Multipla skleroza Flashcards
MS je kakvo oboljenje i čime se karakteriše?
Multipla skleroza je hronicno inflamatorno oboljenje CNSa koje se karakterise brojnim, izolovanim
podrucjima u kojima se ispoljavaju zapaljenske promjene udruzene sa demijelinizacijom i gliozom (zarista
demijelinizacije, plakovi).
Kako se nasljeđuje, kod koga se češće javlja i kad MS?
Nasljedjuje se poligenski i 2x je cesce kod zena. U oko 70% slucajeva MS
pocinje izmedju 20. i 40.godine zivota.
Multipla skleroza je kakvo oboljenje?
Radi se o oboljenju koje je posredovano imunoloskim mehanizmima usmjerenim prema autoantigenima
mijelina.
Ko je najvažniji u U
autoimunoloskom procesu kod multiple?
molekularna mimikrija i T celijska aktivacija bakterijskim
superantigenima.
Šta je molekularna mimikrija?
Molekularna mimikrija predstavlja stanje u kojem neki mikroorganizam ima zajednicke
antigene determinante sa proteinima domacina
Predilekciona mjesta kod MS javljanja
su
Predilekciona mjesta javljanja
su – opticki nervi, periventrikularne regije, mozdano stablo, mali mozak i kicmena mozdina.
Tok bolesti moze biti kod Multiple?
Tok bolesti moze biti:
* benigan – postojanje minimalne onesposobljenosti i nakon 15 godina bolesti
* maligan – brza progresija bolesti do teske onesposobljenosti ili smrtnog ishoda nakon samo nekoliko
mjeseci trajanja bolesti.
Koja 3 tipa prirodnog toka MS postoje?
Relapsno- remitetna forma
Primarno progresivna
Sekundarno progresivna
Opisat relapsno remitetnu formu MS
Relapsno-remitentna forma MS se karkaterise akutnim nastankom neuroloskih ispada (faza egzacerbacije,
relaps) koji su praceni potpunim ili djelimicnim oporavkom (period remisije, mirovanje). Nema progresije
izmedju ataka bolesti, ali svaki atak moze da ostavi nove neuroloske i funkcionalne deficite (‘talozenje’
simptoma i znakova) pa se i opce stanje bolesnika stepenasto pogorsava. Ova forma ujedno predstavlja i
najucestaliji klinicki oblik bolesti. MRI pokazuje da se upalni procesi izmedju pojedinih relapsa, javljaju 10-
20x jace nego sto se pretpostavljalo za relapse.
Opisat primarno progresivnu formu MS
2) primarno progresivna forma MS
Primarno progresivna forma MS se od samog pocetka karakterise sporim, kontinuiranim nagomilavanjem
klinickog deficita, sa povremenim platoima i rijetkim, privremenim, kratkotrajnim poboljsanjima.
Opisat sekundarno progresivnu formu MS
3) sekundarno progresivna forma MS
Nakon 10-15godina relapsno-remitentna forma MS evoluira u sekundarno progresivnu formu, koju
karakterise sporo, ali nezaustavljivo, progresivno nagomilavanje klinickog deficita.
Neki zajednički simptomi kod MS?
slabost, zamor, ukocenost, inkoordinaciju, drhtanje, nejasan
govor, depresija, spazam misica, problemi sa ravnotezom, vidom, bubrezima i besikom, seksualnom
funkcijom, pamcenjem i misaonim tokom, ili je moguca kompletna paraliza. Vrlo cesto se MS javlja u vidu
slabog pojedinacnog simptoma, kao sto su zamucen vid ili klecanje nogu
Kod MS koja je jedna od češćih prvih manifestacija?
optički neuritis
Koji znak neurološki se javlja kod MS?
Lhermitteov znak
Šta je Lhermitteov znak i zbog čega nastaje?
osjećaj elekticiteta koji se spusta niz leđa i u noge nakon fleksije vrata, nasrtaje zbog lezije zadnje kolumne vratnog dijela kičme
Klasicni simptomi multiple skleroze obuhvataju:
✔ senzoricki gubitak – parestezije (obicno rana prituzba)
✔ motoricki simptomi kicmene mozdine – grcenje misica, spasticnost
✔ autonomni simptomi – disfunkcija mokracnog mjehura, crijeva i seksualna disfukcija
✔ cerebelarni simptomi – Charcotova trijada (nistagmus, intencioni tremor, skandirani govor),
disartrija, ataksija
✔ opticki neuritis
✔ trigeminalna neuralgija – bilateralna facijalna slabost ili trigeminalna neuralgija
✔ facijalna miokimija (nepravilno grcenje misica lica)
✔ ocni simptomi – diplopija pri pogledu u lateralno
✔ netolerancija vrucine
✔ konstitucijski simptomi – umor, vrtoglavica
✔ bol
✔ subjektivne kognitivne poteckoce – poremecaji paznje, koncentracije, pamcenja i rasudjivanja
✔ depresija – cest simptom
✔ euforija – manje cesta od depresije
✔ bipolarni poremecaj i demencija – mogu se pojaviti kasno u toku
✔ simptomi povezani s parcijalnim akutnim transverznim mijelitisom.
Šta većina dijagnstičkih kriterija za MS zahtjeva?
anamnestički podatak o poboljšanju ili pogoršanju uz objektivni nalaz 2 ili više neovisna neurološka oštećenja u neurološkom statusu
Koliko plakova MRI kod MS je potrebno za dijagnozu?
2 ili više
Dijagnoza MS obuhvata
MRI u t2 sekvenci, pregled likvora i evocirane potencijale
Analizom likvora možemo naći kod MS?
oligoklonalne trake
nivo proteina normalan ili blago povišen
blaga pleocitoza
th kod ms
Lijecenje pogorsanja bolesti – kortikosteroidi – najcesce se daje metilprednizolon i.v. u dozi od 500-
1000 mg/dan 3-5 dana (pulsna terapija); nakon toga se mogu davati kortikosteroidi u tabletama po
razlicitim shemama (npr.prednison)
Kontraindikacije: aktivna upala, lose regulisana secerna bolest ili psihoza
Pulsna terapija skracuje trajanje egzacerbacija MS i utice na brzi oporavak nakon samih
egzacerbacija.
Sprijecavanje napredovanja bolesti – imunomodulatori koji mjenjaju prirodni tok bolesti (beta
interferon)
Fizioterapija – jako bitna radi minimaliziranja onesposobljavanja i postizanja maksimalne
sposobnosti u svim fazama bolesti.