N. opticus Flashcards
Ostecenja cula vida se ispoljavaju:
smanjenjem ostrine vida
ispadima u vidnom polju.
Do ostecenja vida moze doci usljed
oboljenja struktura samog oka ili ostecenja optickog nerva i vidnog puta.
Vlakna optičkog puta obilaze oko čega i gdje završavaju, i šta to predstavlja?
Vlakna optickog trakta obilaze oko hipotalamusa i zavrsavaju na neuroima corpus geniculatum laterale,
odakle manji broj vlakana odlazi do primarnih refleksnih optickih centara i predstavlja aferentni dio refleksa
zjenica na svjetlost i akomodaciju.
Čime su pracena pregenikulatna oštećenja optičkog puta?
pracena ugasenom reakcijom zjenica na svjetlost, dok je kod postgenikulatnih
lezija ova reakcija ocuvana.
Usljed čega nastaju horizontalne hemianopsije?
Horizontalne hemianopsije (ispad gornjih ili donjih polovina vidnog polja) nastaju usljed ostecenja donjih
ili gornjih polovina strijatne kore
Gubitak vida moze da se javi
samo na jednom oku (monokularan) ili na oba oka (binokularan) ili kao ispad
u vidnom polju koji se registruje nna oba oka.
Zbog čega nastaje monokularni ispad a čega su posljedica binokularni poremećaji?
Monokularan ispad nastaje zbog prehijazmatskih lezija
(retina, opticki nerv), dok su binokularni poremecaji vida najcesce posljedica hijazmatske ili
retrohijazmatske lezije (opticki trakt, opticka radijacija, area striata okcipitalnog reznja).
Kako se naziva sniženje oštrine vida
kako sljepilo a kako bilo koji defekt u vidnom polju?
Snizenje ostrine vida naziva se ambliopija, a sljepilo amauroza. Bilo koji defekt u vidnom polju naziva se
skotom.
Razlikujemo 2 vrste skotoma:
pozitivni – bolesnik ih prijavljuje; obicno je u pitanju ostecenje makule
negativni – konstatuju se tek ciljanim ispitivanjem vidnog polja, a sam bolesnik ih ne primjecuje;
obicno je u pitanju lezija opticke radijacije i vidne kore.
Bolesnici sa ostecenjem makularnog vida cesto se zale na?
iskrivljenost vidnih objekata (metamorfopsija),
sto je gotovo uvijek posljedica ostecenja retine, rijetko vidne kore.
Koncentricno suzenje vidnog polja (tzv.tunelski vid) moze biti posljedica?
edema papile, glaukoma, periferne
retinopatije, migrene sa aurom (kratkotrajni tunelski vid), a cesto i ‘histerije
Edem papile moze biti:
zapaljenski
nezapaljenski.
Nezapaljenski uzroci edema papile su uglavnom posljedica? I čime se karakteriše?
povecanog intrakranijalnog pritiska (intrakranijalni
ekspanzivni procesi, venske tromboze mozga), okluzija a.centralis retine, tumora optickog zivca, sistemske
bolesti (teska hipertenzija, anemija, leukemija, trombocitopenicna purpura, policitemija). Ovo stanje se
karakteriste pecurkasto ispupcenom papilom sa nejasnom granicom u odnosu na ostatak retine. U pocetku
edem papile ne remeti ostrinu vida, ali kasnije atrofijom optickog nerva moze se razviti sljepilo.
Kako se naziva zapaljenski proces papile i čime je praćen, kako se opisuje?
Zapaljenski proces se naziva papillitis, koji je takodjer pracen edemom papile i karakterise se naglim
smanjenjem ostrine vida ili potpunim sljepilom na jednom oku. Cesto se opisuje bol pri pokretanju oka,
usljed inflamacije mozdanica oko optickog nerva
Postoje 2 osnovna tipa atrofije optickog zivca:
primarna – bez prethdnih dokaza o edemu ili zapaljenju papile
sekundarna – ispoljava se nakon edem papile ili optickog neuritisa.
Kako se karakteriše potpuna atrofija optičkog živca a kako djelomične atrofije?
Potpuna atrofija optickog zivca se karakterise porculanski bijelom atroficnom papilom, dok su djelimicne
atrofije pracene temporalnim bljedilom papile.
Bolesnici sa hipermetropijom imaju kakve papile?
Bolesnici sa hipermetropijom imaju blijede papile, koje je
ponekad tesko razlikovati od pocetnih faza edema papile (pseudopapilloedema).
Znaci hipertenzije i ateroskleroze su tortuozitet (izuvijanost) krvnih sudova, AV kompresije na mjestima
njihovog ukrstanja i iregularna suzenja lumena krvnih sudova. Kod maligne hipertenzije na obodu makule
moguce je vidjeti hemoragije u obliku ‘plamena svijece’ i edem papile.
Nabroj topografske lokalizacije oštećenja vidnog polja?
- oštećenje retine
- Oštećenje optičkog nerva
- Leziju optičke hijazme
- Leziju optičkog trakta
- Leziju optičke radijacije
- Lezija okcipitalnog režnja
Opiši oštećenje retine?
Karakteristicni su skotomi različitog oblika i dimenzija sa dominantno ostecenim perifernim i dugo
sacuvanim centralnim vidom. Ukoliko je zahvacena žuta mrlja dolazi do značajnog ostecenja centralnog
vida
Opisat oštećenje optičkog nerva.
Bolesnici se zale na unilateralni poremecaj vida sa iste strane. Najcesci simptom je zamagljen vid, koji
nastaje bezbolno kod vaskularnih lezija ili je pracen tupim bolom prilikom pokreta ocnih jabucica kod
zapaljenskih procesa. Moze da postoji snizenje ostrine vida do potpunog sljepila, centralni skotom, gubitak
kolornog vida uz gubitak direktne reakcije zjenice na svjetlost uz ocuvanost indirektne reakcije. Moze da se
registruje edem papile (intrakranijalna hipertenzija, papillitis), bljedilo papile (atrofija optikusa) ili da ne
postoje nikakve promjene (retrobulbarni neuritis).
Kod oštećenja optičkog nerva koji tip reakcije zjenice na svjetlost je očuvan direktni ili indirektni?
indirektni
Opisat leziju optičke hijazme
Ovakve lezije su dugo asimptomatske. Bolesnik prijavljuje udaranje o objekte koji se nalaze u spoljasnjim
dijelovima vidnog polja ili da registruje ispad vidnog polja samo na jednom oku. Kada dodje do lezije
centralnog dijela hijazme ispoljava se bitemporalna heteronimna hemianopsija. Ukoliko se ostecenje
razvije sa donje strane hijazme (npr.tumor hipofize) registruje se bitemporalna gornja heteronimna
kvadrantanopsija, a ukoliko je lezija s gornje strane registruje se donja bitemporalna heteronimna
kvadrantanopsija.
Ukoliko je lezija sa donje strane hijazme šta se registruje ?
gornja bitemporalna heteronimna kvandratopsija
Opisat lezije optičkog trakta.
Sam bolesnik se zali na ispad samo na jednom oku, medjutim pregledom uocava se kontralateralna
homonimna hemianopsija, koja zahvata dio centralnog vida pri cemu velicina ispada nije ista na oba oka
(nekongruentna).
