Tehnike uzgajanja šuma parcijala skripta, rokovi prethodni + skripta izdvajanje

Question 1

1. Od čega zavisi djelovanje stanišnih faktora?
2. Kako utiče gusti travni pokrivač na razvoj prirodnog podmlatka?
3. Ekološki uvjeti za rast jele?
4. Šta je podmladna površina a šta podmladno razdoblje?

Answer 1

1. Od opće važnosti toga faktora za život dotične biljke, od mjesta rasta biljke s obzirom na udaljenost od područja rasta gdje se biljka nalazi u optimumu, od nivoa ostalih faktora.
2. Gusti travni pokrivač će oduzimati iz zemljišta svojim korijenjem vodu i hranjive materije, te time usporavati rast prirodnog podmlatka, oduzima se prirodnom podmlatku i svjetlo a postoji mogućnost i da se zaguši podmladak.
   Sve dok podmladak ne preuzme dominaciju i ne zastre tlo, time gušeći korov, u opasnosti je od gustog travnoh pokrivača.
3. Jela raste na dubokim svježim tlima, sposobna je rasti u zasjeni duži vremenski period, osjetljiva je na kasne i rane mrazeve, ima slične zahtjeve prema klimi kao bukva.
   Izbjegava ekstremno topla i ekstremno hladna staništa itd.
4. Podmladna površina je površina gdje u isto vrijeme, ili pribložno isto vrijeme nastaju nove generacije šumske vegetacije.
   Podmladno razdoblje je onaj vremenski period koji prođe od pojave klijanaca do uspostavljanja biološke samostalnosti nove generacije šumske vegetacije.

Question 2

5. Šta je preborna šuma?
6. Gdje se primjenjuje preborno gospodarenje?
7. Koje su vrste drveća u BiH karakteristične za preborno gospodarenje?
8. Nabrojati faze u obnovi sastojine oplodnom sječom?

Answer 2

5. Pod prebornom šumom podrazumjevamo svaku visoku šumu trajno nejednolične strukture kojom se preborno gospodari, te je to svaka visoka šuma kojom se trajno gospodari prebornim načinom gospodarenja.
6. Preborno gospodarenje s eprimjenjuje u sastojinama jele, bukve i smrče, kao vrste koje mogu da iskoriste minimalne količine svjetla te se nakon zasjene mogu oporaviti.
   Također se preborno gospodari tamo gdje postoji opastnost od vjetra i drugih faktora, a koje preborna struktura može uveliko ublažiti.
7. Jela, smrča, bukva
8. Faze u obnovi sastojine oplodnom sječom su pripremni, naplodni, naknadni i dovršni sijek.

Question 3

9. Rangiraj ispravno od najmanjih zahtjeva za toplotom ka najvećim zahtjevima?
10. Prilikom doznake stabala kod preborne sječe razlikujemo sljedeće funkcije?
11. Šta se postiže čistom sječom?
12. Šta se postiže prebornom sječom?

Answer 3

9. javor, crna joha, bijeli bor, hrast, pitomi kesten, bukva.
10. Funkcija odabiranja i njege,
    Funkcija stalnog obnavljanja,
    Funkcija poboljšanja i održavanja preborne strukture,
    Funkcija korišćenja i
    Funkcija higijene šume.
11. Čistom sječom se ostvaruju ogromni ekonomski efekti ali se uveliko narušava stabilnost staništa.
12. Prebornom sječom se postiže ravnoteža u pogledu omjera smjese vrsta drveća, stabilnosti sastojine i vitalnosti sastojine.

Question 4

13. Smrča je_ na rane mrazeve ali _ _ na sušu?
14. Podmladno razdoblje za jelu je 120-180g? da ne
15. Preborna sječa treba biti u intervalima od 5-10 god? da ne
16. Mješovite sastojine su sasatavljene od vrsta drveća koje se dobro čiste od grana? da ne

Answer 4

13. Smrča nije osjetljiva na rane mrazeve ali je izrazito osjetljiva na sušu.
14. NE
15. DA
16. DA

Question 5

17. U čistim sastojinama su zastupljene najmanje 3 i više vrsta drveća? da ne?
18. U borovim sastojinama ima manje svjetla nego u gusto sklopljenim sastojinama?
19. Bukva i hrast se zbog teškog sjemena najlakše podmlađuju oplodnom sječom?
20. Kada treba provesti prvu proredu?

