X - zab Flashcards

1
Q
  1. Ebinghausova kriva zaboravljanja i odstupanja od nje.
A
  • uči spiskove od 13 slogova, sve dok ne može da ih 2x recituje bez g
  • retestirao posle različitih pauza
  • intenzitet zab. je merio br. pokušaja koji su bili neophodni za ponovno Uč do početnog nivoa.
  • više t/pokušaja bilo je potrebno da nauči listu, to je zab. bilo izraženije, a to je nazvao metod uštede.
  • zab. je nelin; prvo je brzo, posle se usporava, približno logaritamsko.
  • Bahrik, SREDNJA - zab. linearno kad je na logaritamskoj skali, pad posle 50h
  • na profesorima - najstariji nisu bili lošiji u odnosu na mlađe -> starost IC nije bila presudna za pad u prethodnoj studiji.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q
  1. Ebinghausova kriva zaboravljanja i odstupanja od nje. BAHRIK
A
  • retencija stranog j. u periodu od 50g -> brzo zab. u početku, nakon toga spora stopa zab, a onda sklonost porasta zab. nakon 40/50 g.
  • F početnog nivoa naučenosti zadržava svoj slučaj, a zanimljivo je i da je znanje bilo sačuvano iako nije korišćeno.
  • dramatične odsustvo zab. kod kontuniuranih moto. veština, studija o vožnji aviona, ispitani nakon 1 i 2g -> malo zab.
  • jače zab. kod diskretnih moto veština, kriva nalik na Ebinghausovu - poštari - treba ih stalno obnavljati
  • Lintonova - exp. na samoj sebi, piše po 2 dogašaja -> linearna, Plš stavke, upečatljivi događaji.
  • Ebinghausova kriva je manje univerzalna nego što se mislilo.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q
  1. Teorija o propadanju traga.
A
  • 3 moguća razloga za zab: propadanje traga, INF, fragmentacija i gubitak odvojenih komponenti umesto opšteg zamagljenja.
  • propadanje traga - H da se tragovi troše tokom t, a ono što se zadrži trpi jače promene.
    — zastupnik Ebinghaus
    — princip ispitivanja: ima li razlike u zaPa, ako je tokom pauze bilo/ne bilo akt -> problem: šta se podrazumeva pod akt.
  • akt. bubašvabe više zaboravljaju - u prilog INF
  • protiv INF: neaktivne su zaboravljale + metabolički procesi usporeni
  • pseudoslogovi, Plš. nakon budne pauze/sna - sa snom manje zaboravili
  • san samnjuje ako se spava npću (cirkadijalna cirkulacija neurohem. supstanci, noć)
  • bitno je doba dana i trenutak Uč i Psć. kao i vrsta mateirjala.
  • san je važan zbog konsolid. mem. traga, a ne zato što sprečava INF
  • t buđenja je značajan F
  • iz REMa po pravilu bolje Psć. od onih iz dubokog sna
  • REM favorizuje retenciju smislenog mat, ali ne i uč. napamet besmislenog.
  • deprivacija REMa umanejena retencija
  • deprivacija REM izaziva opšti stres, mada to ne utiče na retenciju
  • svi ef. su veoma slabi.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q
  1. Teorija intereferencije; retroaktivna interferencija.
A
  • slaba formulacija H o INF - nije svako zab. proizvod isključivo INF, ali je ona glavni činilac zab.
    — H zasnovana na asocijacionizmu: Uč treba posmatrati kao formiranje asoc. između prethodno nepovezanih događaja.
  • variranje sličnosti mat za Uč - kako sličnost umetnutog mat. sa početnom listom RASTE, tako količina zaPa opada.
  • RINF - INF ef. potonjeg Uč na Psć. - ef. novog Uč na staro
  • učenje rečenica prikaz 2/4/8x -> IC su se odarali ili uče neku drugu rečenicu (4/8x) - količina naučenog je f br. pokušaja u poečtnoj seansi učenja (najviše 8), a zab. je funkcija br. INF pokušaja uč. druge rečenice (zab. koji su drugu rečenicu čuli 8x).
  • iskazi svedoka podložni iskrivljenju zbog INF sa IC koje sledi
  • Loftusova, auto nesreća, izvog reči utiče na procenu brzine.
  • distorzije seć. mogu se izazvati postavljanjem pitanja koja navode na pogrešan trag, objašnjenje na 2 načina
  1. Loftus: info izobličuje/uništava mem. treagove
    - početna info prekriva se novom - distorzija će se izbeći ako se pita hronološkim redom.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q
  1. Proaktivna interferenicija i zaboravljanje zavisno od znakova za navođenje.
A
  • prethodno Uč INF sa kasnijim, tj. utiče na Pa NOVOG sadžraja
  • Andervudovi značajno zab besmislene slogove za 24h -> prethodna učešća u exp.
  • zašto ljudi za dan zab. besmislene slogove, ako se u tom periodu ne susretnu sa njima
  • do INF dolazi sa navikama u korišćenju j.
  • vFr reči stvaraju jake asoc. sa drugima -> moćan izvor proakt. INF -> brež zab -> ali nisu napči vezu izmešu zab. i Fr.
  • raspodeljeno vž dovodi do umanjenja PINF.
  • stopa zab. ne zavisi ni od prirode mat, ni od stepena naučenosti.
  • Talvingova teorija: INF i propadanje traga -> zab nastaje usled nepostojanja odgovarajućih ZZN tokom izvl.
  • što je više umetnutih spiskova to ej retencija slabija, ali kad se repr. jedna stavka, delovanje je slabo -> Talving: umetnuto Uč je nanrušil Un, jer su njime odstranjeni ZZN.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q
  1. Prospektivno i retrospektivno pamćenje.
A
  • prosp. PA - Pa da nešto treba uraditi.
  • sadrži malo info, zavisi od soc aspekta, najčešće se zab. ono što je nevažno/se ne sviđa (moralna komponenta)
  • retroskpekt: ono čega se treba setiti, veća količina infp, neutralno je u pogledu moral. komponente. zab.
  • exp. uzimanje pilula, ef. rasejanog prof - oni sa dobro verb. mem. su bili lošiji u izvođenju z. od onih sa lošom mem.
  • Rivermid bihejvioralnom testu pamćenja (test svakodnevnog pamćenja), prospektivna
    memorija najosetljivija komponenta na efekte starenja.
  • namere koje uključuju druge ljude se manje zab. od onih koje uključuju nežive Ob.
  • razlikovanje ritmova (zaPa da nešto treba da se uradi u određeno t) i koraci (zaPa da nešto treba da se uradi tokom dužeg t) - ritmovi se bolje Pa, a za njih se koriste sp. pomagala
  • Frojd: propusti su povezani sa mot. - jaka mot + predviena prijatnost imaju slično pozitivno delovanje na prospektivno Pa.
  • pečenje kolača i uporede akt. - t koje se proverava, a pri kraju sve Fr -> više provera u početnom delu (J) (sub. procena t) - oblik kod dece ima U.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly