Šumske kulture i plantaže - Parcijala

Question 1

1. Koji su razlozi podizanja kultura i plantaža?
2. Kako se utvrđuje fiziološko stanje sadnica (ksilem potencijal sadnica)?
3. Mjestimična obrada tla?
4. Negativni uticaji ostataka na sječini?

Answer 1

1. U srednje doba se počelo sa vještačkom obnovom. Jedan od razloga je posljedica povećane potražnje za drvetom, gdje su nastale gole površine koje je trebalo pošumiti. U početku je to bila samo sjetva. Šumske kulture i plantaže povećavaju ekonomske, socijalne i okolišne blagodati i koriste se za borbu protiv proširenja pustinja, za zaštitu tla i voda, oporavak tla od prijašnjeg načina korištenja, apsorpciju ugljika, povećanje zaposlenosti u ruralim sredinama i povećanje raznolikosti krajolika i biodiverziteta.
2. Ispitivanje fiziološkog stanja sadnica se vrši pomoću Šolanderovog aparata i to ako je zbog nepravilnog manipulisanja sadnicama njihovo fiziološko stanje loše. Aparat na spojevima posjeduje dihtunge, te otvor kroz koji provlačimo sadnicu, sadanica se provlači kroz otvor i kroz dihtung. Dobro se stegne i napakuje u komoru, zbog velikog pritiska koji se stvara postoje i regulatori pritiska. Na gornji dio ovog aparata montira se lupa, kroz koju posmatramo poprečni presjek i u trenutku kada na poprečnom presjeku vidimo kapljicu zaustavljamo mjerenje i očitavamo potencijal.
3. Mjestimična obrada tla direktno je povezana sa sadnjom. Ako bi se pojavio bujan korov i debeo sloj sirovog humusa, potrebno je preduzeti odvojene radnje. Prvo se na površinu od 40x40 ili 60x60 skine cijeli pokrivač da bi se pojavio mineralni dio zemljišta i na tom mjestu se vrši sadnja direktno ili se razrahli i izmiješa zemljište (to se mjesto naziva ploča).
4. Negativni uticaji ostataka na sječini su sljedeći: Radovi pri podizanju kultura su skuplji i manje tačni, otežano je provođenje mjera njege, upotreba mehanizacije je onemogućena, teža je borba protiv štetnika.

Question 2

5. Od čega ovisi razmak sadnje?
6. Prednosti pravilnog rasporeda sadnje?
7. Podjela sadnog materijala prema veličini/dimenzijama?
8. Kada je dozvoljen nepravilan raspored sadnje sadnica?

Answer 2

5. Razmak sadnje linearno je određen razmakom sadnica, površinski njenim prostorom ili staništem i obrnuto je proporcionalan broju biljaka. Također zavisi i od vrste drveta, veličine sadnog materijala, ugroženosti te od uslova gospodarenja.
6. Prednosti su sljedeće: broj potrebnih sadnica odgovara prethodnoj procjeni, planirani procentualni odnos različitih vrsta se očuva, dolazi do veoma dobrog napredovanja u poslu, prilikom čišćenja i pripreme mjesta za sadnju iznalaženje lokacija poslova ne predstavlja skoro nikakav problem jer se veoma brzo nađu što je bitno kod dopunske sadnje. lahko se izvlači kosim ili poprečnim vlaknima materijal koji se dobije u periodu provođenja prvih sječa njege.
7. Tu spadaju: normalne sadnice veličine do 80cm gdje imamo sijance (1+0, 2+0, 3+0) i stablašice (1+1, 2+1, 2+2, 2+3), i velike sadnice koje su preko 80cm dužine izbojka gdje spadaju presađene od 80-150cm i stablašice 150-250cm.
8. Nepravilan raspored sadnje sadnica dozvoljen je kada želimo pošumiti praznine koje su nastale prilikom prirodne obnove šuma, kada želimo pošumiti rubne dijelove na prekinutim rubovima šuma, kada sadimo sadnice veoma vrijednih vrsta u kulturi koja već postoji.

