V - viz. prs. i VSM Flashcards

1
Q
  1. odnos mentalnog predstavljanja i opažanja.
A
  • Koslin: Pt, IC treba da upotrebe info koju sadrže Pr ili da daju sud o njima.
    — exp: brod i pramac -> IC treba više t da pretraže sliku, kao da fizički Pt mentalnu sliku; tPt je u funkciji udaljenosti i važi za sve ravni.
  • procenjeno rastojanje izmedju mesta povećava se sa brojem umetnutih mesta, tj. preprepka.
  • ef. skaliranja; prodjenje zec/mis, zec/slon -> brže se odgovara kad je detalj upadljiviji deo scene.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q
  1. Priroda mentalnog predstavljanja: odnos mentalnog predstavljanja i opažanja.
A
  • analogno, kontinuirano vs. propoz. Prs
  • otkriti exp. sa ment. rotacijom (MR).
  • Šepard i Meclerova - 3D slike -> iste/kao lik u ogledalu
  • t za odluku zavisi od ugaonog odnosa 2 figure -> kao da se rotira mentalno, dok se ne dovede u isti položaj -> stopa rotacije je linearna, NE u f. kompleksnsosti S -> može se izvoditi u sag/front. ravni. -> prs. zasnovano na analognom medijumu, kontinuirana manipul. Pr.
  • Pajlišin - IC traže da li rotirana figura sadrži deo mete -> kompleksnost ima uticaja na brzinu rotacije.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q
  1. opažanja.
A
  • u prilog exp. skaliranja, protiv izjednačavanja Pajlišin - misli da Koslinovi nalazi počivaju na tacitnom znanju o svetu oko nas -> IC shvataju uputstvo kao sugerstiju da treba da proizvedu un. simulaciju viđenja
  • exp. gde IC treba više t za zamišljanje kretanja sa đuletom, nego balonom -> sugestije imaju uticaj na kvantit. ef. u izveštavanju
  • zamisliti kocku i kako stoje uglovi -> ne rotira se na m. planu, već se vrši rekonstrukcija na osnovu znanja o transf.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q
  1. Obrazac dvojnih zadataka kao metod provere hipoteze o vizuospacijalnoj matrici; osnovna svojstva
A
  • koji procesi učestvuju u Prs, koaj akt INF sa z. za koje se zna da počivaju na Prs.

Bruks - z. KM; kod verb/vizPr
- 4x4, svi koduju mat. kao stazu -> vizPrs
- da se promeni stategija: uvodi verb. Plš -> mogu da se sete 8 spac. i 6. verb instrukcija

-> spac. z. bolje aud, izlaganje, za verb. bolje verb. prikazivanje.
-> spac. rečen. se bolje pamte pomoću VizPr, a nespac. se uglavnom kodujun verb.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q
  1. Bruks, osnovna svojstva
A

Bedli: BZ x ZPRotacije
- praćenje omelo sp. z, ne i verb. (viz. supresija)

Prs - viz/spac?
- Bruksov z. (spac/verb) x viz-nespac/spac-neviz
- aud. praćenje omelo spac. z, ali ne i verb -> Si prs. zasnovan na spac. lokalizaciji, a ne na viz (perifernoj)
— u prilog: slepi mogu da izvedu taktilni ekvivalent MR - služe se mnemoteh. zasnovanim na VizPrs.

  • Prs ne zavisi nužno od perifernog viz. kodovanja
  • parovi apstr/predstavlj. reli -> KZ ih omeo podjednako -> ef. predstavljivosti NE ZAVISI od viz. reprezentacije Si VSM.
  • konkretne stavke je lakše zamisliti, jer su bolje reprez. u SM.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q
  1. osnovna svojstva VSM.
A
  1. puni se direktno putem percepcije, može i indirektno generisanje vizPr
  2. ef. slika nePž -> pristup viz. info u skl. je obavezan
  3. koristi se za mnemoteh. vizPrs
  4. nije odgovoran za ef. predstavljivosti (karakteristican za DM)
  5. nije ni viz. ni spac. -> visedimenzionalan, eventualno podvojen po dimenzijama
  • viz. dimenzija -> ŠTA
  • spac. dimenzija -> GDE
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q
  1. Psihofiziološke studije vizuospacijalne matrice.
A
  • dve tehnike
    1. praćenje protoka krvi u mozak - brojanje unazad po 3/brisanje svake druge reci (verb. z)/zamisljanje sebe levo-desno setnja po poznatoj lokaciji (viz.z) -> viz.z. -> protok krvi u Orž, superior. PRŽ, posterior-TRž -> obrada viz. info.
  1. šraćenje el. akt. mozga
    - ritmično svetlo -> alfa blok u ORž
    - tapšanje po ruci - blok u PRž
    - oba - oba bloka
  • viz i takt. Prs je razdvojeno
  • reči koje treba viz. Prs -> pojaćan evociran potencijal u ORž, nije posledica dodatnog napora (detekcija pravopisne greške, različiti EP).
  • da li je zaista bitno za Prs ili je prateći fenomen.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q
  1. Neuropsihoške studije vizuospacijalne matrice.
A
  • povreda PRž/ORž -> slepila za boje + nemogućnosti formiranja Pr u boji.
  • Pac koji može da crta Ob po sećanju, ali ne može da kaže sve boje, dok mu se ne ponudi jaka asoc.
  • dokazi da postoje dva aspekta viz. Prs - ŠTA i GDE (agnozija - ne zna ŠTA, zna GDE)
  • fenomen važi i za reprez. u mem. gde Pac ne može da nacrta ni opiše OB po Seć, ali ih locira na osnovu pamćenja.
  • sveštenik sa povredom TRž i ORž, a očuvanim PA delovima je dobar u spac. z - teškoće da prepozna lica i složene S, problem sa viz. Prs.
  • rez: pokazuju 2 jasno odvojene kat. - spac. ne zavisi od očuvanosti viz.
  • viz. Prs je smešteno u O/PRž, a spac. u P/TRž.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q
  1. Uloge vizuospacijalne matrice u kogniciji.
A
  • VSM - važna za geo organizaciju i planiranje pri izvođenju spac. z.
  • eksperti za brojevima: 3 mogućnosti za br:
  1. korišćenje VSM - Pa unazad i to samo brojke -> Ra voćki i slova je normalan, Pa cif. 16, unazad 14 - brojeve koduju vizuelno.
  2. povezivanje jed. org. - nije slučaj, jer ga verb. kod ne ometa -> 2z. br/slova + crteži -> kada je ometano verb. kodovanje, pitali su ih pitanja koja su laka -> Pa suglasnika je najjače ometeno pitanjima, a cif. viz. z.
  3. mnemoteh. zasnovane na DM - nisu, jer posle nisu mogli da se sete nizova; dali im 10 nizova x 10 cif. i za svaki niz po 30s za Uč -> Un ne zavisi od DM, već od reprez. u VSM.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly