Pošumljavanje ekstremnih staništa završni ispit, parcijala je program

Question 1

1. Izbor vrste za pošumljavanje?
2. Od čega ovisi potencijal lokalne toplote?
3. Pokazatelji kvaliteta sadnog materijala?
4. Kvalitet sadnica je definiran čime?

Answer 1

1. Najvažniji faktori pri ocjenjivanju mogućnosti upotrebe određene vrste za pošumljavanje su klima, karakteristike zemljišta i topografija. Horizontalno i vertikalno raščlanjenje šumske vegetacije u Bosni i Hercegovini može poslužiti kao putokaz pri izboru vrste za pošumljavanje degradiranih staništa. Kod pošumljavanja golih ili rijetko obraslih kamenjara rijetko se mogu koristiti za pošumljavanje vrste prvobitne zajednice, nego se uzimaju one vrste koje odgovaraju današnjim znatno izmjenjenim ekološkim uslovima i koje će moći odolijevati štetnim uticajima klime i izmjenjenim prilikama već ogoljenog, manje ili više degradiranog krša. To bi bile vrste sa skromnijim ekološkim zahtjevima koje bi imale pionirsku funkciju. Prije svega radi se o četinarskim vrstama a najviše se upotrebljava crni bor, alepski bor i čempres. Pri izboru vrste za pošumljavanje važno je da one po svom porijeklu i bioekološkim svojstvima odgovaraju staništu.
2. Ovisi od ekspozicije, inklinacije i nadmorske visine.
3. Kvalitet sadnice je dobar ako je masa sadnice u svježem stanju (u gramima) ista ili veća od dužine nadzemnog dijela sadnice (u cm) x2 - 20 (2 puta do 20 puta) prema Schmidtu i Vogtu.
   k
4. Kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima sadnice, mikorizom i fiziološkim stanjem sadnice

Question 2

5. Koji su kvanitativni kvalitativni pokazatelji sadnice?
6. Od čega ovisi dužina sadnica iste vrste iste starosti?
7. Kako utiče visina sadnice na primanje, rast i razvoj na terenu?
8. Od čega ovisi prečnik na vratu korijena sadnice?

Answer 2

5. To su visina (dužina nadzemnog dijela), prečnik na vratu korijena sadnice, masa sadnice, masa nadzemnog dijela sadnice, odnos nadzemnog dijela i korijena sadnice, masa korijena, dužina korijena, procentualni udio korijena, težina iglica procenat iglica i gustina iglica, dužina iglica i boja iglica.
6. Ovisi od porijekla sjemena (visina i geografska širina), krupnoće sjemena, položaja rasadnika, pogodnosti rasadnika za proizvodnju sadnica, ciljanog uticaja rasadničara.
7. Nema razlike u primanju sadnica. Diferencijacija se vremenom gubi. Manje sadnice manje trpe od šoka sadnje na terenu u odnosu na više sadnice.
8. Ovisi od porijekla sjemena, položaja rasadnika, mineralne ishrane u rasadniku, gustine sjetve, razmaka kod školovanja.

Question 3

9. Kakav je značaj prečnika na vratu korijena kod primanja sadnica?
10. Od čega ovisi masa sadnica?
11. Kako utiče masa sadnica na razvoj sadnice na terenu?
12. Šta znači masa korijena na uspjeh sadnje?

Answer 3

9. Sadnice se bolje primaju, manje trpe od šoka presadnje i otpornije su na abiotske i biotske štetnike. Pri tome treba voditii računa o koeficijentu D/H jer samo ako on ostaje isti ili se povećava važi gore navedeno. Za većinu sadnica treba da se kreće između 0.2 i 0.3
10. Ovisi od porijekla, mase sjemena, položaja rasadnika, mineralne ishrane.
11. Različita masa ne utiče na razvoj sadnica na terenu, kod iste mase a različite dužine bolje se primaju sadnice koje imaju manji nadzemni dio.
12. Postoji uska zavisnost između mase korijena i prirašćivanja sadnica na terenu tj sa povećanjem mase korijena primanje i rast sadnica na terenu je bolje. Ova zavisnos nije uvijek ispravna, ukoliko sadnice imaju veliki udio finih korjenčića onda je obratno.

Question 4

13. Pojasni procentualni udio korijena?
14. Kakav je uticaj procentualnog udjela korijenja na uspjeh sadnje?
15. Mikoriza kao pokazatelj posebnog kvaliteta sadnog materijala?
16. Utjecaj mikorize na primanje i rast sadnica nakon sadnje?

Answer 4

13. Procentualnim udjelom korijena očitava se udio korijena u ukupnoj masi sadnice. U uskoj je vezi sa porijeklom i veći je kod sadnica sa većih visina i sjevernih širina. Procenat korijenja se povećava sa povećanjem ponude u kaliju i fosforu a smanjuje sa povećanjem azota u zemljištu. Na sromašnim zemljištima je procenat korijenja veći nego na boljim zemljištima.
14. Kod mlađih sadnica je veoma značajan i bitno utiče na primanje sadnice na terenu. Kod školovanih sadnica je također uspjeh sadnje bolji kod sadnica sa većim pricentualnim udjelom korijena.
15. Mikoriza je značajna u povećanju aktivne površine korijena. Potpomaže uzimenje hranjiva iz teško rastvorljivih jedinjenja iz zemljišta. Utiče na brži rast korijena.
16. Bolje se primaju i rastu naročito na kserotermnim staništima. Na rudničkim jalovištima i antropogeniziranim zemljištima i supstratima bogatim teškim metalima. Sadnice imaju bolji prirast.

Question 5

17. Nedostaci koji isključuju sadni materijal iz prometa?
18. Način pošumljavanja?
19. Kako dijelimo sortimente?
20. Koje vrste kontejnera imamo?

Answer 5

17. Sadni materijal sa mehaničkim povredama koje nisu nastale podsijecanjem korijena ili nadzemnog dijela.
    Djelomično ili potpuno suhe sadnice, sadnice sa više terminalnih izbojaka, nepotpuno odrvenjele sadnice, sadnice sa oštećenim vršnim pupovima, nepotpuno grananje sadnice ili uopšte ne postoji, oštećenje iglica na sadnicama naročito iglica iz zadnjeg vegetacionog perioda, sadnice sa oštećenim vratom korijena, sadnice sa urolanim korijenovim sistemom, korijen bez finih korijenovih dlačica, zaražene sadnice, sadnice sa oštećenjima od patogena, ,sadnice sa oštećenjima nastalim nepravilnim lagerovanjem sadnica u hladionicama.
18. Imamo sjetvom sjemena i sadnjom sadnica.
19. Sadnice sa golim korjenovim sistemom, sadnice sa mikorizom.

20, Imamo multikontejnere i polietilenske vrećice za transport sadnica.