rano odojaštvo Flashcards
bebe
ulaze u svet sa svim funkcionalnim čulnim sistemima, ali nisu svi na istom nivou zrelosti (heterohronija).
Tehnike za ispitivanje opažanja bebe
uvođenje neke promene u
sredinu i posmatranje njenih ef. na fiziol. procese ili P deteta.
habituacija
ponavljanje S dok beba ne prestane da reaguje na njega.
dehabituacija
ponovno obraćanje pažnje
Sluh
– odmah po rođenju opažaju grubo lokalizovan zvuk.
razlikuju ljudski glas od npr. instrumentalne muzike.
zainteresovane za govor sa visokim tonom, polako, naglašenog izgovora (tzv. „bebi govor“).
preferencija za jezik koji se govori
oko njih već od 4. dana.
osetljive na zvučne kategorije ljudskog jezika – foneme.
opažaju foneme svih svetskih jezika, a zatim se od 6. do 8. meseca sužava na maternji.
Vid
– po rođenju sočivo oka je još nezrelo i fokusira sliku iza retine.
Pokreti očiju nisu dovoljno koordinisani da bi slike bile komplementarne kako bi se videla jasna složena slika.
Istraživači se ne slažu oko toga kako beba opažaja boje, ali sa 2 meseca opaža kao i odrasli.
bebe vide na 6 m ono što odrasli vide na 90 m.
karakteristično vizuelno skeniranje – skeniraju kratkim pokretima očiju i u mračnoj prostoriji. Ovi pokreti su
endogeni (izazvani iznutra) i egzogeni (spoljašnja stimulacija).
stare samo 2 dana mogu da
opažaju oblike – rađe gledaju složene figure kao što su lice ili koncentrični krugovi.
Pri opažanju usmeravaju se na oblasti najvećeg kontrasta.
Kada se prikaže slika koja se sastoji od jedne unutar druge figure, opažaju samo spoljnu do 2. ili 3. meseca.
bebe opažaju i vole da gledaju ljudsko lice, šematizovano lice više u odnosu na ispremeštano.
Ukus i miris
bebe imaju dobro razvijeno čulo mirisa. -> preferencija mirisa
majčinog mleka od mleka druge žene.
preferencija ka slatkim ukusima.
Dodir, temperatura i položaj
postaju aktivnije ako temperatura opadne.
Rk odgovora beba mogu biti
- refleksi
- emocije
- temperament
refleksi
specif. dobro integrisane, nevoljne Rk na specif. tipove
stim;
pokazuju refleks Babinskog, refleks treptanja, refleks disanja, sisanja i
gutanja, hvatanja, hodanja, Moroov refleks.
emocije
prema Votsonu izražavaju strah, bes i ljubav, neki drugi istraživači
zadovoljstvo, bes, gađenje, iznenađenje i možda strah i tugu.
Izrazi lica za pojedine
emocije su urođeni.
temperament
istr: Tomasa i Česa - izdvojili su 3 temperamenta:
- lake
(razigrane, redovne u biološkim f, lako se adaptiraju), - teške (neredovne u
biološkim f, nervozne, reag. negativno) - sporo zagrevajuće (niske u
aktivnosti, sa blagim Rk, treba im više t da se prilagode).
Dokazi o urođenosti – MZ blizanci su sličniji od DZ.
Dosezanje i hvatanje
Dosezanje- oko 2.5 meseca; počinju da vizuelno vode svoje pokrete kada hvataju neki obj, te Rk su pod kontrolom kore.
Do tada su Rk bile refleksne i pod kontrolom supkortikalnih sistema.
Između 3 i 12 m, pokreti dostižu veću istančanost – sa 12 m pokreću palac i sve prste (mogu da piju iz čaše, jedu kašikom…)
Prohodavanje i hodanje
do 2.m. odojčad mogu nenamerno puzati kao rezultat refl. Rk.
taj refleks nestaje i nema ga do 5. ili 6. m, pre nego što će
bebe moći samostalno da puze.
Hodanje ne zavisi samo od moto. SB, ono takođe zahteva SB procene viz. info.
istr: veština hodanja ne zavisi samo od sazrevanja, već i od vežbanja.
Kontrola pražnjenja
obično nisu sposobna za odlaganje pražnjenja do 15. m, ali
mogu naučiti da se prazne na noši već na uzrastu 5 ili 6 m.
pojava soc. osmeha
javljaju tokom REM faze – REM
osmesi (endogenog porekla).
Nakon REM osmeha, javlja se egzogeni osmeh izazvan
sp, stim, ali nije soc.
oko 2.5 – 3. m, javlja se soc.
osmeh – povezan sa osmesima drugih; smeje se na osmeh drugih i izaziva osmehe kod drugih.
Em. izražavanje odojčadi se menja zajedno sa promenama u kretanju – bebe koje su počele da puze JAČE izražavaju ljutnju.
Afektivna vezanost - 4 znaka emoc. vezanosti kod dece
1) nastoje da budu u blizini primarnog roditelja
2) pokazuju uznemirenost ako su odvojene od njega
3) pokazuju sreću i zadovoljstvo kada su ponovo sa osobom
4) usmeravaju svoje akt. ka drugoj osobi čak i kada je ona odsutna
bebe, komunikacija
prim. intersubjektivnost, sek. intersubjektivnost i soc.
upućivanje (objašnjeno u razvoju govora).
gugutanje
od 10-12. n
brbljanje
oko 4m; ispoljava se i kad se igraju sami sa sobom -> izgleda da to nije pokušaj komunikacije.
kraj 1. god,
počinju da izgovaraju nizove
slogova koji imaju naglasak jezika koji će govoriti. -> vokalizacije nazivaju se dečijim
žargonom.
bebe pre krava 1. god
ponavljaju neke kratke iskaze
u specif. situacijama koji kao da imaju neko značenje.
oko 1. god deca reag. na sopstveno
ime ili na „NE“, a između 14. i 18. m, imenuju uobičajene slike Ž i obj.
simbolička igra
igra u kojoj jedan obj. reprezentuje drugi (npr. lutkinu kosu češlja
igračkom grabulja).
Smit opisuje 4 osnovne igre za uvežbavanje f:
1. lokomotorne,
2. igre sa objektima,
3. socijalne igre,
4. igre zamišljanja.
stare samo 2 dana mogu da
opažaju oblike – rađe gledaju složene figure kao što su lice ili koncentrični krugovi.
Kada se prikaže slika koja se sastoji od jedne unutar druge figure
opažaju samo spoljnu do 2. ili 3. meseca.
2m
podignuta glava
3m
koordinacija ruku
9m
uskladjivanje ruku/nogu
1g
hodaju
17m
stepenice, šutiranje lopte.