Šumska biomasa za enrgiju parcijala materijali

Question 1

1. Čime je određena tehnologija rada u šumarstvu?
2. Čime je definirana tehnologija rada u šumarstvu?
3. Koji uticajni faktori određuju tehnologiju rada, radni učinak i troškove rada?
4. FAO sistematika iskorištavanja šuma?

Answer 1

1. Određena je tehnološkim prcesom, sredtsvima rada i organizacijom rada.
2. Definirana je mjestom izrade, gdje razlikujemo tehnologiju izrade sortimenata na sječini, tehnologiju izrade na pomoćnom stovarištu i tehnologiju izrade na CMS-u.
3. Faktori koji utiču na tehnologiju rada, radni učinak i troškove rada su zaliha doznačena masa, zapremina komada, investirani kapital, obučenost adnika, distanca primicanja i privlačenja prohodnost i mnogi drugi.
4. Ima ih 5
   cut to length (rezanje na dužinu)
   tree length (sistem dužine drveta)
   full tree (sistem punog drveta
   whole tree (sistem cijelog drveta)
   complete tree (sistem kompletnog drveta)

Question 2

5. Šta označava metod rada?
6. Faze iskorištavanja šuma?
7. Kako možemo vršiti sječu stabala i izradu ŠDS?
8. Šta je privlačenje drveta?

Answer 2

5. Označava oblik i veličinu sortimenta koji se transportuje iz šume, te se prema tome razlikuju sortimentni, poludebloni, deblovni, stablovni metod, metod dijelova stabala i metod iveranja.
6. Faze iskorištavanja šuma su sječa i izrada, privlačenje i prijevoz.
7. Može se obaviti motornom pilom i specijaliziranim mašinama (harvester, procesor). Organizacija rada je uglavnom 2+0 (2 KV sjekala). Upotreba harvestera ima prednost jer osigurava bolju zaštitu na radu, racionalizaciju transporta i manju veličinu stovarišta.
8. Najvažnija faza rada, tehnički najzahtjevnija ali i najštetnija za šumu i šumsko tlo. Podrazumjeva transport stabala ili njihovih dijelova od mjesta sječe ili mjesta sakupljanja do pomoćnog stovarišta. Vrši se ljudski, životinjski, mašinom i gravitacijom. Drvo se kreće vučom, nošenjem, spuštanjem, kotrljanjem, voženjem, sananjem. Strojevi su skider, adaptirani PP traktor, traktor sa vitlom, traktorska ekišaža.

Question 3

9. Skidder opis?
10. Adaptirani PP traktor opis?
11. Traktor sa vitlom?
12. Traktorska ekipaža?

Answer 3

9. Namjenjen teškim uslovima rada u šumi. Služi za privlačenje drva po šumskim putevima, vlakama i šumsom bespuću. Teret je jednim krajem odignut drugim se vuče po tlu. Ima zglobno upravljanje, pogon 4x4,. Primjenjuje se u stablovnom i deblovnom sistemu rada. Ekonomičnost mu je uvjetovana zapreminom srednjeg komada i distancom privlačenja. akši skideri se koriste u šumskim kulturama i izdanačkim šumama.
10. Ima veliku mogućnost primjene u kulturama i izdanačkim šumama. Imamo traktor sa vitlom i traktorskom ekipažom zavisno od priključnih uređaja. Modifikovani ej traktor za rad u šumi.
11. Koristi se na terenima nagiba do 30% kod privlačenja u padu. Optimalna distanca privlačenja je oko 200m a radni učinak 10-15 m^3 na RD.
12. Podrazumjeva PP traktor opremljen poluprikolicom i napravom za utovar. Modernija ekipaža posjeduje hidrauličnu dizalicu sa stabilizatorima i neovisnim vitlom. Koristi se na ravnim i blago nagetim terenima kod poludeblovnog i deblovnog sistema rada Distanca privlačenja je do 400m a optimalni radni učinak 20-35m^3 na RD.

Question 4

13. Forwarder opis, radni zadaci?
14. Formiranje svežnjeva šumskog ostatka sa bundlerom?
15. Pojasni privlačenje drveta animalom?
16. Manji žičani kranovi kao metod privlačenja drveta?

