klasifikacija metode procene - kako ući u L Flashcards

1
Q

P je moguće posmatrati, beležiti i meriti na sledeća 4 načina

A
  1. mere samoprocene - self-report - S - podaci
    - inventari, upitnici i skale
  2. rejtinzi - R - podaci - od strane bliskih drugih ili eksperata u laboratorijskom ili prirodnom setingu
  3. testovni - T - podaci - eksperimentalne situacije, fiziološke mere, projektivne tehnike
    - IC ne često svesni šta se meri
  4. životni ishodi ili L-podaci
    - arhivski zapisi, fiz. tragovi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q
  1. samoprocena
A
  • izveštaj samog IC o P na osnovu samoposmatranja i introspekcije
  • najčešći metod procene L
  • postoji više tipova
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

samoprocene mogu biti

A
  • otvorenog/zatv. tipa
  • mogu biti liste u formi prideva/struktuirani upitnici i inventari
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

samoprocena - lista prideva

A
  • od IC se zahteva mnogo veća SB zaključivanja i uopštavanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

samoprocena - kratke rečenice koje specifikuju neke konkretne oblike P

A
  • počivaju na zaključivanju niskog nivoa
  • odgovori se daju brzo i mogu se smatrati istinitim, te su one u prednosti u odnosu na prideve
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

odgovori samoprocene mogu biti davani na skali Likertovog tipa u obliku

A
  • prinudnog izbora
  • javlja se i experience sampling - uzrokovanje iz iskustva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

uzrokovanje iz iskustva

A
  • svakodnevni izveštaj IC o svom P, osećanjima ili fizičkim simptomima u trajanju od nekoliko nedelja
  • podaci se skupljaju u dužem t periodu, te se može steći uvid u pravilnosti intraindividualnog varijabiliteta u P
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

velika prednost S podataka je bogatstvo info

A
  • koje osoba može dati o sebi, a koje nisu dostupne drugima
  • emocije, želje, verovanja, fantazije, lična iskustva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

nedostaci self-report mera

A
  • soc. poželjno odgovaranje
  • respose-set
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

socijalno poželjno odgovaranje

A
  • može se manifestovati na 2 načina
  • IC teži da prikaže sebe u što boljem svetlu, te ne odgovara iskreno na pitanja
  • IC nesvesno laže odnosno obmanjuje i sam sebe
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

način rešavanja sociopoželjnog odgovaranja

A
  • skale laganja - format prisilnog izbora (izbor između dve + varijante)
  • upozorenje da će se njihovo poželjno odgovaranje na stavke testa može registrovati, a njihovi protokoli isključiti, konstrukcija stavki koji će biti manje senzitivni na poželjno odgovaranje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

neki autori tvfrde da soc. pož. odgovaranje ne predstavlja

A
  • preteran problem
  • da to govori o L IC
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

response-set

A
  • sklonost davanja jednog tipa odgovora bez obzira na pitanje
  • akvijescentno odgovaranje
  • tendencija da se biraju ekstremne alt.
  • tendencija da se na Likertovoj skali 1-5 daje odgovor 3
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

akvijescentno odgovaranje

A
  • da-ljudi, slažu se sa iskazom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

prigovor da IC daju različitost značenja stavkama

A
  • ne mora to da bude
  • nije od presudnog značaja to da li je ispitanik ispravno izvestio o svojim stanjima, osećanjima i P
  • najbitnije je u kojo meri je data stavka dobar indikator neke crte.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

response set se registruje

A
  • preko skora na akviesenciji ili pomoću balansiranog reflektovanja stavke
  • pola u pravcu ekstraverzije, pola neg. kodirana u pravcu introverzije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

prvi inventar L napravio je

A
  • Robert Vudvort tokom WWI
  • psj. ne stigli da pregledaju sve
  • Vudvort pitao psj. šta pitaju Pac i na osnovu toga napravio upitnik za detekciju vojnika koji su pod rizikom za shell shock
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

skale validnosti

A
  • detekcija sistematskih pristrasnosti
  • detekcija nasumičnih g
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

detekcija sistematskih pristrasnosti

A
  • skale + upravljanja utiskom su namenjene identifikaciji IC koji lažno tvrde da poseduju jako malo verovatne vrline
  • skale - upravljanja utiskom su namenjene identifikaciji onih koji lažno tvrde da imaju malo verovatne mane i simptome
  • nekonzistentnost poželjnih odgovora - koristi parove stavki koji su opozitni po sadržaju, ali su oba visoko poželjna
  • birajući odgovor tačno u obe stavke - UC se opredeljuje pre za poželjnost, nego za sadržaj stavke
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

detekcija nasumičnih g

A
  • skale pravih inkonzistencija u odgovorima se prave od parova stavki koje su opozitne po sadržaju, pa se nekonzistentnost registruje kad god se IC složi sa obe tvrdnje (sklonost d ase nediskriminativno odgovara sa tačno - akviesencija) ili kada se ne složi ni sa jednom.
  • skala varijabilnih inkonzistencija u odgovorima se sastoji od parova stavki koji su vrlo slični po sadržaju
  • odgovarajući sa tačno na jednu stavku i netačno na drugu je nekonzistentno, pa visok skor na skali znači nekonzistentno odgovaranje.
  • skale retkih događaja i skale asoc. propusta su takođe način da se utvrdi nasumično odgovaranje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q
  1. rejting podaci
A
  • procena od strane nekog drugog
  • tzv. bliski drugi - roditelji, braća i sestre, najbolji prijatelji i sl. ili profesionalci (ps. i psj.) ili artificijelni (konstruisani seting, kao što je role play, grupna diskusija)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

prednosti rejting metoda

A
  • neke info nije moguće dobiti na drugi način (kakav utisak ostavljamo na druge)
  • postoji mogućnost uključivanja multiplih opservera što da je validnije i pouzdanije ocene
  • moguća je opservacija P u više dru. uloga
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

nedostatak R

A
  • pristrasnost procenjivača
  • na procenu može uticati halo ef. - prvi utisak, impl. T L, uverenja da neke crte L uvek izu zajedno sa nekim drugim, predrasude
  • pristrasnost usled specif. složaja crta samih procenjivača -> ako nema uvid u to da poseduje određenu crtu, pripisivaće je drugima u većoj meri
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

metod procene SB i P (R)

A
  • primena na grupe IC koji procenjuju obučeni procenjivači koristeći razl. tehnie procene da bi dobili info o komeptencijama IC, njihovim SB, veštinama i razvojnim potencijalima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
R, centri za procenu, dimenz. procene
- rešavanje problema - tolerancija na stres - uticaj na druge, uvažavanje i svest o drugima, komunikacija, organizacija, planiranje, energija i motivacija
26
u centrima za procenu
- procena više razl. karakt./dimenz. - u vezi sa efikasnošću u radnom setingu su - više tehnika prikupljanja info - više situacija/simulacija - više učesnika, simultana procena - više opservera koji moraju da postignu konsenzus oko IC, praveći integraciju svih podatka - velika varijabilnost sadržaja - relativna konzistentnost koja se tiče forme tehnika - grupna vežba - daje se napisana deskripcija opšte poslovne situacije kao S za generisanje grupne diskusije - role play - in tray/in basket vežba - studije slučaja i prezentacija - intervju baziran na kompetencijama
27
role play
- napisana deskripcija situacije sa z. da IC napravi konverzaciju sa osobom koja je u nekoj unapred odabranoj, radnoj ulozi
28
in tray/in basket vezba
- kandidatu se daje lista stvari (dokumenti, pošta, podsetnici) sa kojima nešto treba da uradi u jako ograničenom t - z: da napravi prioritete, da opravda svoje razloge i da napravi celishodan radni raspored na osnovu g materijala
29
studije slučaja i prezentacija
- oslanjajući se na prikupljene podatke i info, kandidat treba da uradi poslovnu analizu i da napravi javnu prez. preporuka konsultantima
30
intervju baziran na kompetencijama
- strukturirana serija pitanja - istražiti potrebne kompetencije, kroz iskustvo kandidata/primere kako se suočavao i rešavao probleme - da se dobije info o potencijalima, kako je rešavao probleme
31
meta-analitičke studije pokazuju da nakon INT L
- tih 7 aspekata koje procenjuju centri za procenu L su veoma važni (imaju inkrementalni, dodatni doprinos) za predikciju uspešnosti u poslu.
32
sa testovima INT se dobro dopunjuju testovi L
- koji mere savesnost i morealni integritet, poštenje
33
L i INT su ortogonalni prostori
- ne dele varijansu
34
ostali testovi ili imaju lošu validacionu vrednost ili
- dele varijansu sa inteligencijom
35
jedini bolji prediktor za uspešnost u nekom poslu od INT je
- sam uzorak posla koji će se raditi - međutim, ako ljudi imaju iskustva sa tim poslom, ne može se koristiti uzorak posla, ali INT test može.
36
meta-analitičke studije su pokazale da su i R podaci
- bolji prediktori od S podataka za uspešnost u poslu
37
Testovni, T-podaci
- okonosti udešene da zapravo osoba NE ZNA koji se vid njenog P skoruje ili ima samo delimičan uvid u to - exp. situacije - k.z. - fiziološki podaci - meh. naprave - projektivne tehnike
38
prednosti T mera
- kreacija impresija je onemogućena - IC ne zna šta se meri - moguće je izazivanje P koje se retko javljaju u svakodnevnom životu - moguća kontrola konteksta - moguća eliminacija konfundirajućih var. što omogućuje testiranje specif. H
39
nedostaci T - podataka
- IC može da pogodi šta se meri - IC može da definiše situaciju drugačije od exper. - reag. na nevažne aspekte exp. -> dovodi do distorzije Rk (exper. treba da bude spreman an to) - moguće je da i sam istraživač nenamerno utiče na ishod exp.
40
Stanford marshmallow exp
- deca rade dosadan z, ispred njih se stavi bombona - ako izdrže i ne pojedu je, i rade z. narednih 15 min, dobiće 3 bombone - neka odole, neka ne.
41
Mišel je u Stanford exp. dobio da su deca koja odole i odlože potkrepljenje
- inteligentnija, soc. odgovornija, imaju jači motiv postignuća i veće skorove na SAT testovima
42
Bem i Fander pri replikaciji Stanforda
- dobili suprotne rezultate -> deca koja odlažu potkr. su od strane roditelja opisana kao tupa, pasivna i poslušna - različiti rez. su dobijeni usled jedne exp. varijacije
43
razl. rez - exp. varijacija
- kod MIšela je exper. bio van sobe - kod Bema i Fandera je exper. bio u sobi
44
odlaganje potkr. kod Mišela
- indikator samokontrole - kod bema i Fandera - poslušnosti
45
Bem i Fander
- samo mala promena situacije može dovesti do toga da obj. P (T - podaci) potpuno izmeni svoje značenje, da bude indikator sasvim razl. dispozicija
46
istraživanje o P dom. ljudi
- složiti plastične figure u sklop - ceo aranžman izgleda tako da jedan IC mora da uđe u sobu i gura te oblike, a drugi spolja govori koje oblike da stavlja - jedan posao fiz rad, drugi diktiranje šta da se radi - na početku dat dom?
47
4 dom kombinacije
- dom m i sub ž - dom ž i sub m - sub i dom ž - sub i dom m - istoponi - dom diktira, a sub radi posao - dom ž i sub m - ž radile fiz. posao - moglo bi se pomisliti da u situaciji uvek m preuzima ulogu lidera, nije tako -> preslušavanjem snimaka je zaklj. da su dom ž uglavnom uvek bile te koje su odlučivale o tome ko će koji posao da radi
48
dom. osobe odlučuju bez obzira na pol
- ekspresija ženske dom. je drugačija
49
soc. dilema (T???)
- sukob interesa pojedinca i kolektiva - pojedinac često primoran da bira između L i zajedničkog dobitka
50
soc. dilema, igrači, obično 3+
- daju prilog/ne javnom dobru - svivma se najviše isplati da daju novac javno dobru kom se uveća vrednost i koje se ravnomerno deli svima na kraju, bez obzira na vel. doprinosa - može jedna/više rundi u nizu
51
dilema
- izbor između L i grupnog interesa - L interes - ne doprinosi ništa javnom dobru, obzbeđuje veći dobitak na uštrb dorpinosa ostalih igrača - ako su svi grebatori - konačan kolektivni dobitak je manji - saradljivo P igrača - doprinošenje javnom dobru, vodi tome da ukupna vrednost koja se na kraju deli bude veća
52
način da se manipuliše igrom javnog dobra je uvođenje sistema
- skupog kažnjavanja koje može da smanji učestalost grebatorstva u igri javnog dobra - svim IC se da uvid u to ko je dao pare javnom dobru, a ko je bio grebator - postoji mogućnost da se kazni grebator (costly punishment), to mora da se plati - članovi grupe su spremni da kazne grebatore tako što će im oduzeti novčane poene, čak i kada moraju da izdvoje deo sopstvenih za to - IC imaju opciju i da kazne onog ko je bio kooperativan - to je antisicoal punishment
53
mogućnost da se bude kažnjen tj. neivršena pretnja kaznom
- dovode do povećanja stope saradljivosti na nivou grupe - prosečan doprinos javnom dobru bez kazne iznosi 19% (od ograničenog sledovanja poena), a sa kaznom 58%
54
k. z.
- testovi impl. asoc. - z. sa primovanjem - lowa Gambling task - spontano verb. P - analiza reči i korišćenje tih podataka kao indikatora crta
55
druge T mere
- pozitron-emisiona tomografija - PET - funkcionalna magnetska rezonanca - fMRI - elektroencefalografija - EEG - evocirani potencijal - EP - varijabilnost srčanih otkucaja - heart rate variability - HRV - prodovljivost kože tj. psihogalvanski refleks PGR - neurohemija
56
pet
- funkcionalna tehnika oslivkavanja koja proizvodi 3D slike funkcionalnih procesa u telu - bazirana na koncentraciji trejsera koji emituju pozitrone, koncentraciji koja zavisi od količine glukoze koju apsorbuju metabolički akt. tkiva
57
fMRI
- funkcionalna procedura neurooslikavanja koja meri možd. akt. putem detektovanja promena u dotoku krvi, oslanjajući se na vezu koja postoji između dotoka krvi i neuralne akt.
58
eeg
- suma sinhronizovane akt. hiljada i miliona neurona koji imaju istu spac. orijentaciju i oslanja se na merenje naponskih fluktuacija koje potiču od ionskih struja u mozgu
59
evocirani potencijali - ep
- su derativ EEG-a, podrazumeva uprosečenu EEG akt. koja je striktno t povezana sa prezentacijom S (viz, somatosenz, aud)
60
HRV - varijabilnost srčanih otkucaja
- fiziološki fenomen postojanja varijacija u t intervalima između otkucaja srca koje su uslovljene pretežno simpatičkim (niska + vFR) i parasimpatičkim (vFR) NS i hormonima
61
psihogalvanski refleks - PGR
- elektrodermalna reakcija - edr - galvanska reakcija kože - gsr - reakcija kožne provodljivosti - scr - nivo kožne provodljivosti - scl - metod merenja provodljivosti kože koja varira u zavisnosti od količine vlage na koži proizvedene znojenjem - znojenje kontroliše simpatički NS, tako da se provodljivost kože uzima kao indikator ps. ili fiz. uzbuđenja
62
neurohemija
- grana nauke koja se fokusira na neurohem. supstance (neurotrans... druge molekule) koji uticu na f neurona, ispitivajući kako one utiču na P pojedinačnih neurona, većih skupina neurona, ps. funkcije i P
63
L podaci
- info o događajima, akt, i raznim postignućima u životu, a koji su dostupni javnosti - bračni status, učlanjenost u partiju, posed vatrenog oružja, hapšeni, kazne za parkiranje, knjige, pretraživanje interneta
64
prednost L podataka
- lako doći, dostupni javnosti
65
nedostaci L podataka
ne utiče samo L na to, već i razne životne okolnosti - svakako imaju informativnu vrednost