Answer 5

17. NE
18. NE
19. DA
20. U povoljnim uslovima 3-4g poslije posljednje njege guštika.
    U nepovoljnim uslovima 5-7g poslije posljednje njege guštika

Question 6

21. Kako treba da se zahvata u proredi?
22. Kada treba provesti narednu proredu?
23. Koliko jak zahvat treba da bude?
24. Kada se provodi pozitivna a kada negativna proreda?

Answer 6

21. Proreda ćelija (odabrano stablo i njegovi susjedi) i uklanjanje jednog do 2 najoštrija konkurenta.
22. Vrijeme naredne prorede nastupa kada prva postigne svoj zadatak.
23. Selektivna proreda ne poznaje jačinu zahvata.
24. Pozitivna se vrši kada su se istakla stabla budućnosti i uklanjamo njihove konkurente koji im smetaju u razvoju. Negativna se vrši u ranijim stadijima od guštika.

Question 7

25. Razlike između bavarskog i švicarskog femelšlaga?
26. Zahtjevi vrsta drveća prema toplini poredaj od najveće ka najmanjeg?
27. Šta su aditivne a šta substitutivne kombinacije?
28. Prebiranje pojam i svrha?

Answer 7

25. Švicarski femelščag ima manja primarna podmladna jezgra od bavarskog ali su zato brojnija.
    Specijalno podmladno razdoblje kod švicarskog traje duže nego kod bavarskog femelščaga.
    Švicarski femelšlag teži da do maksimuma iskoristi prirast svakog pojedinog stabla, koja treba da su nosioci vrijednosti.
    Švicarski femelšlag omogućava da se sa uspjehom obnavljaju sve vrste drveća kako one koje zahtjevaju svjetlo tako i vrste koje podnose zasjenu. itd.
26. Pitomi kesten, hrast kitnjak i bukva i jela, grab, lužnjak i jasen, smrča i bijeli bor.
27. Sastojina se može podmladiti tako da se podijeli na više dijelova i da se svaki dio istovremeno podmlađuje po jednoj od opisane 3 temeljne forme prirodnog podmlađivanja. To je aditivno povezivanje ili potpuna kombinacija.
    Ako se čitava sastojina podmlađuje po jednoj od temeljnih formi, pa se nakon prve ili druge faze nastavi na istoj površini podmlađivanjem po drugoj temeljnoj formi onda je to substitutivno povezivanje ili nepotpuna kombinacija.
28. Cilj prebiranja je pojedinačno iskorištavanje debelih (zrelih) stabala. Svrha prebiranja je potreba drvoprerađivača i zadovoljenje njihovih potreba s obzirom na vrstu drvoprerade. Prebiranje predstavlja stalnu kontrolu naše šume, koja se odnosi na provođenje uzgojne sječe, održavanje plodnosti tla na zadovoljavajućem nivou, održavanje dobre sastojinske klime, te unapređenje tehničkih svojstava stabala u sastojini i na kraju uspostavljanja zadovoljavajuće obnove po količini i smjesi.

Question 8

29. Pojasni dovršni sijek u hrastovim šumama?
30. Naplodni sijek kod obnavljanja bukovih sastojina?
31. Opća pravila za uzgajanje mješovitih sastojina bukve i jele?
32. od ukupnog osvjetljenja na difuzno svjetlo otpada?

Answer 8

29. Izvodi se kada se na cijeloj površini razvije podmladak kojem više nije potrebna zaštita stare sastojine.
30. Naplodni sijek se provodi u 1od godini u kojoj bukva nakon započetog podmlađivanja potpuno urodi sjemenom a sastoji se samo iz jednog sječenog zahvata. Krošnje se progale jednolično tako da na tlo mjesitmice ne dođe pun svjetla što bi dovelo do zakorovljavanja. Sijeku se iz glavne sastojine jaka stabla, sa širokim krošnjama i niskim granama.
31. Najpovoljnije je da bukve u toj smjesi 20-30% bude. Na povoljnm se staništima te sastojine podmlađuju oplodnom sječom tako da se najprije podmladi jela a kasnije bukva, što je lako izvesti jer jela ima dobru zaštitu i podnosi jaču zasjenu od bukve. Kada jela podraste, naplodnim se sjekom podmladi bukva, pa se prema stanju podmlatka nastavi sa trećom fazom oplodne sječe. Podmlađivanje se vodi po grupama.
32. 1/3 do 1/5

