Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

psihologija ličnosti > socijalni konstruktivizam - Ber > Flashcards

socijalni konstruktivizam - Ber Flashcards

1
Q

diskurs, dva pristupa

A
  • preformativni kvaliteti
  • identitet, moć
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

preformativni kvaliteti

A
  • šta postižu ljudi kada govore
    — način konstruisanja, uticaj govornika, retorička sredstva
    — nisu zainteresovani za subjektivnost, moć
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

identitet

A
  • identitet, jastvenost, moć, dru. promene
    — služe se psan pojmovima
    — različiti pristupi soc. konstrukc. -> nisu kompatibilni
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

diskurs

A
  • skup značenja, izraza, priča, slika, metafora koje se zajedno proizvode na određen način
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

diskurs je

A
  • slika događaja ili osobe
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

ob./događaj/osoba

A
  • mnogo DI ga konstruišu na različite načine
  • svaki ističe druge aspekte
  • svaki polaže pravo na istinitost
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

DI - polaganje prava na istinotst i znanje

A
  • pitanja koja su srž rasprava o identitetu, moći, promeni
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

ono što osobe goovre o nečemi

A
  • ukazuje na stavove i miš -> SUPROTNO sa soc. ko. shvatanjima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

stavovi i miš.

A
  • esencijalistički, L
  • inherentne strukture, deo sklopa L, doređuju šta osoba misli, radi, govori
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

izgovoreno i napisano

A
  • nisu pristup privatnom svetu osobe
  • nisu validni opisi verovanj ai miš.
  • nisu manifestacije un, suštinskog stanja, temperamenta, L, stava
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

izgovoreno i napisano su manifestacije

A
  • diskursa
  • površinski slojevi Pr o događajima u domenu dru. života
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

dru. život

A
  • ne potiče iz privatnog isksutva osobe
  • potiče iz diskurz, kulture u kojoj žive ljudi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

izgovoreno/napisano pripadaju istom diskursu, ako ocrtavaju

A
  • istu opštu sliku datog ob
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

iste rečenice mogu u različitim diskursima

A
  • različiti narativi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

reči i rečenice

A
  • nisu same po sebi neki diskurs
  • značenje zavisi od diskurzivnog konteksta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

diskurs se može shvatiti kao

A
  • referentni okvir
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

dvosmerni odnos između onoga što ljudi kažu/napišu

A
  • u tome se pokazuju DI
  • značenje toga zavisi od DI konteksta u kom se javljaju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

osnova DI

A
  • način na koji je j. strukturisan i značenje svakog označitelja (reči) zavisi od konteksta diskursa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

2 pristupa proučavanju DI

A
  1. tradicija strukturalizma i poststrukturalizma
    — identitet, L i dru. promene, moć
  2. šta ljudi zapravo govore i pišu
    — ideja da je značenje j. promenljivo
    — ne koristi pojmove grana ps.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

2 različita pristupa

A
  • socijalni konstrukcionizam
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

identitet se zasniva na

A
  • j.
  • nastaje iz ljudskih interakcija
  • preplitanju komponenti od kojih svaka nastaje u DI određene kulture
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

svaka komponenta identiteta

A
  • se konstruiše kroz diskurse koji postoje u našoj kulturi
  • svaka ima ograničen br. diskursa na osnovu kojih možemo da oblikujemo sebe (seksualnost)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

svako od nas raspolaže DI

A
  • neprestano konstruišu i proizvode naše identitete
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

identitet ne polazi IZ OSOBE - već iz

A
  • DRU. OKRUŽENJA
    -nevidljivo, jer je to sama sredina u kojoj postojimo kao dru. bića
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

soc. konstruisani identiteti putem DI

A
  • nisu slučajni
  • moguća je politička analiza dru.s veta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

DI koji formiraju identitet

A
  • sadžre šta možemo i treba da radimo
  • zašto su oni popularni/prihvaćeno
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

DI nisu proste ideje

A
  • povezani su sa načinom na koji je društvo organizovano, i načinom kako se njime upravlja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

društvo

A
  • određuje soc. položaje i statuse ljudi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

DI koji preovladaju u društvu

A
  • fprmiraju naš identitet
  • moćne grupe teže da odrede neke diskurse istinitim
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

sve u našoj svesti, jastvo i identitet

A
  • konstruisano je putem j.
  • proizvod diskursa kao koherentnih sistema
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

ob. poput int, braka i ljubavi

A
  • posledica postojanja ljudskih postupaka i govora
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

istraživači soc. ko.

A
  • oslanjali se na intuiciju o preovlađujućem diskursu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

ekstremna verzija soc. ko

A
  • jezik jedino postoji
  • svi ob. naše svesti su ko. putem j.
  • ništa van j. nema suštinsku egzistenciju
  • DI kao referentni okvir za davanje značenja cvetu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

prema ekstrem. soc. ko.

A
  • ne možemo razmišljati o sebi kao o nekome ko ima L
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

osnovna zamerka soc. konstruk.

A
  • osoba ostaje prazna
  • nema suštinska ps. svojstva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

soicajlnokon. stanovište

A
  • H: sub. iskustvo potiče iz DI koji postoji u našoj kulturi
  • DI nam daje kat. duha i tela
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

sensus communis shvatanje

A
  • prvo imamo sub. iskustvo
  • onda ga opisujemo i etiketiramo j.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

po soc. konstrukc.

A
  • j nam, u obliku diskursa, pruža iskustvo sveta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

problem ljudske agensnosti

A
  • prema socko. nade, želje i namere su proizvod DISKURSA, ne ljudske delatnosti
  • ljudi nisu svesni toga, veruju da mogu promeniti svet oko sebe
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

kako možemo reći da smo delatni

A
  • ako stvari koje govorimo imaju status manifestacija diskursa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

problem konceptualizovanja stvarnosti i istine

A
  • j. može da se odnosi samo na sebe
  • stvari stvarne, samo u onoj meri u kojoj postoje diskursi koji ih opisuju.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

j je

A
  • autoreferentni si.
  • svaki znak se može definisati samo u odnosu na druge
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

pošto je svaki ob. okružen velikim br. diskursa

A
  • nijedan DI ne opisuje ob. tačno
  • ostaje se bez pojma sitine
  • tvrdnje relativne, nijedan nije istina/laž u odnosu na stvarnost
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

DI se mogu koristiti

A
  • da se ljudi drže u potlačenosti na koju su dobrovoljno pristalo
  • pojam ideologije - zamagljivanje moći
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

ideologija kao lažna svest

A
  • H da postoji stvarno, mat. stanje, ali ljudi ne prepoznaju stvarnost
  • koliko religija pruža lažnu utehu, toliko je čovek otuđen od pravih izvora zadooljstva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

religija za seljaka

A
  • može da bude stvarna uteha
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

problem: ako DI maskiraju stvarnost

A
  • kakav status imaju objašnjenja pojedinca o osećanjima
  • DI daju konceptualne okvire
  • ali DI ne objašnjavaju ps. procese kojima se to psotiže
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

ideja o lažnoj svesti

A
  • povlači esencijalizam
  • kat. lažne svesti održiva ako osoba ima nepromenljiv identitet
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

ako kažemo da ljudi žive sa lažnom svešću

A
  • H da postojis tvarnost i da je ona izvan razumevanja sveta, da je istinitija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
50
Q

ideja da postoji jedna verzija događaja

A
  • suprotna soc. konstruktivizmu
  • postoje mnog ekonstrukcije sveta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
51
Q

Fuko: termin ideologija

A
  • podrazumeva postojanje istine
  • treba govoriti o režimima istine, a nijedan nije ispravniji od nekog drugog
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
52
Q

cilj soc-konstrukc.

A
  • dekonstruisanje diskursa koji podržavaju odnos nejednakosti i moći
53
Q

ideologija kao znanje

A
  • u službimoći
  • odvaja ideologiju od pitanja istine i laži
  • ideološka je potreba moćne grupe da sačuva položaj, a ne ideje
54
Q

diskursi se mogu koristiti

A
  • ideološki
  • svaki je potencijalno opasan
55
Q

ideologija kao živo iskustvo

A
  • nije samo ono što mislimo
  • ono o čemu mislimo, osećamo…
  • uvek postoji u aparatu i praksi… porodica, ideje, škole, mišljenja
  • za soc. ko: kako je predstavljena svakodnevno
56
Q

ideologija kao dilematična

A
  • nije nešto kao koherentno, objedinjen si ideja
  • dilematična opozicija - ideologija jedinke u sebi sadrži svoju suprotnost - kolektivizam
  • ne znači da živimo sklado sovjim mislima
57
Q

DI kao sistem značenja

A
  • načini predstavljanja nas samih i našeg društva
  • konstruišu šta mislimo, kako osećamo, šta radimo
58
Q

DI i stvarnost

A
  • okvir u kom nema konačne istine
59
Q

relativistički D

A
  • nema ničega, osim onoga što je u diskursu
  • jedina stvarnost je data u simb. okviru jezika
60
Q

Parker, mislimo o stvarima, 3 ob. statusa

A
  1. ontološki
  2. epistemološki
  3. moralni/politički
61
Q

po Parkeru, stvari postoje nezavisno od

A
  • procesa mišljenja i j
  • nećemo ih nikada spoznati
62
Q

stvari o kojima mi znamo

A
  • imaju epistemološki status, unet diskurs
63
Q

moralno/političko

A
  • posebna kategorija stvari koje imaju epistemološki status
  • stvari se mogu dozvati u postojanje putem diskursa - mogu imati uticaj na ljude - stvarni
64
Q

Prema parkeru, postoji stvarnost izvan diskursa

A
  • daje sirov materijal iz kojeg možemo da strukturišemo razumevanje sveta, kroz diskrus
65
Q

znanje mora da bude f onoga što je stvarno

A
  • a ne ono što je samo proizvod mišljenja
66
Q

problem sa Parkerom, ako neke stvari postoje u 1k, a poturaju se u drugu

A
  • kako razlikujemo šta je šta i ko to procenjuje
67
Q

Edvards, nema ničega

A
  • izvan teksta
  • ne možemo izvan jezika iskoračiti
68
Q

agensnost pripada diskursu

A
  • više nego ljudima
  • ekstremni soc. ko.
69
Q

Fuko, ekstremno stanovište

A
  • ali dopušta agensnost
  • kritičko razmišljanje osobe, upotreba agensa
70
Q

Gergen, svi motivisani željom da naša revizija događaja

A
  • odnese prevagu nad konkurentnskim shvatanjima
71
Q

pozivanje na m. događaje kao opravdanje (ne znaš, zato što nemaš iskustva)

A
  • opravdava se glas privreznosti različitim m. procesima, namerama, strasti, moralnim vrednostima
72
Q

konstrukcije

A
  • pokušaj ljudi da ostvare predstavu o sebi/svetu koji ih oslobađa, daje im legitimnost i podršku
73
Q

agensnost ljudskih bića leži u njihovoj SB da manipulišu

A
  • diskursima i koriste ih u vlastite svrhe
74
Q

SB leži u prirodi vfeštine

A
  • može se razvijati -> povećava se agensnost
75
Q

problemi za konstrukcionizam

A
  • agensnost
  • relativizam
  • stvarnost
  • istine
76
Q

kritika soc. konstrukc.

A
  • teorija je odozgo nadole
  • tok uticalaja ili determinacije ide od društva ka pojedincu
  • jedinke se posmatraju kao proizvodi, rezultat društva u kom žive
77
Q

analitičari diskursa; znanje je f

A
  • neravnoteže moći između istraživala i predmeta istraživanja
  • središte nove paradigme treba da bude j
78
Q

analiza diskursa

A
  • soc-ps. istraživanja
  • istraživač i istraživano
  • refleksivnost
  • ciljevi istraživanja
  • soc. konstrukc.
79
Q

objektivnost

A
  • ob. je nemoguća
  • nijedno ljudsko biće ne može van svoje ljudskosti posmatrati svet
  • naučnici moraju da priznaju da učestvuju
80
Q

ADI, istraživač i istraživano

A
  • objašnjenja ispitanika su jednako validna u soc. ko.
  • mešusobni odnos istraživača i istraživanog
  • priznavanje validnosti opisa IC -> refleksivnost (suprotno tradic)
81
Q

