (prethodni prihod)
14. Podmlađujemo ih oplodnom sječom sa dugim podmladnim razdobljem ili - što je pretežno - prebirnom sječom. Kod o p l o d n e s j e č e treba najprije podmladiti vrste koje podnose zasjenu t. j. jelu bukvu, pa zatim smrču i bor treba nastojati, da vrste koje čine smjesu, uzgajamo u grupama.
15. Ima li u bukovoj sastojini malo hra¬stovih stabala - ili ih uopće nema - mora se hrastu dati velika prednost pred bukvom na taj način, da se na najboljim dijelovima staništa neposredno prije pripremnog sjeka - sastojina progali; te umjetno osnuju 0,5 ha velike skupine hrastovog mladika.
16. po šumsko-uzgojnim svojstvima i biološkim zahtjevima

Question 5

17. DOPUNI U hrastovim šumama naplodni se sijek provodi, u rodnoj godini odmah nakon što žir opadne, te se pri tom - - vade najjača i granata stabla.
18. Kestenove sastojine- kolika je ophodnja kod niskih suma ?
19. Progale su ?
20. Porede počinju u razvojom stadiju letvenjaka a nakon kulminacije tekućeg visinskog prirasta sastojine.

Answer 5

17. da se kasnije izbjegnu, štete na podmlatku
18. Niske kestenove sume uzgajamo u ophodnjama od 2 do 30 godina sto ovisi o sortimentima koje zelimo ugajati kao i o kvaliteti tla. Nerentabilnije su ophodnje izmedju 20 i 30 godina. Radi jakog i brzog prirasta treba te sastojine svakih 3-5 godina umjereno prorjedjivati
19. Pod progalama razumijevamo takve zahvate u vladajuću glavnu sastojinu, kod kojih se najednom ili u periodu od 10-20 godina posiječe 30-60% stabala
20. DA

Question 6

21. Pripremnim sijekom se stvaraju povoljni uvjet u sastojini za podmlađivanje.
22. Proredom se povećava količina proizvedenog drveta u sastojini
23. Hrast se najčešće obnavlja na zakorovljenim površinama
24. Čiste sastojine su sastavljene od vrsta svjetla?

Answer 6

21. DA
22. NE
23. NE
24. DA

Question 7

25. U mješovitim sastojinama su zastupljene najmanje dvije i više vrsta drveća?
26. U progaljenim sastojinama ima manje korova nego u gusto sklopljenim sastojinama

27.Bukva i hrast se zbog teškog sjemena najlakše podmlađuju oplodnom sječom

28. Valjanost hrastovog žira ustanovljava se donekle i po tom, što dobar žir u vodi odmah potone, a loši ostanu na površini vode, što je uvijek slučaj.

Answer 7

25. DA
26. NE
27. DA
28. NE

Question 8

29.Najkasnije se sije žir ili bukvica, kako ne bi u slučaju toplog vremena još u zimskom spremištu proklijali.

30. Sječe, koje se u sastojini vrše u vremenu od njezinog padmlađivanja, pa do sječne zrelosti i početka sječe za stvaranje nove generacije, nazivamo i među¬vremenim sječama.
31. Kod proreda sijeku se samo ona stabla, koja se iz sastojine moraju isključivo zbog š u m s k o – o p e r a t i v n i h razloga ukloniti, pa na proredne sječe ne smiju uticati nikakvi drugi razlozi.
32. Umjerene i nepretjerane prorede stalno vode do održanja prirasta,

Answer 8

29. NE
30. DA
31. NE
32. NE

Question 9

33. Dajući još jednom ocjenu aktivnostima oko prebirnog čišćenja vidimo da se ne radi o suptilnijim radovima, nego se prije svega vodi jedna osjeljiva operacija.
34. Ukoliko se zakasni sa proredom, najdalje što se smije čekati to je period između 40 i 60 godine, ali tada se mora sasvim oprezno prići prorjeđivanju.
35. Progalno se gospodarenje može uvesti samo u sastojine, koje rastu na dobrom i suhom tlu.
36. Podmladne površine, i kulture, na kojima biljke već živo prirašćuju, mogu se popunjavati također samo?

