Patogeni šumskog drveća prva parcijala izdvojeno što imam i knjiga za 10 vrsta što profesor reko

Question 1

1. Navedi koje stablo se prvo sječe to jeste kod kojeg mjesta tumora imamo najveće gubitke u drvnoj masi po kvaliteti?
2. Navedi glavni simptom bolesti za gljivu Phytum debaryanum, njenu rasprostranjenost i domaćine?
3. Simptomi bolesti Phytum debaryanum?
4. Biologija gljive Phytum debaryanum?
5. Mjere borbe protiv gljive Phytum debaryanum?

Answer 1

1. Prvih 2 m su najvrijednija na svakom stablu, stoga pozicija odmah ispod crte 2m ima najveće štete.
2. Glavni simptom je polijeganje ponika, rasprostranjena je u evropi, americi i australiji, domaćini su četinari i liščari.
3. Ako su napadnute bilje u fazi nicanja javlja se polijeganje, a kasnije kada biljke odrvene tručež korijena i vrata stabljike. Na korijenu inficiranih biljaka razvija se bjeličasta, paučinasta micelija.
4. Infekcije ostvaruju zoospore koje nastaju iz konidija (ako se nađu u vlažnim uvjetima), ili klijanjem konidija u hifu (pri suhim uvjetima). Micelija se u tkivu širi inter i intracelularno. Uslovi za pojavu bolesti su visoka vlaga i temperatura 20-30°C, te kiselost supstrata. Ne razvija se u tlima gdje je pH manji od 5.5
5. Mogućnost borbe zakiseljavanjem supstrata na pH manje od 5.5. Koncept integralne zaštite u rasadnicima je najbolji. Sjeme da potiče iz sjemenskih sastojina i da je zdravo, sjeme prije sjetve tretirati fungicidom, uklanjanje korova u lijehama. Priprema supstrata za sjetvu, nakon sjetve nastavak preventivne hemijske zaštite.

Question 2

6. Navedi glavni simptom bolesti za gljivu Phytophtora cactorum, njenu rasprostranjenost i domaćine?
7. Navedi simptome bolesti za gljivu Phytophtora cactorum?
8. Biologija gljive Phytophtora cactorum?
9. Mjere suzbijanja?

Answer 2

6. Glavni simptom je polijeganje ponika, rasprostranjena je u evropi, americi i aziji. Domaćini su četinari i lišćari.
7. Simptomi bolesti su trulež mladih klijanaca u fazi nicanja i polijeganje ponika, ali je nedovoljno ovo za identifikaciju. Na bukvi se javljaju i smeđe pjege na stabljici i kotiledonima kao i na mladom listu. Za tačnu analizu treba analizirati miceliju koja je neseptirana i na kojoj su razvijene konidije limunastog oblika, kod Phytium su okrugle.
8. Gljiva se zadržava u tlu zahvaljujući oosporama, koje mogu da zadrže vitalnost više godina. Iz oospora pri povoljnim uvjetima razvijaju se zoosporangije sa zoosporama koje vrše primarne infekcije. Pri suhom vremenu konidije klijaju razvijajući miceliju pomoću koje nastaju sekundarne infekcije. Zoospore su pokretne u vodi, tako da se infekcije šire prenosom inokuluma vodom, miješanjem tla, alatom, životinjama i zaraženim sadnicama.

9.Sjeme da potiče iz sjemenskih sastojina i da je zdravo, sjeme prije sjetve tretirati fungicidom, uklanjanje korova u lijehama. Priprema supstrata za sjetvu, nakon sjetve nastavak preventivne hemijske zaštite.

Question 3

10. Navedi glavni simptom bolesti za gljivu Nectria coccinea, njenu rasprostanjenost i domaćine?
11. Navedi simptome bolesti za gljivu Nectria coccinea?
12. Navedi biologiju gljive Nectria coccinea?
13. Navedi mjere borbe protiv gljive Nectria coccinea?

