N. opticus

Question 1

Ostecenja cula vida se ispoljavaju:

Answer 1

smanjenjem ostrine vida
ispadima u vidnom polju.

Question 2

Do ostecenja vida moze doci usljed

Answer 2

oboljenja struktura samog oka ili ostecenja optickog nerva i vidnog puta.

Question 3

Vlakna optičkog puta obilaze oko čega i gdje završavaju, i šta to predstavlja?

Answer 3

Vlakna optickog trakta obilaze oko hipotalamusa i zavrsavaju na neuroima corpus geniculatum laterale,
odakle manji broj vlakana odlazi do primarnih refleksnih optickih centara i predstavlja aferentni dio refleksa
zjenica na svjetlost i akomodaciju.

Question 4

Čime su pracena pregenikulatna oštećenja optičkog puta?

Answer 4

pracena ugasenom reakcijom zjenica na svjetlost, dok je kod postgenikulatnih
lezija ova reakcija ocuvana.

Question 5

Usljed čega nastaju horizontalne hemianopsije?

Answer 5

Horizontalne hemianopsije (ispad gornjih ili donjih polovina vidnog polja) nastaju usljed ostecenja donjih
ili gornjih polovina strijatne kore

Question 6

Gubitak vida moze da se javi

Answer 6

samo na jednom oku (monokularan) ili na oba oka (binokularan) ili kao ispad
u vidnom polju koji se registruje nna oba oka.

Question 7

Zbog čega nastaje monokularni ispad a čega su posljedica binokularni poremećaji?

Answer 7

Monokularan ispad nastaje zbog prehijazmatskih lezija
(retina, opticki nerv), dok su binokularni poremecaji vida najcesce posljedica hijazmatske ili
retrohijazmatske lezije (opticki trakt, opticka radijacija, area striata okcipitalnog reznja).

Question 8

Kako se naziva sniženje oštrine vida
kako sljepilo a kako bilo koji defekt u vidnom polju?

Answer 8

Snizenje ostrine vida naziva se ambliopija, a sljepilo amauroza. Bilo koji defekt u vidnom polju naziva se
skotom.

Question 9

Razlikujemo 2 vrste skotoma:

Answer 9

 pozitivni – bolesnik ih prijavljuje; obicno je u pitanju ostecenje makule
 negativni – konstatuju se tek ciljanim ispitivanjem vidnog polja, a sam bolesnik ih ne primjecuje;
obicno je u pitanju lezija opticke radijacije i vidne kore.

Question 10

Bolesnici sa ostecenjem makularnog vida cesto se zale na?

Answer 10

iskrivljenost vidnih objekata (metamorfopsija),
sto je gotovo uvijek posljedica ostecenja retine, rijetko vidne kore.

Question 11

Koncentricno suzenje vidnog polja (tzv.tunelski vid) moze biti posljedica?

Answer 11

edema papile, glaukoma, periferne
retinopatije, migrene sa aurom (kratkotrajni tunelski vid), a cesto i ‘histerije

Question 12

Edem papile moze biti:

Answer 12

 zapaljenski
 nezapaljenski.

Question 13

Nezapaljenski uzroci edema papile su uglavnom posljedica? I čime se karakteriše?

Answer 13

povecanog intrakranijalnog pritiska (intrakranijalni
ekspanzivni procesi, venske tromboze mozga), okluzija a.centralis retine, tumora optickog zivca, sistemske
bolesti (teska hipertenzija, anemija, leukemija, trombocitopenicna purpura, policitemija). Ovo stanje se
karakteriste pecurkasto ispupcenom papilom sa nejasnom granicom u odnosu na ostatak retine. U pocetku
edem papile ne remeti ostrinu vida, ali kasnije atrofijom optickog nerva moze se razviti sljepilo.

Question 14

Kako se naziva zapaljenski proces papile i čime je praćen, kako se opisuje?

Answer 14

Zapaljenski proces se naziva papillitis, koji je takodjer pracen edemom papile i karakterise se naglim
smanjenjem ostrine vida ili potpunim sljepilom na jednom oku. Cesto se opisuje bol pri pokretanju oka,
usljed inflamacije mozdanica oko optickog nerva

Question 15

Postoje 2 osnovna tipa atrofije optickog zivca:

Answer 15

 primarna – bez prethdnih dokaza o edemu ili zapaljenju papile
 sekundarna – ispoljava se nakon edem papile ili optickog neuritisa.

