Oplemenjivanje šumskog drveća prethodna parcijala i završni

Question 1

1. Individualna selekcija?

Answer 1

1. Individualna selekcija temelji se na izboru najboljih fenotipova i analiziranju njihove genetske konstitucije putem serije testova, a cilj joj je proizvodnja visokovrijednoga selekcioniranog sjemena i sadnog materijala. Naime, plus-stabla moraju biti superiornija od drugih komparativnih stabala u sastojini, i to s obzirom na jedno ili više ekonomskih važnih svojstava kao što su rast, oblik debla, finoća grana, sposobnost plodonošenja, kvaliteta sjemena i otpornost na patogene organizme i insekte.To je jedna od metoda koja se najčešće primjenjuje u najintenzivnijim programima oplemenjivanja.

Question 2

2. Mutacije?

Answer 2

2. Za oplemenjivanje mutacijama, odnosno za proizvodnju induciranih mutacija se upotrebljavaju različita fizička sredstva, mutacijske tvari I biološki činitelji koje još nazivamo mutagenima, Oni svojim djelovanjem povećavaju učestkost mutacija iznad vrijednosti koju karakterizira učestalost spontanih mutacija. Njeni utageni djeluju na DNK isključivo u procesu replikacije, dok drugi mijenjaju strukturu molekula u njihovom miorvanju, Mutacije se mogu inducirati različitim agensima, koje možemo podijeliti u tri skupine:
   - Fizički (temperature, zračenje)
   - Hemijski (alkilirajući agensi, deaminirajući agensi, interkalirajući agensi)
   - Biološki (transpozoni)

Question 3

3. Sjemenske plantaže klonova?

Answer 3

3. Uzgajanje plantaže sastavljene od genetski superiornih stabala koja su vegetativno razmnožena (klonirana) radi proizvodnje visokokvalitetnog sjemena. Sa njih se sakuplja sjeme koje se koristi u rasadnicima za dobijanje poboljšanog prirasta, otpornosti i drugih poželjnih karakteristika drveća.

Question 4

4. Pokazatelji homogenih uslova?

Answer 4

4. Sastav prirodne vegetacije i njezina raspodjela nesporno su primarni elementi jer su izraz prosječnih uvjeta sredine. Vegetacija je obično dobro poznata i relativno dobro kartirana, tako da ekotipske i edafske rase šumskih vrsta drveća često mogu biti floristički ili bolje fenoekološki praćene, kao i tipom tla na kojoj populacija živi i razmnožava se. Klimatski uvjeti koji se odnose na padaline i temperature kao i klimatski režim, imaju vrlo bitnu ulogu u određivanju granica ekoloških homogenih regija.
   U interakciji s klimatskom homogenošću potrebno je uzeti u obzir i učinak geopedoloških svojstava teritorija koje je vrlo često potrebno pojednostaviti da bi se mogli uspješno primjenjivati.

Question 5

5. Metode hibridizacije?

Answer 5

5. intravarijetetska (ukrštanje unutar iste vrste, među različitim sortama ili populacijama)
   intervarijetetska hibridizacija (2 ili više sorti radi kombinacije pozeljnih osobina)
   Interspecijska (ukrštanje različitih ali srodnih vrsta)
   Intergenerička hibridizacija (ukrštanje jedinki iz različitih rodova)
   Somatska hibridizacija (spajanje somatskih ćelija različitih vrsta ili sorti pomoću fuzije protoplasta)
   Molekularna hibridizacija (umetanje stranog genetskog materijala u gen inzenjeringu - transgene biljke).

Question 6

6. Šta je oplemenjivanje?

Answer 6

6. Oplemenjivanje šumskog drveća je posebna genetsko-biološka disciplina u kojoj su sadržana osnovna načela , metode i tehnike dobivanja genetski poboljšani jedinki, vrsta ili hibrida. U biti oplemenjivanje šumskog drveća evolucijski je proces kojim upravlja čovjek prema unaprijed postavljenom cilju.

Question 7

7. Koje su niže taksonomske kategorije?

Answer 7

7. podvrsta, varijetet, klon, haplotip.

Question 8

8. Šta je klinalna varijabilnost?

Answer 8

8. Klinalna varijabilnost definirana je prije 70-ak godina kao gradijent učestalosti genotipova ili fenotipova unutar jedne neprekinute populacije živih organizama. Klinalna je varijabilnost rezultat djelovanja prirodne selekcije koja je nastala postupnim mijenjanjem čimbenika okoliša kao što su duljina dana, temperatura isl. Inače klinalna je varijabilnost vrlo česta u vrsta šumskog drveća s velikim i stalnim rasprostranjenjem.

Question 9

9. Šta je adaptivnost i zbog čega je treba poznavati?

Answer 9

9. Adaptivnost u genetici označava sposobnost organizama da se prilagode promenama u životnoj sredini kroz genetske promene. Ove promene mogu nastati kroz prirodnu selekciju, mutacije, genetsku rekombinaciju i druge evolutivne procese.

Pomeže razumjevanju evolucije, očuvanju ugroženih vrsta, otpornost na bolesti i stresne faktore.

Question 10

10. Mjere varijabilnosti i na šta se odnose?

Answer 10

10. Pri izučavanju zemljopsine varijabilnosti pojedinih šumksih vrsta drveća i grmlja u pokusima je moguće otkriti određeni obrazac genetdke varijabilnosti koji je oblikovan prirodom selekcijom ili nekim drugim genetkim procesima koji djeluju na prirodu selkciju.
    Istraživana svojstva genetske varijabilnosit posebno na molekularnoj razini uz pomoć odg metoda i upotrebom određenih biljega upućuju na postojanje određene genotipske varijabilnosti svih šumskih vrsta.