Answer 3

10. Glavni simptom je uzrokovanje sluzave nekroze kore bukve, rasprostranjene su u Evropi i Sjevenoj americi, domaćin je Fagus spp.
11. Prvi znak napada Nectrie na bukvu je poja tečnog eksudata na jednom ili na nekoliko mjesta na deblu. OSim ovog među prvim simptomima je i pojava uši koje naseljavaju koru bukve. Ako se zasječe tkivo u unutrašnjosti kore se vidi karakteristična narandžasto-smeđa boja, koja starenjem lezije postaje tamno-smeđa ili crna. Nectria može prekriti cijelu površinu kore koja postaje crvenkasta. Napadnuta stabla počinju prijevremeno da žute (na lošim staništima), a ako Nectria duže traje bukva može imati i manji list.
12. Nectria coccinea dolazi nakon oslabljenja tkiva kore od strane ušiju. Mogu se pojaviti i u sušnim razdobljima kada je stablo fiziološki slabo. Nectria coccinea ima 2 stadija u razviću, nesavršeni (anamorf) stadij konidija i savršeni (teleomorf) stadij peritecija. Nesavršeni stadij se javlja sa 2 tipa konidija mikrokonidije i makrokonidije. Peritecijski stadij se razvija nakon sporodohija, u vidu crvenih tijela limunaste forme, veličine glave čiode. I askospore i konidije se rasijavaju vjetrom i kišom. Uvjet za pojavu bolesti je hemijske i fizičke promjene u kori buve, a njih uzrokuje uš ili neki drugi činioci okoline (suša, defolijacija od primarnih insekata). Temperatura je važna pogotovo za uši, temperatura od -37°C je smrtonosna za uši. Otpornost pojedinih stabala i njihovo učešće u populaciji bukve je glavni faktor koji utiče na intenzitet napada ušiju.
13. Mjere borbe su održavanje visoke otpornosti bukovih šuma, to se postiže očuvanjem i njegom otpornih stabala. Nagla otvaranja sastojine pogoduju pojavi bolesti. Represivne mjere su sječa zaraženih stabala, a za pojedinačna visokovrijedna stabla i hemijski metod.

Question 4

14. Navedi glavni simptom bolesti za gljivu Cryphonectria parasitica, njenu rasprostranjenost i domaćine?
15. Navedi sipmtome bolesti za gljivu Cryphonectria parasitica?
16. Navedi biologiju gljive Cryphonectria parasitica?
17. Navedi mjere borbe protiv gljive Cryphonectria parasitica?

