Zdravstvena psihologija

Question 1

interesovanje za povezanost psihičkog i tjelesnog?

Answer 1

• preteče shvatanja o značaju povezanosti tjelesnog i psihološkog nalazimo u najdaljoj istoriji civilizacije
• uglavnom je predmet bavljenja filozofa, ali je prisutno i u praksi liječenja bolesti u antičko vrijeme
• “često je manje važno koju bolest ima čovjek, nego koji čovjek ima bolest” - Hipkrat

Question 2

kad se pojavila zdravstvena psihologija?

Answer 2

70ih godina 20. vijeka

Question 3

šta proučava zdravstvena psihologija?

Answer 3

psihološke uticaje na održavanje zdravlja, nastanak bolesti i reakcija ljudi na bolest
- to je primjena psiholoških znanja u procesima zaštite i unaprijeđenja zdravlja

Question 4

podsticaji za razvoj zdravstvene psihologije?

Answer 4

• holistički pristup stvarnosti, čovjeku i bolesti
• promjena prirode bolesti i njihovih uzroka
• napredak nauke i tehnologije, tendencija ka sve većoj specijalizaciji
• narastajući naglasak na kvalitetu života, koji uključuje i potrebu mijenjanja određenih oblika ponašanja poput pušenja, načina ishrane, zloupotrebe alkohola kao riziko faktora
• specijalistička tehnologija je uslovila i rast trškova zdravstvene zaštite

Question 5

holistički pristup stvarnosti, čovjeku i bolesti?

Answer 5

postavka o ukupnom djelovanju faktora različite prirode na čovjekovo zdravlje
- psihološki faktori mogu da utiču na gotovo sve bolesti, kao što i svaka tjelesna bolest dovodi i do promjene psihičkog stanja oboljelog

Question 6

promjena prirode bolesti i njihovih uzroka?

Answer 6

danas hronične i degenerativne bolesti, bolesti starih koje postavljaju posebne psihosocijalne zahtjeve

Question 7

napredak nauke i tehnologije, tendencija ka sve većoj specijalizaciji?

Answer 7

pored doprinosa dovodi i do rasparčavanja čovjeka i okretanja samo ka rezultatima tehnološke dijagnostik
- napredak psihologije i srodnih nauka i disciplina, psihoneuroimunologije, psihologije ličnosti i individualnog načina suočavanja sa bolešću, socijalna psihologija, klinička psihologija

Question 8

Matarazzo definicija zdravstvene psihologije?

Answer 8

zdravstvena psihologija je agregat određenih edukacijskih, naučnih i stručnih doprinosa psihologije promociji i održavanju zdravlja, prevenciji i liječenju bolesti, identifikaciji etioloških i dijagnostičkih korelata zdravlja, bolesti i disfunkcija koji su sa njima u vezi, kao i poboljšanju sistema zdravstvene zaštite

Question 9

Brannon i Feist definicija zdravstvene psihologije?

Answer 9

zdravstvena psihologija uključuje doprinose psihologije unaprijeđenju zdravlja, prevenciji i tretmanu bolesti, identifikaciji faktora rizika po zdravlje, unaprijeđenju sistema zdravstvene zaštite i oblikovanju javnog mnjenja o pitanjima zdravlja

Question 10

koji su osnovni zadaci zdravstvene psihologije?

Answer 10

• edukacija o pitanjima zdravlja
• istraživanje psiholoških korelata zdravjla i bolesti
• praktične/stručne intervencije
• učešće u kreiranju zdravstvene politike

Question 11

koja su osnovna pitanja kojima se bavi zdravstvena psihologija?

Answer 11

• kako na bolest utiču psihički faktori?
• koji su psihološki principi u osnovni tretmana oboljenja i bolesti?
• prevencija - kako zdravstveni problemi mogu da se izbjegnu zdravijim ponašanjem?
• kako priroda naših odnosa sa ljekarom može uticati na naše zdravlje i pridržavanje medicinskog tretmana?

Question 12

odnos zdravstvene i kliničke psihologije?

Answer 12

dva gledišta:
1. zdravstvena psihologija je grana kliničke psihologije
2. zdravstvena psihologija je posebna oblast, konceptualno šira od kliničke psihologije

Question 13

argumenti gledišta da je zdravstvena psihologija grana kliničke psihologije?

Answer 13

• istorijski - psihologija je ušla u oblast medicine, zdravlja/bolesti preko psihijatrije, odnosno kliničke psihologije koja se prevashodno bavi pitanjima mentalnog zdravlja
• zdravstvena psihologija se u mnogome oslanja na klinički metod procjene, terapije i savjetovanja
• mentalno zdravlje je takođe predmet zdravstvene psihologije kao i kliničke

Question 14

argumenti gledišta da je zdravstvena psihologija posebna oblast, konceptualno šira od kliničke psihologije?

Answer 14

• ne bavi se isključivo mentalnim zdravljem, već zdravljem i bolešću u najširem smislu
• pored kliničkog metoda, oslanja se i na druge psihološke doprinose
• u medicinskom kontekstu se razvija i grana preko niza drugih nepsihijatrijskih specijalističkih disciplina i kroz primarnu zdravstvenu zaštitu
• usredsrijeđena je prije na mentalno zdrave nego poremećene osobe

Question 15

istorijski korijeni zdravstvene psihologije?

Answer 15

• biomedicinski model nastanka bolesti dominantan do 70ih (spoljni uzročnih dovodi do oštećenja tkiva, što dovodi do poremećaja funkcije, što dovodi do tjelesnih simptoma - dualistički pristup)
• psihosomatski model nastanka bolesti se razvija sa početkom u 19. vijeku, u ekspanziji je od 40ih godina 20. vijeka - pokušaj integracije tjelesnog i psihičkog (emocionalni poremećaj dovodi do poremećaja u radu organa, što dovodi do oštećenja tkiva, što dovodi do tjelesnog simptoma)
• polje kojim se uglavnom bave psihijatri i ljekari tzv. somatske medicine
• do 60ih godina 20. vijeka je uspostavljena kontrola nad najznačajnijim infektivnim bolestima, a glavne “ubice” postaju maligne i kardiovaskularne bolesti - prepoznaju se ključni ponašajni korelati ovih bolesti
• raste interesovanje za uticaj stresa, ličnosti, životnog stila i ponašanja na zdravlje ljudi
• raste interes za smanjivanje troškova liječenja

Question 16

u okviru kojih pristupa se razvija zdravstvena pshihogija?

Answer 16

u okviru biopsihosocijalnog modela i bihejvioralne medicine

Question 17

biopsihosocijalni model bolesti?

Answer 17

• bolest i zdravlje su funkcija bioloških, psiholoških i socijalnih uticaja (holistički pristup)
• biološki faktori: genetski činioci, nutritivni faktori, biohemijski balans/disbalans
• psihološki faktori: individualno ponašanje, emocije, kognicija, ličnost…
• socijalni faktori: porodica, prijatelji, šira zajednica, životni događaji, ekonomski uslovi života…

Question 18

šta je bihejvioralna medicina?

Answer 18

interdisciplinarna oblast
- fokusira se na razvoj i integraciju bihejvioralnih, psihosocijalnih i biomedicinskih naučnih znanja i tehnika, koje su značajne za razumijevanje zdravlja i bolesti, kao i primjenu ovih znanja i tehnika u prevenciji, dijagnostici, tretmanu i rehabilitaciji

Question 19

počeci zdravstvene psihologije?

Answer 19

• William Osler - začetnik zdravstvene psihologije, prvi govori o psihološkim faktorima kao mogućim izazivačima bolesti srca (1910.)
• prvi Odsjek za zdravstvenu psihologiju (1978.) i Sekcija (1979.) u APA, a onda i prvi časopis Zdravstvena psihologija
• u VB 1986. - sekcija zdravstvenih psihologa
• u SRB - 80ih počinje zapošljavanje psihologa u sistemu zdravstva van psihijatrije; osniva se Sekcija zdravstvenih psihologa u okviru Društva psihologa Srbije; prvi zdravstveni psiholog u SRB - Dušica Berger, napisala prvu knjigu Zdravstvena psihologija 1997.

Question 20

ključne teme zdravstvene psihologije?

Answer 20

zdravstvena psihologija povezuje zdravlje/bolesti i:
- stres
- životni stil i ponašanje
- ličnost
- socijalnu podršku

Question 21

šta je stres?

Answer 21

• stres je negativno emocionalno iskustvo praćeno biohemijskim, fiziološkim, kognitivnim i bihejvioralnim promjenama koje su usmjerene na izmjenu stresogenog događaja ili na prilagođavanje efektima koje on izaziva
• stres nije direktna posljedica događaja već procjene događaja (primarne procjene) i sopstvenih sposobnosti da ga prevladamo (sekundarna procjena)

Question 22

šta uključuje proces stresa?

Answer 22

stres je proces koji uključuje:
- sredinski događaj - stresor
- njegovu procjenu od strane osobe (da li je izazovan ili prijeteći)
- različite odgovore organizma (fiziološke, emocionalne, kognitivne, bihejvioralne)
- ponovnu procjenu stresora od strane osobe, kao rezultat odgovora organizma i promjena u stresoru

Question 23

reakcije na stres?

Answer 23

• fiziološke reakcije na stres: aktiviranje nervnog i endokrinog sistema
• psihološke reakcije na stres

Question 24

psihološke reakcije na stres?

Answer 24

• kognitivne - slabljenje pažnje i koncentracije, ometajuće intruzivne misli…
• emocionalne - strah, anksioznost, napetost, bijes, depresija, poricanje
• bihejvioralne - izbjegavanje-povlačenje, aktivno usmjeravanje na stresor u funkciji prevladavanja, impulsivno reagovanje…

Question 25

veza između stresa i bolesti?

Answer 25

• dugotrajna izloženost stresu i/ili intenzivne neuspješne reakcije na stres, opterećuju biološki sistem, mogu dovesti do anatomskih promjena tjelesnih organa, iscrpljenja imunološkog sistema i na kraju do bolesti (npr. koronarne bolesti, podložnosti infekcijama i malignim oboljenjima)
• indirektan negativan efekat stresa na zdravlje - maladaptivne reakcije na stres koje ugrožavaju zdravlje (pijenje, pušenje, prekomjerno jedenje)
• bolest je stresor za oboljelog - prekomjerna reakcija stresom na stanje bolesti, faktor je rizika za pogoršanja bolesti i teži oporavak
• bolest je stresor za okruženje oboljelog - potencijalno limitira kapacitete za podršku
• rad sa oboljelima je izvor stresa za zdravstvene radnike i rizik od burn-out sindroma

Question 26

čime je modelovana veza između stresa i bolesti?

Answer 26

• strategijama prevladavanja - usmjerene na problem ili emociju (Folkman i Lazarus)
• socijalnom podrškom

Question 27

karakteristike čvrste ili otporne osobe u odnosu na stres?

Answer 27

• stresne situacije procjenjuje manje negativno i koristi ih kao iskustvo za budućnost
• spremna je za direktne akcije
• fokusira se na problem i traženje socijalne podrške
• koristi efikasnije strategije prevladavanja
• uspješnija je u vođenju računa o sebi u stresnim situacijama

Question 28

uloga zdravstvenog psihologa u situaciji stresa?

Answer 28

pomoć u:
- razvijanju efikasnijih strategija prevladavanja stresa
- traženju i dobijanju socijalne podrške
- učenju ublažavanja reakcija stresa
- pomoć osoblju u prevladavanju stresa izazvanog radom sa oboljelima (spriječavanje burn-out sindroma)

Question 29

šta je socijalna podrška? šta je preduslov za efikasnu socijalnu podršku?

Answer 29

socijalna podrška podrazumijeva doživljaj brige, ljubavi i poštovanja od strane drugih, i osjećanje pripadanja socijalnoj mreži u kojoj postoje uzajamne obaveze

preduslov za efikasnu socijalnu podršku je postojanje bar jedne bliske i povjerljive osobe na koju se pojedinac može osloniti

Question 30

socijalna podrška i stres?

Answer 30

socijalna podrška je značajan protektivni faktor u prevladavanju stresa:
- ublažava štetne efekte stresa
- ojačava koping mehanizme osobe koja se sa stresom suočava

pripadnost socijalnim mrežama (porodica, prijatelji, kolege) je povezana sa manjom sklonošču za zdravstveno štetnim oblicima ponašanja

Question 31

porodica i zdravlje?

Answer 31

porodica je osnovna društvena zajednica za promociju zdravlja i zdravstvene zaštite

utiče na:
- formiranje zdravstvenih navika svojih članova
- stavove od značaja za prevenciju bolesti i povrijeda
- navike za blagovremeno obraćanje za medicinsku pomoć
- otvorenost za promjene zdravstvenog ponašanja

u sklopu biopsihosocijalnog modela zdravlja, porodično-sistemska paradigma predstavlja osnovni okvir za istraživanje programa za promociju zdravlja, zdravstveno ponašanje, odnos stresa i bolesti

svaka porodica se susreće sa bolešću, onesposobljenošću i smrću svojih članova

bolest člana porodice - događaj koji narušava njen uobičajeni način funkcionisanja (homeostazu) i može je zaustaviti u njenom razvoju

Question 32

faktori od kojih zavise adaptivni zadaci porodice sa oboljelim članom?

Answer 32

• način izbijanja bolesti (akutni/postepeni)
• tok (progresivan/konstantan/recidivirajući)
• ishod
• stepen onesposobljenosti člana, faze bolesti (faza krize/hronična/terminalna)

Question 33

šta je važno za sposobnost porodice da se prilagodi promjenama koje pokreće bolest člana?

Answer 33

• da li se bolest javlja normativno ili nenormativno
• kakva je transgeneracijska istorija bolesti, gubitaka, kriza
• sistem porodičnih vjerovanja o zdravlju i bolesti
• uloge koje oboljeli član ima u porodici
• relacije porodice sa drugim sistemima

Question 34

uloga zdravstvenog psihologa u radu sa porodicom?

Answer 34

psihosocijalna intervencija ka porodici i njenim članovima:
- edukacija
- podrška
- psihoterapija
- porodična terapija

Question 35

šta je zdravstveno ponašanje?

Answer 35

• ponašanje u vezi sa zdravljem
• podrazumijeva navike i stilove u ponašanju koji doprinose zdravlju, odnosno bolesti

Question 36

čime je određeno zdravstveno ponašanje?

Answer 36

• socio-ekonomskim uslovima života (najveći rizik: životni stil i nizak socio-ekonomski status)
• karakterističnim ponašajnim obrascima - postoje različiti modeli zdravstvenog ponašanja
• uvjerenjima osobe (realističnost, nerealni optimizam…)

Question 37

uloga zdravstvenog psihologa u oblasti zdravstvenog ponašanja?

Answer 37

• edukacija
• promocija zdravih stilova života
• pomoć u prevladavanju nezdravih životnih navika
• samoefikasnost je značajan koncept

Question 38

samoefikasnost (Bandura)?

Answer 38

• samoefikasnost je stepen do koga osoba smatra da je u stanju da se “nosi” sa datom situacijom
• može da se odnosi na različite aspekte ponašanja pa samim tim i na zdravstveno ponašanje
• samoregulišući proces
• uspostavljeno osjećanje samoefikasnosti u odnosu na neku situaciju određuje vrste strategija koje će osoba upotrijebiti
• anticipacija uspjeha djeluje kao podsticaj za postignuće
• anticipacija neuspjeha je samoonesposobljavajuća
• osobe sa niskim osjećanjem samoefikasnosti imaju manje šanse da budu fizički i mentalno zdrave i generalno imaju teškoće da se nose sa stresom

Question 39

generalni model ljudskog ponašanja?