Question 9

33. Sadržaj co2 u zraku je konstantan? da ne
34. Preborna šuma može biti sačinjena id stabala iste starosti? da ne?
35. Raznodobne sastojine su sastavljene od različitih vrsta drveća? da ne?
36. Bukva i hrast se radi periodičnog uroda lakše podmlađuju čistim sječama u pruge? da ne?

Answer 9

33. Ne
34. da
35. da
36. ne

Question 10

37. Sa jelom se često vrši popunjavanje jer je otporna na mraz i sušu? da ne
38. Čiste sastojine lišćara teško se podmlađuju? da ne
39. Podjela vrsta drveća prema potrebama za svjetlom?
40. Humus kao edafski faktor?

Answer 10

37. Ne
38. Ne
39. Imamo 3 skupine
    Drveće koje treba mnogo svjetla -hrast, ariš, breza, bor.
    Drveće koje podnosi polusjenu - pitomi kesten, crna joha, lipa, javor,
    Drveće koje podnosi zasjenu - smrča, grab, bukva, jela.
40. Humus je najvažniji edafski faktor i najbolji indikator za kvalitet tla s obzirom na njegovu sposobnost da posluži kao klijalište za sjeme i stanište za podmladak. Najpovoljniji je blagi humus koji postepeno prelazi u tlo i sprečava ispiranje. Humus daje za biljke hranjive tvari -kalij, kreč, fosfornu i sumpornu kiselinu, azot. Kiseli humus ili sirovi humus velika je prepreka pojavi prirodnog podmlatka. Mlade biljke ne mogu kroz naslage humusa kiselog dosei svojim korijenom mineralno tlo pa ugibaju kod prve jače suše.

Question 11

41. Kakve mogu biti sastojine nastale prirodnim podmlađivanjem?
42. Koji su preduvjeti za uspješno preborno gospodarenje?
43. Dopuni. Kulminacija prirasta drvne mase nastupa kod bora i johe u _ godini, kod hrasta i jele oko _ godine a kod smrče i bukve oko _ godine?
44. Dopuni. Minimalna ukupna širina rubne podmladne pruge jednaka je ___ sastojine, a maksimalna __ te visine?

Answer 11

41. Sastojine nastale prirodnim podmlađivanjem mogu biti 4 tipa
    Jednako stare visoke šume koje se prirodno podmlađuju pod zastorom krošanja starih stabala na način oplodne sječe.
    Nejednako stare visoke šume koje se prirodno podmlađuju pod zastorom krošanja starih stabala na način prebirne sječe.
    Nejednako stare visoke šume koje se prirodno podmlađuju čistom sječom na pruge uz nalet sjemena sa strane.
    Nejednako stare visoke šume, koje se prirodno podmlađuju postepenom rubnom sječom stabala.
42. Preborna sječa treba biti česta (u intervalima 5-10god) a prosječna drvna masa ne smije biti ni prevelika i premalena, najpovoljniji intenzitet preborne sječe se kreće od 20-30%.
    U prebornoj šumi treba imati gustu mrežu izvoznih puteva i vlaka, kako bi se česti sječni zahvati mogli ekonomski ostvariti.
    U prebornoj šumi treba imati stalnu prirodnu regeneraciju, ako je ona nedovoljna, treba je umjetnim putem ostvariti.
43. Bor i joha 30god, hrast i jela oko 40 godine, smrča i bukva oko 50 godine.
44. jednaka je visini sastojine, a maksimalna 2+2/3 te visine.

Question 12

45. Dopuni. Švicarski femelšlag nije samo metod __ obnove sastojine nego i metod ___
46. Podmladno razdoblje kod hrasta iznosi?
47. Prvi naknadni sijek kod oplodne sječe provodi se?
48. Prosječna minimalna površina podmladnih jezgri kod švicarskog femelšlaga za hrast i bijeli bor su?