Answer 9

33. NE
34. DA
35. DA
36. Sadnjom

Question 10

37. Sadnja biljaka ima prednost, jer je neovisna od godine zrelosti-uroda-mogućnosti drveća sjemenom,
38. Kod transporta biljaka sa busenom mora se paziti, da se one ni jednom ne uhvate za korjenje-grane-stabljike.
39. U dobro njegovanim i čišćenim sastojinama razlikuju se donekle već prije početka proreda jedna-dvije-tri etaže krošanja.
40. Prorjede počinju u razvojnom stadiju letvenjaka, nekoliko godina nakon zadnjega čišćenja, a nakon kulminacije tekućeg visinskoga prirasta sastojine. U stanišnim i struktu rnim uvjetima koji vladaju u našim sastojinama to je dob oko 10-20; 20-30; 35-40 godin.

Answer 10

37. URODA
38. Stabljike
39. Dvije
40. 20-30g

Question 11

41. Bitna karakteristika prebornih-selektvnih-prorednih sječa jest, da se njihovom provedbom ne smije sklop sastojinskih krošanja nikad trajno prekinuti.
42. Prebirna sječa razlikuje se od prebirne prorede po tome, šta se kod prebirne sječe vade redovno najmasivnija-najvisočija-najjača, za sječu zrela stabla, pa se tek uz ova sijeku i slabija stabla.
43. DA NE Sastojine smrče i bora se pod¬mlađuju prirodnim putem - oplodnom, a još bolje rubnom sječom.
44. Kod osnivanja kulture smrče ako se desi da prijeti opasnost, da će se tlo zakoroviti moramo upotrijebiti trogodišnje ili četverogodišnje presađivane biljke.

Answer 11

41. Prorednih
42. Najjača
43. DA
44. DA

Question 12

45. Bukove sastojine se uzgajaju gotovo isključivo samo u v i s o k o m š u m s k o m u z g o j u
46. Njega sastojina hrasta lužnjaka započinje onoga trenutka kada se na pomladnoj površini, tokom podmladnoga razdoblja, pojave ponik i pomladak na koje se može računati kao na dio buduće sastojine.
47. Često moramo čiste sastojine uzgajati da pokrijemo gospodarske potrebe na izvjesnom sortimentu
48. Od drveća lišćara dolazi u obzir samo hrast i topola

Answer 12

45. DA
46. DA
47. DA
48. DA

Question 13

49. Kada Salisch (Balen 1929) provodi prorede u bukovim sastojinama u ranoj mladosti onda se navraća u istu sastojinu svake 3., 5. godine.
50. Kod obnove šuma prebornom sječom i kada je riječ o veličini skupina poznato je da je za jelu površina jezgra puno manja od smrče i bukve.
51. Takve mješovite sastojine možemo uzgajati tako, da obje vrste budu u?
52. Drvna masa ariševog stabla uzraslog u stogodišnjoj sastojini iznosiprosječno ?

Answer 13

49. DA
50. DA
51. Grupimičnoj smjesi
52. Prosječno 2m kubna

Question 14

53. ?se obavlja najčešće u godini dobroga uroda hrastovih stabala odnosno najkasnije godinu ili dvije nakon takvoga uroda.
54. Kao mjera njege kod bora se počinje s prvim rezanjem u ? godini
55. Treba naglasiti da ? sortimenti imaju veće vrijednosti ukoliko su nešto jačih dimenzija, te se stoga preporučuju jače prorede u njima.
56. Ukoliko su mjere njege provođene sistematski onda je prebiranje u uzgojnim sječama ? odabiranje.

Answer 14

53. Naplodni sijek
54. u 20 godini kod bora
55. Jelovi sortimenti
56. Pozitivno odabiranje