Answer 39

• model ponašanja - čovjekovo ponašanje zavisi od navika, stavova, vrijednosti i normi formiranih tokom razvoja
• model donošenja odluka sa komponentama vrjednovanja različitih alternativa, pravljanja izbora između njih, sprovođenje izbora u djelo

Question 40

model vjerovanja u odnosu na zdravlje?

Answer 40

1. procjena prijetnje - o ozbiljnosti bolesti i sopstvenoj ranjivosti
2. procjena isplativnosti - percipirana dobit od promjene ponašanja savladaće postojeću, opaženu prepreku promjeni

Question 41

odluka o odlasku kod ljekara?

Answer 41

na odluku o odlasku kod ljekara najčešće utiču:
- trajanje simptoma
- kritički događaj - iznenadna promjena u simptomima ili količini bola
- očekivanje tretmana

na odlaganje traženja pomoći utiču:
- vrijeme potrebno da se procijeni značenje simptoma kao oznaka bolesti
- shvatanje osobe da je bolesna
- vrijeme od donošenja odluke do odlaska kod ljekara
- uzrast, pol, pripadnost kulturi
- strah
- priroda i kvalitet simptoma
- socijalni faktori - stepen interpersonalne krize koju simptom izaziva, socijalna ograničenja, socijalna podrška

Question 42

kvalitet komunikacije pacijent-ljekar?

Answer 42

• saradljivost pacijenta - zavisi i od trajanja liječenja, njegove komplikovanosti i koliko ga liječenje ometa u svakodnevnim aktivnostima
• efikasnost komunikacije ljekara sa pacijentom i osjetljivost za njegove potrebe - jednostavne i jasne instrukcije, naglašavanje ključnih informacija, davanje informacija u pisanoj formi, traženje od pacijenta da ponovi ključne informacije, razlaganje komplikovanih formi tretmana na serije manjih
• egalitarnost u odnosu ljekar-pacijent

Question 43

uloga zadrvstvenog psihologa u pitanju kvaliteta komunikacije pacijent-ljekar?

Answer 43

• podučavanje bolesnika o važnosti pridržavanja ljekarskih uputstava
• jačanje sposobnosti bolesnika da se pridržava ljekarskih uputstava
• intervenisanje ka modifikovanju planova liječenja kako bi ih se pacijent efikasnije pridržavao
• ohrabrivanje i podučavanje zdravstvenih radnika efikasnijoj komunikaciji sa pacijentima

Question 44

ličnost i zdravlje?

Answer 44

• osobine ličnosti mogu biti modelovane bolešću (npr. demencija, dijabetes)
• osobine ličnosti mogu voditi u nezdrave stilove ponašanja
• osobine ličnosti mogu direktno uticati na razvoj bolesti kroz fiziološke mehanizme (npr. anksiozne, agresivne osobe)

najviše je istraživan odnos tipa A ličnosti i koronarnih bolesti
- rezultati ukazuju na postojanje slabe veze između tipa A ličnosti i koronarnih bolesti
- ali, postoji značajna povezanost između hostilnosti, agresivnosti, nedostatka pozitivnih emocija i koronarnih bolesti

• novija istraživanja se fokusiraju na tip D ličnosti - sklonost brizi, netraženje podrške

Question 45

savjesnost i zdravlje?

Answer 45

• savjesnost je povezana sa dugovječnošću
• samodisciplinovanost i dobra organizovanost osoba sa visokom savjesnošću su povezani sa strategijama adekvatne usredsrijeđenosti na problem i traženje rješenja
• osobe sa visokom savjesnošću manifestuju više dobrih zdravstvenih ponašanja
• savjesni se bolje pridržavaju zahtjeva tretmana
• savjesni imaju povoljniji ishod bolesti ukoliko obole

Question 46

tipične intervencije u zdravstvenoj psihologiji?

Answer 46

• zdravstvena psihologija je fokusirana na intervenciju prije nego na procjenu i dijagnostiku
• u tehnikama intervencija dominiraju bihejvioralni i kognitivno-bihejvioralni metod
• biofidbek

Question 47

uobičajene bihejvioralne tehnike?

Answer 47

• gašenje odgovora (npr. reakcija straha na različite medicinske procedure)
• tehnike relaksacije (npr. hipertenzija, tenziona glavobolja, anksioznost)
• tehnike vođenih fantazija (često kombinovane sa tehnikama relaksacije)
• operantno uslovljavanje (npr. za pojačavanje poželjnog ili gašenje zdravstveno štetnog ponašanja, u terapiji bola)
• žetonska ekonomija (primjerena modelovanju ponašanja djece i hospitalizovanih pacijenata)

Question 48

kognitivno-bihejvioralne tehnike?

Answer 48

• primjenjuju se samostalno ili u kombinaciji sa npr. relaksacijom ili biofidbekom
• najčešće se primjenjuju kod: glavobolja i drugih oblika bola, pušenja, stresa, sklonosti prejedanju
• uključuju i psihoedukativne intervencije (opis i objašnjenje mehanizma nastanka problema)

Question 49

biofidbek?

Answer 49

• tehnike kontrole fizioloških procesa (pulsa, krvnog pritiska, moždanih talasa…)
• pomaže u redukovanju glavobolja, bolova u kičmi, hipertenzije
• obično se primjenjuje u kombinaciji sa tehnikama relaksacije ili kognitivnim tehnikama
• popularna, ali kontraverzna i skupa tehnika (efikasnost? placebo efekat?)
• korisna je kao pomoć ljudima da postanu svjesniji tjelesnih signala i njihovih značenja

Question 50

područja primjene zdrastvene psihologije?

Answer 50

• uticaj psihičkih faktora nadoživljaj bola - na intenzitet bola utiču stavovi, vjerovanja, običaji zajednice, psihička stanja, motivacija, osobine ličnosti; u tretmanu organskog bola se primjenjuje trening relaksacije, desenzitizacije, tehnika za redukciju anksioznosti, biofidbek tehnika
• smještaj u bolnici (hospitalizacija) - adaptacija je praćena osjećanjima zavisnosti i gubitka kontrole; dugotrajna hospitalizacija dovodi i do depresivnih reagovanja sa simptomima ravnodušnosti, povlačenja, odbijanja kontakta, apatičnosti; hospitalizacija najteže pogađa djecu od 6 mjeseci do 4 godine
• operativni zahvat - anksioznost je redovan prateći fenomen i oscilira od blagih formi do dezorganizujućih kada pacijent gubi kontrolu
• transplantacije organa - donatrostva, rad sa porodicama oboljelih i medicinskim timovima koji rade sa pacijentima u terminalnim stanjima, pitanje eutanazije
• oblast kardiovaskularnih oboljenja - otkrivanje različitih grupa i mijenjanje načina suočavanja sa stresom (antistres programi, vježbe opuštanja, liječenje od depresije i straha od smrti)
• psihološki problemi i tretman pacijenata oboljelih od malignih bolesti - konstantan izvor psihološkog stresa
• poremećaji ishrane - gojaznost se razmatra kao problem epidemijskih razmjera sa dugoročnim posljedicama na somatsko zdravlje (npr. hipertenzija, dijabetes tipa 2)
• oblast ginekologije i akušertva - priprema trudnica za različite faze trudnoće i sam porodaj, praćenje postpartalnih stanja; sve su brojnije škole roditeljstva, aktuelizuju se i teme vezane za psihološke aspekte neplodnosti i asistirane fertilizacije (reprodukcije)
• u nefrologiji - psihološki efekat na hroničnu bubrežnu bolest, posebno kod dijaliziranih pacijenata; ciljne teme su doživljaj zavisnosti, problem adaptacije, samopercepcije i doživljaja vlastitog tijela
• tretman oboljelih od progresivnih degenerativnih bolesti, respiratornih, dermatoloških, gastrointestinalnih, i brojni kompleksni problemi u pedijatriji