Answer 4

14. Glavni simptom za gljivu Cryphonectria parasitica je uzrokovanje raka pitomog kestena, nekroza kore i sušenje stabla pitomog kestena. Rasprostranjena je u Evropi, sjevernoj americi i aziji, domaćini su Castanea spp i Quercus spp.
15. Prvi upadljivi znaci bolesti su promjena boje lišća na jednoj grani ili dijelu krošnje (ako su zaražena starija stabla) odnosno promjena boje lišća u cijeloj krošnji (ako su napadnuti izbojci).Na kori mladih biljaka, koja je tanka i glatka, na mjestu infekcije prvo se javi malo ulegnuće, čija je boja nešto zagasitija od maslinasto-zelene boje zdrave kore. Ako se ovo mjesto zasječe ispod kore se vidi smeđe obojeno tkivo. Daljnim razvojem bolesti, ulegnuti dio postaje crventast i počinje uzdužno da puca. Ako su infekcije nastale ljeti ove promjene su vrlo brze, nekroza i crvenilo se vrlo brzo šire i nakon nekoliko sedmica formiraju se tumorasta zadebljanja tj hipertrofije. Uzdužne pukotine postaju sve uočljivije zbog karakteristične boje bijele kahve. Ako na ovom mjestu zasječemo koru imamo micelije gljive blijedožute boje koja se širi u vidu malih lepeza u kori i ispod kore. U periodu kada kora počinje da crveni i da puca na njenoj površini izbijaju i plodišta tj piknidi koji su crvena ispupčenja veličine glave čiode. Daljim razvojem raka nastaju prave rak rane otvorenog tipa, kora jače puca i odvaja se u trakama dužine do 1m. Dio biljke iznad rane se osuši, a ispod raka izbijaju adventivni izbojci koji se žbunoliko razvijaju.
16. Gljiva ima stadija u razviću, nesavršeni (anamorf) stadij piknida i savršeni (teleomorf) stadij peritecija. Cryphonectria parasitica je isključitvi parazit rana. Vrlo je agresivan i može da napada najvitalnija stabla, to znači da za pojavu infekcije nisu potrebni posebni uslovi okoline koji predisponiraju biljku. Rasijavanje se vrši na različite načine, vjetrom,kišom, insektima, pticama i čovjekom. Infekcija mogu nastati u svim dijelovima kore, ali su najčešće u rašljama grana, jer su na tim mjestima prirodne pukotine, zatim na mjestima gdje se grane prirodno dodiruju i trljanjem oštećuju, na ranama koje nastaju zarezivanjem kore pri doznaci stabala za sječu… Klijanje spora i rast micelije gljive moguć je u temperaturnom intervalu 7-35°C. Plodonošenje virulentnih formi gljive je obilato, prvo se razvijaju piknidi u stromatičnj masi narandžaste boje. Kasno u jesen razvijaju se i peritecije, koje imaju karakterističan dugi vrat.
17. Mjere borbe u BiH su karantinski tretman uvoženih sadnica, zabrana izvoza drveta iz zaraženih u nezaražene krajeve, vršena je sječa zaraženih stabala, guljenje i spaljivanje izumrle kore. Sve ovo pomoglo usporenju napredovanja bolesti. Uzgoj u kratkim produkcionim periodima putem čistih golih sječa na većim površinama. Na panjevima koji su ostali poslije sječe vršeno je guljenje kore do nivoa tla ili čak ispod nivoa tla.

Question 5

18. Navedi glavni simptom bolesti za gljivu Fusarium oxysporum, njenu rasprostranjenost i domaćine?
19. Navedi simptome bolesti za gljivu Fusarium oxysporum?
20. Navedi biologiju gljive Fusarium oxysporum?
21. Navedi mjere borbe protiv gljive Fusarium oxysporum?

Answer 5

18. Najvažniji uzročnik polijeganja ponika u rasadnicima kod nas. Rasprostranjena je na svim kontinentima, a domaćini su i četinari i liščari.
19. Ako je napadnuto sjeme ili klijanci prije nicanja, znaci bolesti su sakriveni pod zemljom. Vidljivi znaci su mali broj biljaka koji niče po jedinici površine u odnosu na količinu posijanog sjemena. Gljiva je stanovnik tla ali može biti unešena i sjemenom. Simptom bolesti na mladim biljkama koje tek niču je polijeganje, što se javlja dok su biljke u fazi kotiledona, Nekroza tkiva je na korjenovom vratu to uzokuje polijeganje. Polegle biljke imaju samo glavnu žilu korjena.Polijeganje je pod oštrim uglom.Dijagnoza oboljelih biljaka vrši se u laboratoriju. Isječak korijena pigmentira podlogu u ljubičasto.
20. Fusarium oxysporum je stanovnik tla, gdje u kompeticiji sa drugim organizmima živi saprofitski. Gljiva se razmnožava bespolnim načinom. Formira 2 tipa konidija, makrokonidije koje su krupne i višećelijske, i mikrokonidije koje su sitne jednoćelijske. Optimalni uvjeti za razvoj patogena su visoka vlaga i povoljna temperatura. Kritičan period u razvoju bolesti je nicanje biljaka i njihov razvoj do odrvenjavanja stabljike. Na pojavu bolesti utiču i kiselost tla, struktura i sadržaj humusa, alkalna i neutralna tla povoljna za pojavu bolesti.
21. Koncept integralne zaštite u rasadnicima je najbolji. Sjeme da potiče iz sjemenskih sastojina i da je zdravo, sjeme prije sjetve tretirati fungicidom, uklanjanje korova u lijehama. Priprema supstrata za sjetvu, nakon sjetve nastavak preventivne hemijske zaštite.

Question 6

22. Navedi glavni simptom bolesti bakterije Erwinia amylovora, njenu rasprostranjenost i domaćine?
23. Navedi simptome bolesti bakterije Erwinia amylovora?
24. Navedi biologiju bakterije Erwinia amylovora?
25. Navedi mjere borbe protiv bakterije Erwinia amylovora?

Answer 6

22. Uzrokuje plamenjaču ukrasnog bilja, rasporostranjena je u evropi i sjevernoj americi, domaćini su iz porodice Rosaceae.
23. Može da inficira sve dijelove biljke, list, cvijet, izbojak, grane i deblo. Prvi znaci bolesti javljaju se na cvjetovima koji pojedinačno ili u grozdovima venu, zatim na lišću koje posmeđi, vene i ostaje da visi na granama nekada i u toku zime. Vrhovi izbojaka venu, povijaju se, posmeđe ili pocrne tako da jako napadnute biljke izgledaju kao da su vatrom opaljene. Ako bakterija prodre u deblo duboko i prstenuje ga dolazi do uvenuća.
24. Erwinia amylovora je stašićasta i pokretna bakterija. Infekcije nastaju kroz cvijetne nektarije, zatim kroz stome i lenticele, kroz rane različitog porijekla (grad, orezivanje, insekti). Bakterija se razmnožava brzo, prodire u dubinu parenhima kore šireći se intercelularno. Rasijavanje se vrši pticam, insektima, kišom, tokom suša vjetrom ,alatom.
25. Na spisku je karantinskih vrsta kod nas, stroga kontrola zdravstvenog stanja bilja. Sumnjivi materijal zapaliti.

Question 7

26. Navedi glavni simptom bolesti za gljivu Ophiostoma ulmi, njenu rasprostranjenost i domaćine?
27. Navedi simptome bolesti gljive Ophiostoma ulmi?
28. Navedi biologiju gljive Ophiostoma ulmi?
29. Navedi mjere borbe protiv gljive Ophiostoma ulmi?

Answer 7

26. Uzrokuje holandsku bolest brijesta, rasprostranjena je Evropi, Aziji, Sjevernoj americi. Domaćin je brijest,
27. Prvi znaci bolesti su žutilo i posmeđenje lišća u dijelovima krošnje, koje može da izgleda kao da je opaljeno. Drvo ispod kore ovih grana je smeđe boje. Oboljele grane se suše od vrhova ka osnovi a nakon sušenja često vise kao kuke. Imaju 2 toka bolesti, akutni i hronični. Akutni tok se javlja na mladim stablima biljke mogu uginuti iste godine nakon infekcije ili najkasniej do narednog proljeća. Hroničan tok se javlja na starijim stablima i tada se ona razvija tokom više godina. Na poprečnom presjeku zaraženih grana vide se smeđe pjege u vanjskom dijelu drveta, koje često formiraju isprekidan ili cjelovit prsten a ispod kore zaraženih grana vide se uzdužne smeđe pruge različite dužin, koje odgovaraju pjegama koje se vide na poprečnom presjeku.
28. Rasijavanje patogena vrše potkornjaci pretežno iz roda Scolytus koji kod nas ima dvostruku generaciju.Na oštečenjima u tunelima potkornjaka biljka može biti inficirana sporama sa tijela potkornjaka. Zaraza može biti i žilnim kontaktom bolenih i zdravih biljaka.
29. Mjere borbe uključuju sanitarnu sječu, koja obuhvata sječu zaraženih stabala, uništavanje kore radi sprečavanja naseljenja insekata. Imamo i suzbijanje potkornjaka insekticidima tretiranjem zdravih stabala. Imamo i uništavanje patogene gljive fungicidima primjenom injektovanja u ranoj fazi infekcije. Dodatna metoda je i selekcija otpornih brijestova

Question 8

30. Navedi glavni simptom bolesti za gljivu Microsphaera alphitoides, njenu rasprostranjenost i domaćine?
31. Navedi simptome bolesti gljive Microsphaera alphitoides?
32. Navedi biologiju gljive Microsphaera alphitoides?
33. Navedi mjere borbe protiv gljive Microsphaera aphitoides?

Answer 8

30. Glavni simptom je pepelnica hrastova, rasprostanjena je u evropi i sjevernoj americi, domaćin Quercus spp.
31. Pepelnica hrasta se vrlo lako prepoznaje i determiniše se na osnovu prvih simptoma. Na inficiranom listu nastaju hlorotične pjege, obično već u maju koje vrlo brzo prekrije micelija u vidu pepeljaste naslage. Hlorotične pjege se zatim šire tako da micelija može da prekrije cijelu površinu lista često sa obje strane. U jesen se na površinskoj miceliji formiraju plodišta gljive, kleistoteciji u vidu sferičnih, crnih tijela, veličine 0.1-0.2mm.
32. Gljiva ima 2 stadija u razviću, savršeni teleomorf u vidu kleistotecija sa askosporama koje ostvaruju primarne infekcije na listu i nesavršeni anamorf stadij, konidije koje se nazivaju oidije i ostvaruju sekundarne infekcije. Gljiva prezimljava na opalom listu, u proljeće pri visokoj vlazi raste turgor u plodištima, ona pucaju i oslobađaju askuse sa askosporama. Gljiv amože prezimljavati i u vidu hlamidospora (trajne spore debelih zidova).
33. Za uspješne primjene mjera borbe treba znati da 2 faktora utiču na masovnu pojavu bolesti, debljina kutikule i sadržaj vode u listu. Infekcija je nemoguća kada kutikula zadeblja do određene granice, to znači da je mlado lišće ugroženo i treba zaštitu. Potrebno je utvrditi period masovnih inficiranja i tada vršiti tretiranje. Mjere borbe se izvode u rasadnicima, hemijskim metodom.Koriste se 2-3 prskanja u periodu velikih infekcija.

Question 9

34. Navedi glavni simptom bolesti za gljivu Cryptodiaporthe populea, njenu rasprostranjenost i domaćine?
35. Navedi simptome bolesti gljive Cryptodiaporthe populea?
36. Navedi biologiju gljive Cryptodiaporthe populea?
37. Navedi mjere borbe protiv gljive Cryptodiaporthe populea?

Answer 9

34. Glavni simptom je uzrokovanje nekroze i kore topola, rasprostranjena je u evropi, sjevernoj americi i aziji, a domaćini su Populus spp.
35. Prvi znaci bolesti su prijevremeno žutilo lišća i defolijacija. Na kori, na mjestu infekcije maslinasto-zelena boaj postaje smeđa, što se lako zapaža na glatkoj površini. U slučaju jakog napada moguće je i prstenovanje debla ili grane i naravno sušenje. Piknidi su ravna crna tijela veličine 1-2mm.
36. Gljiva ima 2 stadija u razviću, nesavršeni (anamorf) stadij piknida, i savršeni (teleomorf) stadij peritecija. Askospore se oslobađaju u proljeće (april-maj). Masovnu pojavu bolesti uzrokuju piknospore, koje se razvijaju tokom cijele godine, dok su askspspore manje značajne. Za klijanje spora potrebna je visoka zračna vlaga 98-100% i optimum temperature je 17-25°C, spore mogu klijati u širokom intervalu 0-35°C.
37. Najveći značaj imaju preventivne mjere. Cryptodiaporthe populea napada oslabljena stabla. Od metoda prevencije imamo izbor odgovarajućeg lokaliteta, izbjeći močvarna tla, suha tla, alkalna tla bez korova. Pri vađenju sadnica i njihovom transportu treba nastojati da se kroijen previše ne oštećuje. Rasadnike locirati izvan zasada topola, min 1km. Imamo i hemijske mjere, korištenje otpornih selekcija topola, represivne mjere.