Question 3

9. Negativne strane podizanja šumskih kultura?
10. Zaključci analize reprodukcije šuma?
11. Razlog nastanka goleti?
12. Koje su to površine van šume?

Answer 3

9. Negativne strane su : loš izbor staništa, loš izbor vrste/provenijencije, loše uzgojne mjere, loša kvaliteta sadnica, sječa prirodnih sastojina i sadnja alohtonih vrsta, otuđenje površina na kojima lokalno stanovništvo do sada uživa blagodati, izazivanje promjena u tlu ili režimu vode. treba znati da šumske kulture su resurs potpuno obnovljiv, ekonomski, socijalno i okolišno potrajan.
10. Stanje kultura nije na zadovoljavajućem nivou uzljed: pogrešnog izbora vrste, pogrešnog isbora provenijencije, neblagovremenih ili nedostatka uzgojnih mjera, nedostatka informacija o postojećim kulturama. Prijedlozi za popravak stanja su: izrada sjemenske rejonizacije BiH, aktivnosti u cilju proizvodnje kvalitetnijeg sadnog materijala, izrada projekata pošumljavanja u kojima je jasan cilj kulture kao i mjer kojima se postiže isti, konstantna edukacija šumarskh stručnjaka i podizanje svijesti stanovništva BiH o značaju šuma pa i samih šumskih kultura.
11. Vjetrolomi, vjetroizvale, snjegolomi, snijegoizvale, kalamiteti insekata, bolesti, požari, nelegalne sječe.
12. Šumska zemljišta bez šume, napuštene površine usljed ratnih dejstava, površine nastala zbog prestanka paše, obrade, te uzurpacije - SFRJ.

Question 4

13. Šumska zemljišta bez šume su?
14. Koristi koje daju ostaci na sječiini?
15. Karakteristike pošumljavanja?
16. Šta su pretkulture?

Answer 4

13. Pašnjaci, livade, proplanci uz rub sastojine, polja.
14. Štetni uticaji vremenskih nepogoda bivaju umanjeni, zemljošte je zaštićeno od isušivanja štetnog grada i erozije, razvoj korovske vegetacije je usporen i postepeno raspadanje grančica i ostalih otpadaka donosi popravljanju tla, posebno kod siromašnijih tala. Ostavljanje panjeva je korisno kod zbijenih zemljišta, jer čuvaju strukturu tla i korijenje mladih biljaka vrlo lahko prodire u donje slojeve kroz šupljine starih žila.
15. Vještačko podizanje šuma skuplje je od prirodne obnove. To je zato što uzgajivači ne raspolažu uvijek najboljim sadnim materijalom pa pošumljavanje ne uspijeva.
16. Pretkulture su pionirske vrste malih zahtjeva prema zemljištu, popravljaju stanje na terenu za kasnije pošumljavanje glavnih vrsta.

Question 5

17. Vrste sadnica za pošumljavanje?
18. Od čega ovisi kvalitet sadnog materijala?
19. Kako možemo uklanjati korov?
20. Podjela sadnog materijala prema vrsti uzgoja, prema načinu nastajanja?

Answer 5

17. Sadnice obloženog korijena, sadnice sa balom, sadnice u kontejnerima.
18. Kvalitet sadnog materijala ovisi od položaja rasadnika, provenijencije sjemena, krupnoće sjemena, pogodnosti rasadnika za proizvodnju, mineralne ishrane i ciljanog uticaja rasadničara.
19. Mehanički (okopavanje, čipanje) i hemijski (izbjegava se zbog štetnosti).
20. Po vrsti uzgoja razlikujemo: uzgajane sadnice (sijanci ili školovane sadnice) i sadni materijal iz biljevišta. Prema načinu nastajanja razlikujemo generativne (iz sjemena) i vegetativne (reznice, četinari).