Oplemenjivanje šumskog drveća 45 pitanja parcijala

Question 1

*1.Šta je oplemenjivanje drveća?

2.Koje ciljeve moraju postići oplemenjivači pri oplemenjivanju šumskog drveća?

3. Koji je cilj oplemenjivanja?

4.Šta je važno prilikom donošenja cilja i programa oplemenjivanja?

Answer 1

1.Oplemenjivanje šumskog drveća je posebna genetsko-biološka disciplina u kojoj su sadržana
osnovna načela , metode i tehnike dobivanja genetski poboljšani jedinki, vrsta ili hibrida. U
biti oplemenjivanje šumskog drveća evolucijski je proces kojim upravlja čovjek prema
unaprijed postavljenom cilju.

2. -povećati proizvodnost šumskih vrsta drveća,
   -povećati otpornost prema patogenim organizmima i kukcima,
   -dobiti visoko vrijedne šumske proizvode,
   -povećati otpornost na abiotičke čimbenike,
   -poboljšati svojstva za urbano šumarstvo i hortikulturu
   Ipak opći cilj uz što manja ulaganja procesima oplemenjivanja ostaviti najveću moguću korist
   od šumskog drveća.

3.Cilj oplemenjivanja je proizvesti takve genotipove ili svojte koje će imati bolja svojstva od
postojećih tj. koje će svojim prirastom , kvalitetom i drugim karakteristikama zadovoljiti
postavljene zahtjeve

4.Pri donošenju cilja i programa oplemenjivanja često je najvažnije donijeti odluku o tome koja
svojstva šumskog drveća moraju biti unaprijeđena.Što je više svojstava šumskog drveća
uključeno u programe poboljšanja, to je aktivnost oplemenjivanja intenzivnija i dugotrajnija.

Question 2

5.Kako se dijele vrste s obzirom na oplemenjivanje?

6.Kako se mogu svrstati metode oplemenjivanja?

7. Šta predstavlja polazni materijal?
8. Koja je polazna osnova za oplemenjivanje?

Answer 2

5. S obzirom na oplemenjivanje biljaka, vrste se mogu podijeliti na samooplodne i one koje su
   uglavnom stranooplodne.Ta razdioba uvjetuje i metode oplemenjivanja.Stranooplodne su
   vrste visoko heterozigotne bez križanja u srodstvu, dok se samooplodne vrste sastoje od
   skupina neovisnih homozigotnih linija, koje u tom stadiju ne pokazuju gubitak bujnosti rasta
6. Metode oplemenjivanja mogu se svrstati u 3 osnovne skupine:
   -oplemenjivanje selekcijom (odabirom),
   -oplemenjivanje križanjem (hibridizacijom),
   -oplemenjivanje uz pomoć mutacija, poliploidije i genetskog inženjeringa
7. Polazni materijal cjelokupni je biljni materijal kojim počinje ciklus oplemenjivanja šumskog
   drveća.Taj je polazni materijal osnova na kojoj se temelji cilj oplemenjivanja. Prema tome
   kakvim polaznim materijalom raspolažemo, izravno će ovisiti i trajanje ciklusa
   oplemenjivanja, kao i to koje će se metode primjeniti.
8. Polazna osnova za oplemenjivanje jest fenotipska i genetska varijabilnost polaznog materijala

Question 3

• 12. adaptivnost jedinke?

13. Šta je klon?
14. Šta je orteta?

Answer 3

12. Adaptivnost se odnosi na sposobnost preživljavanja i razmnožavanja i jednaka je prosječnom doprinosu genetskom fondu naredne generacije koji je struktuiran prema prosjeku jedinki određenog genotipa ili fenotipa. Syn je fitness. Manifestuje se u fenotipu.
13. Klon čine jedinke koje potječu od zajedničkog pretka, a nastale su vegetativnim
    razmnožavanjem. Pod klonom razumjevamo sve biljke aseksualno ili vegetativno proizvedene
    od istog pretka koje imaju jednaku zajedničku genetsku konstituciju.
14. Orteta je originalna jedinka koja je začetnik vegetativnog razmnožavanja, odnosno nastanka
    klona.

Question 4

15. Šta je rameta?
16. Šta čini čistu liniju?

*17. Šta je jedinka?

*18. Šta je biotip?

Answer 4

15. Rameta je jedinka dobivena vegetativnim razmnožavanjem od ortete, član je jednog klona
16. Čistu liniju čine generativno potomstvo dobiveno procesom samooplodnje homozigotnih
    roditelja. Sve jedinke čiste linije imaju jednak genotip i vrlo su sličnog izgleda, a svi su im
    parovi gena u homozigotnom stanju.
17. Jedinka ili individua najniža je taksonomska kategorija, zapravo to je pojedinačni organizam. onda ide podvrsta varijetet forma
    Život jedinke započinje oplodnjom jajne stanice, a završava prirodnom smrću.
18. Biotip je nešto viša taksonomska kategorija od forme. Biotipovi naseljaju određena
    zemljopisna područja, nizine ili visoka planinska područja.Tako oni u zajednici sa drugim
    živim organizmima stvaraju specifične ekosisteme ili biogeocenoze.