Answer 4

13. Zglobno upravljano vozilo namjenjeno izvozu drveta po traktorskim putevima i vlakama. Koristi se kod sortimentnog metoda, dužina oblovine prilagođena utovarnom prostoru prikolice. Područje rada sa obzirom na angib terena je manje od 30% uzdužnog i manje od 20% bočnog nagiba. Optimalna distanca privlačenja je do 800m . Može biti kotačni i gusjenični po sistemu voznom. Sa obzirom na broj kotača može biti 4x4, 6x4, 6x6 8x8. Sa obzirom na masu može biti mali, srednji i teški. Masa sa teretom u nizijskim jednodobnim šumama je 25-40 tona.
14. Bandler je mašina za izradu svežnjeva šumskog otatka radi povećanja gustoće utovara. Može biti ugrađen na šasiju forvardera ili kamiona. Dodatni je korak u procesu dobivanja šumske biomase. Svežnjevi se izrađuju po završetku sječe, dok je šumski ostatak vlažan. Nakon privlačenja se ostavljaju par mjeseci an stovarištu zbog isušivanja odnosno smanjenja gustoće.
15. Privlačenje sa animalom jedna je od najstarijih metoda privlačenja drveta. Kod nas se još koristi. Animal se može koristiti u svim uvjetima rada. Kod nas se koristi u fazi primicanja drvenih sortimenata do skidera. Dnevni učinak konja uvjetovan je brojnim faktorima (težina konja i goniča, organizacija rada, doznačena masa, nagib terena, prohodnost) ali u najvećoj mjeri srednjom distancom privlačenja. Kod nas do 400m.
16. Jedno od rješenja za privlačenje drveta. Koriste se na terenima gdje je izgradnja traktorskih puteva skupa i neopravdana, kao i u slučajevima kada iz ekoloških, estetskih razloga nije dozvoljena gradnja sekundarne mreže komuniakcija ili slobodno rketanje mašina po šumskom zemljištu. Kranovi imaju značajno manja oštećenja sastojine i tla. Distanca privlačenja je do 300m a prosječan učinak 30-60m^3 na RD ovisno o sistemu iskorištavanja šuma i sastojinskim uvjetima.

Question 5

17. Spuštanje drveta pomoću plastičnog korita (plastična riža.
18. Prednosti rižanja drveta?
19. Prenosno vitlo
20. Metod iveranja?

Answer 5

17. Sredstvo idelno za upotrebu prorjednih sječa na strmim terenima. Transport drveta je gravitacionom silom. Predstavlja ekološki prihvatljivo rješenje za iskorištavanje šuma, čak i na lokalitetima gdje zaštičenih zona.
18. Prednosti su
    rukovanje i državanje bez posebnih tehničkih znanja,
    ne može se oštetiti čak i ako je koriste neobučeni radnici,
    nema potrebe za rezervnim dijelovima, minimalni ili nepostojeći troškovi goriva,
    rad je intenzivan ako je dobro isplaniran, r
    ad mnogo manje ovisi o vremenskim prilikama,
    ekološki prihvatljiva, ne uzrokuje optećenja tla ni dubećih stabala.
19. Koristi se u fazi primicanja drveta od panja do sekundarne komunikacije, odnosno u fazi pripreme tereta za privlačenje nekim drugim sredstvom rada. Može raditi u svim terenskim i klimatskim uvjetia uz minimalna oštećenja tla i sastojine. Radni učinsi su uvjetovani prvenstveno zapreminom komada primianja a kreću se od 4.8-8.3 m^3 na RD.
20. Iveranje u šumama možemo vršiti
    u šumi na traktorskom putu (pokretni iverač, adaptirani traktor sa sitnilicom..) ,
    možemo vršiti na kamionskom putu (traktorski ili kamionski iverač opremljen hidrauličnom dizalicom i elevatorom)
    i možemo vršiti na stovarištu kupca (stacionarni iverač).

Question 6

21. Koje vrste biomase imamo?
22. Odakle sve možemo prikupljeti biomasu?
23. Koja goriva dobijamo preradom biomase?
24. Koje vrste pirolize imamo?

Answer 6

21. Imamo šumske ostatke od biomase, ostaci od primarne i sekundarne prerade drveta.
    imamo poljoprivredne ostatke, ostatke životinjskog porijekla, cjelokupni organski otpad,
    imamo energetske kulture
22. Iz šumarstva, otpada iz industrije, komunalnog otpada, mulj iz prečistača za vodu, iz održavanja javnih površina, iz poljoprivrede.
23. Preradom biomase dobijamo
    čvrsta biogoriva od biomase (usitnjena biomasa, briketirana biomasa, peletirana biomasa)
    imamo tečna biogoriva od biomase (bioetanol, biodizel, pirolotička ulja),
    imamo gasovita goriva od bomase (biogas, sintetički gas)
24. Imamo sporu pirolizu (dugo vremensko zadržavanje na temperaturi od 400-800 stepeni) (povećan prinos drvnog uglja u količini od 30% suhe biomase tretirane u proesu, veći pritisak daje veći prinos drvnog uglja, niže temperature daju prinos sa većim sadržajem vlage) i imamo brzu pirolizu (veoma visoke temperature zagrijavanja, brzine prenosa toplote i brzo hlađenje produkata pirolize) (prinos i do 80% u odnosu na suhu biomasu, 65% pirolitičkog tečnig goriva i oko 10% nekondenzujućih pirolitičkih gasova).

Question 7

25. Pojasni proces gasifikacije?
26. Šta su teroetski potencijali biomase?
27. Šta su efektivni potencijali biomase?
28. Odakle možemo dobiti drvo za biomasu?

Answer 7

25. Zahtijeva temperaturu od oko 800 stepeni. Može da se izvodi sa vazduhom, kiseonikom, vodenom parom ili sa CO2. Ima 2 faze
    Faza 1 proces sušenja, pirolize i gasifikacije u posebno konstruisanim uređajima i
    Faza 2 gdje se dobijeni gas dovodi u gasne turbine ili gorionike gasa i sagorijeva pri čemu se dobiva korisna energija za pokretanje turbina ili ganih komora.
26. Teoretski potencijali biomase predstavljaju svu biomasu koju možemo dobiti iz šume.
27. Efektivni potencijali ovise o principima gospodarenja, o tehnologiji dobivanja i korištenja biomase, o tržištu šumskih drvnih sortimenata idr.
28. Drvo možemo dobiti iz ostvarenog etata, proreda, ostalih uzgojnih i zaštitnih mjera, drvne mase melioracija, niskoprinosnih sastojina, drvne mase koja ostaje nakon gradnja i održavanja infrastrukture šumskih prostora, redovne sječe, ostataka sječe, proreda i sanitarnih sječa. Osim ovih načina možemo drvnu biomasu dobiti i iz degradiranih šuma, drvne mase grmlja i energetskih plantaža.

Question 8

29. Pojasni pojam neiskorištena biomasa?
30. Potencijali šumske drvne biomase u BIH?
31. Mogućnost sječe lišćara sa obrizom na mogući godišnji obim sječa za biomasu pojasni?
32. Potencijali u izdanačkim šumama u odnosu na godišnji zapreminski prirast u njima pojasni?

Answer 8

29. Nakon sječe u šumi ostane sitna granjevina sa lišćem i iglicama 20-25% a krupnog drveta 30%. Iz primarne prerade u drvnoj industriji ostanu okrajci, okorci očelni, iz sekundarne prerade ostanu drvni prah, blanjevina, iz tercijarne prerade ostane drvna ambalaža, građevno drvo.
30. Izdanačke šuma kod nas čine oko 40% priizvodnih šuma. 62% izdanačkih šuma je u privatnom vlasništvu. Procenat korištenja prirasta u izdanačkim šumama je 34-50%.
31. Lišćara na godišnjem nivou ne iskorištavamo 100%. Veliki vio ostane kao otpadak koji je potencijal za biomasu, i veliki dio stane za energiju (ogrjevno drvo).
32. Veliki dio izdanačkih šuma se ne koristi za sječu i korištenje, te imamo sve više izdanačkih šuma koje su potencijali za šumsku biomasu.