Vaskularna demencija, Lewijeva tijela, frontotemporalna Flashcards
Šta može nastati kao posljedica oštećenja moždanog tkiva ishemijskim ili hemoragijskim moždanim udarom?
Demencija i intelektualno oštećenje
Vaskularna demencija može biti uzrokovana čime?
Velikim ishemijskim lezijama, pogotovo ako su temp, parijetalnom frontalnom režnju
akumulacijom ostecenja u slucajevima
multiplih manjih obostranih supratentorijalnih infarkta tzv.multiinfarktna demencija
Šta kaže teorija praga?
Teorija praga kaze da
je neophodno da se osteti odredjena kolicina tkiva mozga iznad koje se manifestuje kognitivno osiromasenje
tj.demencija.
Šta ima u anamnezi bolesnika sa vaskularnom demencijom?
U anamnezi ovih bolesnika postoje podaci o visestrukim iznenadnim neuroloskim deficitima i
naglom pocetku kortikalnih sindroma usljed ponavljanih aterotrombotickih ili kardio embolickih MU.To
rezultira stepenastom progresijom bolesti (nagla pogorsanja sa fazama platoa izmedju). Prisutni su fokalni
neuroloski deficiti – hemipareza, hemisenzorni simptomi, afazija, hemianopsija, pseudobulbarna paraliza.
Sa čim je često vaskularna demencija povezana?
multiplim lakunarnim infarktima (status lacunaris) i/ili lezijama
bijele mase (leukoarajoza)
Čime je izazvan a kako se karakteriše subkortikalni sindrom u vaskularnoj demenciji
Subkortikalni sindrom izazvan
ostecenjem duboke bijele mase se karakterise poremecajima hoda (hod malim koracima),
ekstrapiramidalnim znakovima, pseudobulbarnim znakovima, izolovanim piramidnim znakovima
depresijom i emocionalnom labilnoscu, ‘frontalnim’ ponasanjem, apatijom i ogranicenim interesovanjem.
Cesto se mogu vidjeti i euforija, bezrazlozna veselost, agresivno ponasanje, a u terminalnim stadijima
urinarna inkontinencija i dizartrija
Šta spada u sekundarnu prevenciju Vaskularnih demencija?
Vazna je sekundarna prevencija aspirinom i antikoagulantnim lijekovima, adekvatno zbrinjavanje postojecih
faktora rizika za cerebrovaskularnu bolest i simptomatska terapija (memantin).
Kod demencije sa L. tijelima šta je bitno za postavljanje dijagnoze?
Ovi pormecaji se ne moraju javiti istovremeno, ali za postavljanje dijagnoze potrebno je
da se ispolje oba unutar jedne godine (kognitivni poremecaji su izrazeniji od ekstrapiramidalnih).
Šta su Lewyjeva tijela?
Lewyjeva tijela su intraneuronske ovalne inkluzije koje se tradicionalno vezuju za Parkinsovu bolest, gdje su
dominantno lokalizovana u neuronima jedara mozdanog stabla
Kad se javlja demencija sa Lewyjevim tijelima i čime je karakteristična?
Javlja se nakon 60.-65. godine zivota i karakterise se kognitivnim i bihejvioralnim poremecajima, te
parkinsonizmom.
Opisat kliničku sliku kod demencije sa Lewyjevim tijelima?
Bolesnici
su:
1.apaticni,
2. bradifrenicni,
3. ispoljavaju teskoce u tzv.frontalnim funkcijama (razumijevanje slozenih naloga,
rjesavanje problema, usmjeravanje paznje).
4.Prisutna je prostorna dezorjentacija,
5.neprepoznavanje ili lazno
prepoznavanje osoba,
6.cesto se moze uociti znak verbalnog bloka (bolesnik stane usred recenice jer je
izgubio misaoni tok).
7.Kljucna je fluktuacija mentalnih problema sa periodima lucidnosti tj.gotovo normalna kognicija i paznja koja se smjenjuje sa periodima konfuzije i teske pospanosti.
8. Rano se mogu javiti vidne
halucinacije (insekti, male zivotinje, ljudi).
9. Cesto su prisutni ponovljeni neobjasnjivi padovi.
Th kod Demencije sa L. tijelima?
Terapija – memantin, neuroleptici
Demencija frontotemporalna kad se javlja i šta je prati
Ova demencija pocinje prije 65. godine zivota. Prati je lobarna atrofija temporalnih i/ili frontalnih reznjeva
koja moze biti asimetricna i moze zahvatati bazalne ganglije.
Klinička slika demencije frontotemporalne?
U klinickoj slici postoji sporo progresivna demencija uz cestu bulimiju, poremecaje licnosti i govora
(eholalija i osiromasenje govora sve do mutizma), emocionalnu dezinhibiciju, razdrazljivost besciljno
lutanje i ponekad ekstrapiramidalne znakove.