Question 16

Kako se karakteriše potpuna atrofija optičkog živca a kako djelomične atrofije?

Answer 16

Potpuna atrofija optickog zivca se karakterise porculanski bijelom atroficnom papilom, dok su djelimicne
atrofije pracene temporalnim bljedilom papile.

Question 17

Bolesnici sa hipermetropijom imaju kakve papile?

Answer 17

Bolesnici sa hipermetropijom imaju blijede papile, koje je
ponekad tesko razlikovati od pocetnih faza edema papile (pseudopapilloedema).
Znaci hipertenzije i ateroskleroze su tortuozitet (izuvijanost) krvnih sudova, AV kompresije na mjestima
njihovog ukrstanja i iregularna suzenja lumena krvnih sudova. Kod maligne hipertenzije na obodu makule
moguce je vidjeti hemoragije u obliku ‘plamena svijece’ i edem papile.

Question 18

Nabroj topografske lokalizacije oštećenja vidnog polja?

Answer 18

1. oštećenje retine
2. Oštećenje optičkog nerva
3. Leziju optičke hijazme
4. Leziju optičkog trakta
5. Leziju optičke radijacije
6. Lezija okcipitalnog režnja

Question 19

Opiši oštećenje retine?

Answer 19

Karakteristicni su skotomi različitog oblika i dimenzija sa dominantno ostecenim perifernim i dugo
sacuvanim centralnim vidom. Ukoliko je zahvacena žuta mrlja dolazi do značajnog ostecenja centralnog
vida

Question 20

Opisat oštećenje optičkog nerva.

Answer 20

Bolesnici se zale na unilateralni poremecaj vida sa iste strane. Najcesci simptom je zamagljen vid, koji
nastaje bezbolno kod vaskularnih lezija ili je pracen tupim bolom prilikom pokreta ocnih jabucica kod
zapaljenskih procesa. Moze da postoji snizenje ostrine vida do potpunog sljepila, centralni skotom, gubitak
kolornog vida uz gubitak direktne reakcije zjenice na svjetlost uz ocuvanost indirektne reakcije. Moze da se
registruje edem papile (intrakranijalna hipertenzija, papillitis), bljedilo papile (atrofija optikusa) ili da ne
postoje nikakve promjene (retrobulbarni neuritis).

Question 21

Kod oštećenja optičkog nerva koji tip reakcije zjenice na svjetlost je očuvan direktni ili indirektni?

Answer 21

indirektni

Question 22

Opisat leziju optičke hijazme

Answer 22

Ovakve lezije su dugo asimptomatske. Bolesnik prijavljuje udaranje o objekte koji se nalaze u spoljasnjim
dijelovima vidnog polja ili da registruje ispad vidnog polja samo na jednom oku. Kada dodje do lezije
centralnog dijela hijazme ispoljava se bitemporalna heteronimna hemianopsija. Ukoliko se ostecenje
razvije sa donje strane hijazme (npr.tumor hipofize) registruje se bitemporalna gornja heteronimna
kvadrantanopsija, a ukoliko je lezija s gornje strane registruje se donja bitemporalna heteronimna
kvadrantanopsija.

Question 23

Ukoliko je lezija sa donje strane hijazme šta se registruje ?

Answer 23

gornja bitemporalna heteronimna kvandratopsija

Question 24

Opisat lezije optičkog trakta.

Answer 24

Sam bolesnik se zali na ispad samo na jednom oku, medjutim pregledom uocava se kontralateralna
homonimna hemianopsija, koja zahvata dio centralnog vida pri cemu velicina ispada nije ista na oba oka
(nekongruentna).