Answer 12

45. Prirodne obnove nego i metod gospodarenja.
46. 4-8godi
47. 2-3 god nakon oplodnog sijeka
48. 30 ar

Question 13

49. Godišnje prosječno minimalno proširivanje podmladnih jezgara kod švicarskog femelšlaga prema Boshardu iznosi za smrču?
50. Specijalno podmladno razdoblje kod švicarskog femelšlaga može trajati i preko _ godina a opće podmladno razdoblje i preko?
51. Od čega ovisi klima u nekom šumskom kompleksu?
52. Koji tipovi šuma su rasprostranjeni kod nas?

Answer 13

49. 1 ar.
50. 20 godina a opće podmladno razdoblje i preko 50-60 godina.
51. Klimatski i edafski faktori mijenjaju se uticajem reljefa tla, pa se na taj način stvara mjesna klima koja je ovisna o visinskom položaju tla,
    izloženosti stranama svijeta,
    nagnutosti tla,
    ovisi i o uvalama, dolinama i visokim položajima
52. Imamo
    ljeti zelene šume lišćara,
    stalno zelene šume lišćara,
    stalno zelene šume četinara i
    mješovite šume lišćara i četinara.

Question 14

53. Koje vrste drveća su pogodne za podmlađivanje na goloj površini?
54. Karakteristike progaljene rubne pruge?
55. Dopuni. Istočni rub sastojine uživa __ i __ sunce, rosa __ ishlapi a opasnost od mrazeva je __?
56. dopuni Ako podmlađivanje napreduje od središta podmladne grupe na sve strane jednako onda je to __ napredovanje, ako napreduje samo u jednom dijelu opsega onda je to __ napredovanje podmlađivanja?

Answer 14

53. Vrste drveća koje se mogu prirodno podmlađivati na goloj površini naletom sjemena sa strane moraju imati lagano sjeme i biti otporne protiv mraza, vrućine i suše, te moraju biti brzog rasta. Lipa, grab, jasen i javo su pogodni koji mogu potpuno naploditi 30m široku prugu i ariš, bor, smrča brijest koji naplođuju do 50m široku prugu a breza, trepetljika i vrba naplođuju najšire pruge.
54. Sklipljena stara sastojina, ukupna širina pruge 2 1/4 visine stabala.
55. Uživa jutarnje i pojačano sunce, rosa brzo ishlapi opasnost od mrazeva je jaka.
56. Koncentrično napredovanje, jednom dijelu opsega je ekscentrično.

Question 15

57. dopuni Kod preborne sječe obnavljanje treba vršiti u skupinama čija veličina treba da bude kod bikve min__ ari a kod jele min oko __ ari?
58. Zaokruži tačno. Vrste koje lagano rastu?
59. Redoslijed vrsta drveća prema zahtjevima za svjetlom od onih sa najmanjim zahtjevima prema najvećim je?
60. Podmladno razdoblje kod bukve je?

Answer 15

57. Bukve minimum 2.5 ari a kod jele minimum 1.5 ari.
58. Jela, smrča bukva
59. jela, smrča, bukva, bijeli bor.
60. 8-15 godina.

Question 16

**61. Razlike između skupinastog i prebornog načina gospodarenja?
62. Koji su ciljevi preborne sječe?
63. Nabroj reljefne faktore?

Answer 16

61. Osnovna razlika je u tome što je u skupinastom gospodarenju sastojina razmjerno stara i razmjerno mlada a u prebornom nije ni stara ni mlada. U skupinastom gospodarenju sastojina je raznodobna
62. Prorjediti stabla u naponu rasta, favorizitrati najljepša stabla, uklanjati loša i bolesna.
    Posjeći zrela stabla, trudeći se da ona budu zamijenjana mladim naraštajem.
    Normalizirati sastojinu i približiti je normali koja je utvrđena za odnosne ekološke i gospodarske uvjete.
63. Reljefni faktori su visinski položaj tla, nagnutost terena, izloženost prema stranama svijeta, nagib terena, doline uvale i visoki položaji.