Question 5

21. Šta predstavlja geografska varijabilnost šumskog drveća?

Answer 5

21. Varijabilnost među različitim geografskim regijama nastanjenim istom vrstom zove se
    geografska varijabilnost. Ta je varijabilnost rezultat adaptivne i evolucijske diferencijacije
    vrste, a najjače se održava na promjeni makroekoloških uvjeta unutar arelala
    rasprostranjenosti. Ta je varijabilnost poznata i kao varijabilnost provenijencija tj.
    podrijetla.Veličina rasprostranjenosti neke vrste glavni je čimbenik koji određuje veličinu
    geografske rasprostranjenosti, drugi čimbenik koji utječe na genetsku varijabilnost jest
    količina okolinske različitosti unutar areala iste vrste, a sljedeći važan čimbenik isto tako je i
    diskontinuiranost areala.

Question 6

*24. Šta je genetska varijabilnost i mjere varijabilnosti?

Answer 6

24. Određene promjene fenotipa neke vrste mogu nastati i zbog promjena genotipa, a tu pojavu
    nazivamo genotipskom varijabilnošću. Takve promjene često nastaju i u nepromjenjenim
    uvjetima okoline, a nastala promjena fenotipa rezultat je promjene koje su se dogodile u
    samom genotipu.Genotipska varijabilnost obuhvaća mutacije genoma, mutacije strukture
    kromosoma, mutacije gena, izvankromosomske mutacije i mutacijsku promjenjenost.Jedna od
    najvažnijih veličina koje pokazuju genetsku varijabilnost jest heterozigotnost. Mjere varijabilnosti su važne jer odgovaraju na pitanje koliko jedinka može da se adaptira na stalno mijenjajuće uslove okolisa prije nego izumre.

Question 7

25. Šta je fenotipska varijabilnost?
26. Kako se dijeli varijabilnost zbog utjecaja okoline?

Answer 7

25. Ako genotip posjeduje visoku nasljednost određenih svojstava, tada je fenotip jednak
    genotipu, a djelovanje okoline je zanemarivo.Ipak to je vrlo rijetka pojava. Budući da je
    djelovanje okoline neizbježno, odnos između fenotipa i genotipa može se predočiti preko
    odgovarajućeg djelovanja okoline, pa je F=G+E
    F-fenotip; G-genotip; E-utjecaj okoline.
    Stupanj sposobnosti ogranizma za promjene u odgovarajućim sredinama naziva se normom
    reakcije.

27.Varijabilnost zbog utjecaja okoline dijelimo na:
-modifikacijsku;
-reprodukcijsku.

Question 8

*32. Šta je to klinalna varijabilnost?

Answer 8

32. Klinalna varijabilnost definirana je prije 70-ak godina kao gradijent učestalosti genotipova ili
    fenotipova unutar jedne neprekinute populacije živih organizama. Klinalna je varijabilnost
    rezultat djelovanja prirodne selekcije koja je nastala postupnim mijenjanjem čimbenika
    okoliša kao što su duljina dana, temperatura isl. Inače klinalna je varijabilnost vrlo česta u
    vrsta šumskog drveća s velikim i stalnim rasprostranjenjem

Question 9

34. Genotip i okolina? (interakcija genotip x okolina)

35.Šta je to fenotipska stabilnost?

Answer 9

34. Bez određenih čimbenika okoline pojedini se organizam uopće ne može razvijati, bez obzira
    na to kakva je njegova nasljednost, ili obratno: ako ne postoji nasljedna uvjetovanost za razvoj
    nekog svojstva, ono se neće razviti na kako bili povoljni čimbenici okoline.Interakcija
    nasljeđa i okoline određuje kakav je pojedinačni organizam u tom momentu. Pri proučavanju
    uzajamnog djelovanja nasljeđa i okoline tj. interakcije među tim čimbenicima, potrebno je da
    budu zadovoljena dva uvjeta. Prvo, okolina/stanište mora se kontrolirati, a to znači da se
    pokusne biljke moraju uzgajati u sličnim uvjetima. Drugi je uvjet da genotipovi pokusnih
    organizama moraju biti poznati tj. potrebno je da raspolažemo jedinkama s jednakim ili
    sličnim genotipovima
35. Odnos genotipa i okoline može se proučavati kroz tzv. Fenotipsku stabilnost.odnosno kroz
    interakciju genotip x okolina. Pod fenotipskom stabilnošću razumijeva se variranje
    fenotipskih srednjih vrijednosti za određeni genotip u nizu okolina.

Question 10

39. Šta je heterozis?

Answer 10

39. Heterozis-bujnost rasta ili, bolje vitalnost u hibrida uspoređenih s roditeljima ili roditeljskom
    generacijom;hibridna snaga, luksuriranje