Question 25

Ukoliko je ostecenje opticke radijacije u donjem
temporalnom reznju razvit ce se

Answer 25

kontralateralna gornja homonimna kvadrantanopsija,

Question 25

lezije opticke radijacije opisat

Answer 25

Centralni vid je ocuvan na oba oka, a defekti u vidnom polju su isti na oba oka (kongruentni). Najcesce su u
pitanju parcijalni ispadi u suprotnoj polovini vidnog polja. Ukoliko je ostecenje opticke radijacije u donjem
temporalnom reznju razvit ce se kontralateralna gornja homonimna kvadrantanopsija, a ukoliko je
ostecenje u gornjem parijetalnom reznju razvit ce se kontralateralna donja homonimna kvadrantanopsija.

Question 26

lezije okcipitalnih reznjeva opisat

Answer 26

Jednostrano ostecenje dovodi do kontralateralne homonimne hemianopsije sa ocuvanim centralnim vidom.
To se objasnjava dvojnom vaskularizacijom centralnih dijelova vidnog polja, u kojim je predstavljena
makula. Kod obostranih lezija samih polova okcipitalnih reznjeva ostecen je centralni vid, dok je periferni
ocuvan. Kod ostecenja oba okcipitalna reznja javlja se kortikalno sljepilo, gdje je bolesnik slijep sa
ocuvanom reakcijom zjenica na svjetlost. Moguce je da bolesnik ne bude svjestan postojanja sljepila sto se
naziva Antonov sindrom (kod istovremenog ostecenja okolnih asocijativnih vidnih polja)

Question 27

Kod obostranih lezija samih polova okcipitalnih reznjeva ostecen je?

Answer 27

centralni vid, dok je periferni
ocuvan. Kod ostecenja oba okcipitalna reznja javlja se kortikalno sljepilo, gdje je bolesnik slijep sa
ocuvanom reakcijom zjenica na svjetlost.

Question 28

Šta je Antonov sindrom?

Answer 28

Moguce je da bolesnik ne bude svjestan postojanja sljepila sto se
naziva Antonov sindrom (kod istovremenog ostecenja okolnih asocijativnih vidnih polja)

Question 29

Vaskularna oboljenja su cest uzrok

Answer 29

akutnih prolaznih ostecenja vida u vidu tzv.tranzitornih ishemickih ataka.

Question 30

Amaurosis fugax oznacava

Answer 30

nagli, bezbolni gubitak vida na jednom oku u vidu pojave sivila, zamagljenja ili
zamracenja koja zahvata cijelo vidno polje, a najcesce u vidu spustanja zavjese odozgo nadole. Smetnje vida
se odrzavaju tokom nekoliko sekundi do minuta (najcesce 5-15min), ali se mogu ponavljati.

Question 31

Najcesci uzrok
prolaznog gubitka vida na jednom oku je, a koji su drugi?

Answer 31

postojanje ipsilateralnog ateroma karotidne arterije sa
embolizacijom u a.centralis retine.Drugi uzroci mogu biti ishemija retine prilikom naglog ustajanja kod
znacajnih stenoza karotidnog sliva ili naglim i brzim obaranjem arterijskog pritiska, te tzv.retinalna
migrena koja nastaje kao posljedica vazospazma retinalne arterije na koju se nadovezuje migrenska
glavobolja

Question 32

Vertebrobazilarna insuficijencija dovodi do

Answer 32

tranzitorne ishemije okcipitalnih reznjeva koja
takodjer moze dovesti do prolaznog gubitka vida, pracenog vrtoglavicom, diplopijom, nestabilnoscu i
utrnuloscu ili slaboscu ekstremiteta.

Question 33

Obostrani prolazni gubitak vida moze nastati kao posljedica

Answer 33

porasta
intrakranijalnog pritiska

Question 34

Prolazne epizode gubitka vida na jednom ili oba oka se mogu isprovocirati i

Answer 34

kasljem ili kihanjem (opskuracija vida).

Question 35

Uzrok trajnog gubitka vida na jednom oku moze biti

Answer 35

ishemija retine ili optickog nerva usljed okluzije
a.centralis retine

Question 36

Kod ishemicke opticke neuropatije dolazi do ? opticki i retrobulbarni neuritis obicno pracen ?

Answer 36

naglog, bezbolnog snizenja ostrine vida na
jednom oku, dok je opticki i retrobulbarni neuritis obicno pracen bolom pri pokretanju ili pritisku na ocne
jabucice