Korisnici usluga kliničke psihologije Flashcards

1
Q

koji su ciljevi kliničke psihologije (Berger)?

A
  • izvođenje osobe, para ili grupe iz regresije, patnje ili bolesti u stanje normalnosti
  • pomoć nezadovoljnima da žive bolje
  • puno ostvarenje ljudskih potencijala
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

klinička psihologija u oblasti psihijatrije?

A
  • istorijski najraniji kontekst/polje kliničke psihologije
  • klinički psiholog je član psihijatrijskog tima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

ko su korisnici usluga kliničke psihologije u oblasti psihijatrije?

A

psihijatrijski pacijenti, partneri, porodice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

koji su dominantni zadaci kliničkih psihologa u oblasti psihijatrije?

A
  • psihodijagnostika - pacijenti sa poremećajima svih nozoloških kategorija
  • psihoterapija i savjetovanje - osoba sa lakšim psihičkim poremećajima ili kao dopunski metod liječenja osoba sa teškim duševnim poremećajima
  • kombinovani pristup farmakoterapije i psihoterapije je najefektivniji
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

šta je zdravstvena psihologija?

A
  • oblast koja spaja psihologiju i somatsku medicinu
  • u nekim država je institucionalna, u okviru obrazovnih programa kao subspecijalistička oblast
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

koje su osnovne pretpostavke zdravstvene psihologije?

A
  1. tjelesna bolest je izvor distresa i može narušiti psihičko zdravlje, i pojedincu i porodici
  2. psihosocijalni stresori narušavaju fizičko zdravlje
  3. psihološki faktori su od velikog značaja za efikasnost liječenja i oporavak od tjelesne bolesti - ključni su stav osobe prema bolesti i motivisanost u postupku liječenja
  4. psihološke vještine i sposobnost savladavanja stresa u liječenju somatskih bolesnika su neophodne i zdravstvenim radnicima
  5. zdravstvena politika mora da uključi psihološke faktore -psiholozi su uključeni u izradu strategija, procedura, zakonskih regulativa i realizaciju programa zaštite zdravlja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

ko su korisnici usluga u zdravstvenoj psihologiji?

A
  • osobe sa somatskim zdravstvenim problemima - hroničnim, teškim, ometajućim za svakodnevno funkcionisanje
  • parovi - npr. sa problemom steriliteta
  • porodice sa oboljelim članom
  • zdravi ljudi - zainteresovani na unaprijeđenje zdravlja, smanjenje rizika za nastanak bolesti, učenje antistres programa
  • zdravstveni radnici - ljekari, medicinski tehničari, medicinske sestre
  • institucije koje kreiraju zdravstvenu politiku
  • šira zajednica - promocija zdravih stilova života
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

šta je neuropsihologija? šta proučava?

A
  • mjesto susreta psihologije i neurologije
  • proučava odnos funkcija mozga i ponašanja - bihejvioralnog ispoljavanja moždanih disfunkcija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

koji su zadaci neuropsihologije?

A

dijagnostika:
- da li su i koje funkcije oštećene
- da li oštećenja ukazuju na organsku moždanu leziju
- koja je lokalizacija lezije i težina oštećenja određenih funkcija

praćenje toka poremećaja:
- praćenje oporavka kroz periodična ispitivanja

rehabilitacija:
- oporavak preostalih kognitivnih funkcija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

ko su korisnici usluga neuropsihologije?

A

osobe sa moždanim oštećenjima ili sumnjom na iste

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

forenzička psihologija? koja je uloga psihologa?

A
  • susret psihologije i prava
  • naručilac i korisnik usluga kliničke psihologije je pravosudni sistem (sud)
  • priholog je ekspert koji procjenjuje ličnost, sposobnosti i ponašanje pojedinca, učesnika sudskog postupka (okrivljenog, tužitelja ili subjekata u postupku, npr. dodjeljivanja starateljstva) i pruža savjetodavne ekspertske usluge sudu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

psihologija u zajednici? istorija?

A
  • mjesto susreta psihičkog i socijalnog, privatnog i javnog
  • promovisana u Bostonu 1965., danas je u najvećoj ekspanziji
  • Bazalja, ‘70ih godina - Zakon 180, u Italiji, umjesto bolnica Centri za mentalno zdravlje
  • u Izraelu ima dugu tradiciju, Dž. Kaplan je rodonačelnik ideje
  • kod nas od 1990.-2000.
  • i akademska specijalnost i pomagačka profesija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

razlika između psihologije u zajednici i klasične kliničke psihologije?

A

psihologija u zajednici je sociocentrirana
- razlikuje se od tradicionalne kliničke psihologije po tome što djeluje na drugom mjestu, na drugi način i sa drugim ljudima
- bavi se razumijevanjem i pomaganjem ljudima u njihovom prirodnom okruženju
- fokus nije samo ka osobi koja trpi, pod rizikom je, već i ka onome što je izvor pritiska, frustracije, problema, trpnje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

koja je osnovna djelatnost psihologije u zajednici?

A

prevencija - primarna i tercijalna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

odakle potiču osnovni principi psihologije u zajednici? šta je fundamentalni princip?

A
  • osnovni principi potiču iz teorije sistema - sistem je skup elemenata koji su u interakciji (Ludvig fon Bartalanfi)
  • fundamentalni princip je osoba u kontekstu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

koje su osnovne metode rada psihologije u zajednici?

A
  • intervencija u krizi
  • konsultacije
  • edukacija
  • promjena stavova
17
Q

korisnici usluga psihologije u zajednici?

A
  • pripadnici vulnerabilnih socijalnih grupa (migranti, raseljena ili lica pogođena nekon katastrofom, siromašni, etničke manjine…)
  • osobe u krizi, životnom problemu koji prevazilazi njihove kapacitete
  • osobe koje žele da unaprijede kvalitet života, smanje stres
  • čitavo društvo, država
18
Q

osnovna pretpostavka socijalne zaštite?

A

kad je osoba, grupa u socijalno nepovoljnoj okolini to predstavlja faktor ugrožavanja njenog opšteg blagostanja, zdravlja, uključujući i mentalno zdravlje

  • bazične pretpostavke psihologije u zajednici (sociocentrizam, sistematsko mišljenje, holizam) predstavljaju sponu između kliničke psihologije i socijalne zaštite
19
Q

dominantne uloge psihologa u socijalnoj zaštiti?

A
  • savjetodavno-terapijske
  • medijacija
  • nazavisno zastupanje
20
Q

koji su ciljevi savjetodavno-terapijskih usluga u oblasti socijalne zaštite?

A
  • prevencija
  • osnaživanje
  • prevazilaženje kriza
  • aktivno suočavanje i prevladavanje socijalnih kriza
  • npr. mladi roditelji, djevojke sa neželjenom trudnoćom, osobe bez posla, invalidna lica, žrtve nasilja u porodici…
21
Q

na šta se odnosi medijacija u oblasti socijalne zaštite?

A

na posredovanje u rješavanju sporova između definisanih kategorija korisnika (npr. starateljstvo nad djecom)

22
Q

na šta se odnosi nezavisno zastupanje u oblasti socijalne zaštite?

A

na zastupanje procesno nesposobnog lica u sudskim i administrativnim poslovima

23
Q

ko su korisnici usluga psihologa u socijalnoj zaštiti?

A

korisnici su osobe koje nisu u stanju da ostvare prava definisana ustavom i zakonom, i potrebna im je socijalna podrška da bi ih ostvarili

npr. liječenje, obrazovanje, rad, upravljanje imovinom, osnovnim materijalnim uslovima života

24
Q

koje su grupe korisnika usluga psihologa u oblasti socijalne zaštite?

A

heterogena kategorija osoba kojima su neka prava ugrožena:
- djeca i omladina ometena u psihofizičkom razvoju/sa posebnim potrebama
- djeca i omladina sa poremećajima u ponašanju
- djeca bez roditeljskog staranja
- bračni partneri, porodice (biološke, hraniteljske, usvojiteljske)
- stara invalidna lica, lica nesposobna za rad

25
Q

gdje klinički psiholozi pružaju usluge socijalne zaštite?

A
  • centri za socijalni rad
  • domovi za djecu i omladinu
  • domovi za odrasle
  • gerontološki centri
26
Q

djeca i omladina ometena u psihofizičkom razvoju/sa posebnim potrebama? šta je cilj rada sa njima? ko je dao značajne doprinose?

A
  • djeca i odrasli sa razvojnim poremećajima ili tjelesnim onesposobljenostima (mogu biti i njihovi vaspitači, učitelji…)
  • cilj psihološke pomoći je ublažavanje posljedica poremećaja ili invalideta
  • doprinosi: Maria Montesori, Bine i Simon, A. Adler, Konvencija o pravima djeteta ujedinjenih nacija
27
Q

kakav pristup zahtijeva rad sa osobama sa posebnim potrebama? koji je dominantni oblik pomoći?

A
  • zahtijeva prilagođavanje dijagnostičkih i metoda tretmana specifičnostima osoba sa posebnim potrebama - izbjegavati višestruka testiranja
  • dominantan oblik pomoći je psihosocijalna podrška
28
Q

šta podrazumijeva psihosocijalna podrška u radu sa osobama sa posebnim potrebama?

A
  • fokus na identifikovanju, stabilizaciji i jačanju očuvanih kapaciteta
  • timsku podršku i izradu individualnih programa podrške, protokol IPP
  • uključivanje značajnih osoba iz neposrednog okruženja - psihosocijalna podrška roditelju, porodici
29
Q

specifičnosti u procjeni osoba sa posebnim potrebama?

A
  • traganje za kapacitetima i deficitima
  • diferencijacija
  • poseban problem izvođenja ispitivanja i interpretacije dobijenih podataka - preporučuje se podešavanje pristupa, procedura i tehnika
30
Q

na šta se odnosi traganja za kapacitetima i deficitima u procjeni osoba sa posebnim potrebama? koji je cilj te procjene?

A

utvrđivanje toga koje su sposobnosti očuvane a nisu opservirane, ili su prepoznate ali nisu dovoljno iskorištene za rast i razvoj djeteta

  • cilj je traganje i osmišljavanje načina angažovanja kapaciteta djeteta u situaciji limitiranosti zbog osnovnog deficita
31
Q

na šta se odnosi diferencijacija u procjeni osoba sa posebnim potrebama?

A

na otkrivanje toga šta su primarne, a šta sekundarne posljedice po funkcionisanje djeteta

  • primarne su one koje potiču iz same prirode poremećaja (teško otklonjive)
  • sekundarne su posljedice neadekvatnog reagovanja sredine na dijete i njegov poremećaj
32
Q

ko su korisnici usluga dječije kliničke psihologije? specifičnosti pružanja usluga u ovoj oblasti?

A

korisnici su djeca i mladi sa:
- razvojnim teškoćama
- problemima adaptacije
- problemima sazrijevanja i formiranja identiteta

specifičnosti:
- pružanje usluga u ovoj oblasti zahtijeva prilagođavanje metoda i tehnika uzrastu korisnika
- rad psihologa uvijek uključuje i rad sa porodicom i drugim značajnim subjektima (hiperprotektivnost ili negiranje problema kod djeteta vodi drugim problemima)
- važno je sa roditeljima uspostaviti partnerski odnos