ADI, refleksivnost

A
  • činjenica da je nečije objašnjenje istovremeno i opis i deo događaja zbog ko. prirode jezika
  • soc. ko je i sam soc. konstrukcija - nije izuzet iz kritike
82
Q

soc-ko. T - ciljevi

A
  • relativističko stanovište
  • priznanje alt. ko. događaja
  • traganje za koristi koju istraživačevo proučavanje fenomena može imati kod ljudima kojima je potrebna promena
  • akciono istraživanje, politička akt.
83
Q

socioko. ne podrazumeva nužno ADI

A
  • ADI korisnik nije nužno soc.-ko.
84
Q

ADI kao istraživački pristu

A
  • razlikuje se od većine tradic. metoda
  • subjektivna i interpretativna priroda
  • jezik
85
Q

dekonstrukcija

A
  • razlaganje svih tekstova
  • uočiti način konstrukcije
  • cilj: predstaviti slike ljudi, delanje
86
Q

vrze dekonstrukcije

A
  1. otkrivanje protivrečnosti
  2. analiza retorike
  3. arheologija znanja
87
Q

dekonstrukcija - otkrivanje protivrečnosti

A
  • ispitivanje tekstova koji se bave disciplinom
  • cilj: un. protivrečnosti
  • odsutna/potisnuta značenja
  • prihvatamo H u tekstu
88
Q

dekonstrukcija - analiza retorike

A
  • način korišćenja j. sredstava
  • predstavljanje opisa
  • dokazivanje
  • ispitati ono što je rečeno i što je odbačeno
89
Q

dekonstrukcija - arheologija znanja

A
  • R sadašnjih načina razumevanja. postojećih diskursa i dru
  • pokazati kako je došlo do konstruisanja aktuelnih istina, kako se one održavaju, kakve moći nose sa sobom
90
Q

raščlanjivanje diskursa

A
  • ispitivanje preovlađujućih
  • njihove implikacije u vezi sa identitetom u odnosima moći
  • dekonstrukcija
  • intuitivno
91
Q

sa stanovišta soc-ko.

A
  • autor teksta i njegove namere mogu btii nevažne za analizu
92
Q

cilj soc. o pristupa dekonstrukcije

A
  • zauzimanje kritičkog, progresivnog i političkog stava prema pretenzijama diskursa na istinu
93
Q

T osnova dekon.

A
  • relativizam, problematična priroda stvari
94
Q

interpretativni repertoari

A
  • bolji termin od ADI
  • Parker: DI se pretvaraju u ob. koji psotoje nezavisno od ljudi i konteksta koji ih upotreebljavaju
  • Porter: izgovoreno/napisano nije manifestacija diskursa -> neophodno je razumeti interpesonalni i politički kontekst u kom se izlaže + svrhe + praktična sredstva
95
Q

interpretativni repertoari 2

A
  • soc. ko. nauke se ne postiže jednim disursom
96
Q

soc. konstr. nauke se postiže upotrebom 2 različita repertoara

A
  • empirizmom
  • realnosti
97
Q

interpretativni repertoari

A
  • jezička sredstva kojima govornik raspolaže pri konstrukciji opisa
  • traganje za metaforama, gram. konstrukcijama, govornim figurama
  • promenljivost, ponavljanje
98
Q

autori ADI

A
  • procesi kojima se ljudi u interakciji sporazumevaju sa svojim održivim pozicijama, kako opravadavaju svoje delanje, krive druge
99
Q

problemi ADI; refleksivnost

A
  • ADI ne otkriva istinu koja leži u tekstu
    = status istraživača i IC - ilizija demokratičnosti odnosa
  • ne obraća se Pž na metod. procese sakupljanja podataka
  • njihova uloga?
100
Q

problemi ADI; identifikovanje diskrusa ili repertoara

A
  • zavise od vrste teksta koju analiziramo
  • rezultati posledica RAZL. analize razl. DI ili istih DI koji se razl. manifestuju
101
Q

Poter i Vederlova

A
  • stavovi ne postoje
  • raznovrsnost opisa pri odgovaranju je pravilo, a ne izuzetak
  • šta ljudi kažu nije izraz un. stanja, već kako se služe govorom, ciljevi koje postižu
102
Q

ono što ljudi govore nije izraz un. strukture

A
  • intencionalno, društveno P koje za ljude obavlja izvesne ff
103
Q

ne da li su rečenice istina/laž

A
  • koje su praktične posledice i cilj - performativne rečenice
  • cilj: da se stvari dogode
104
Q

T govornog čina

A
  • odbacuje ideju da je glavna f j. opisivanje nekog stanja stvari
105
Q

interpr. repertoari su način za razumevanje

A
  • j. sredstava kojima se ljudi služe
  • ko. verzija nekih fenomena
  • repertoar ima ograničen br. termina
106
Q

repertoari nisu u glavama pojedinaca

A
  • to su DRU. sredstva dostupna svima koji govore istim j i dee istu kulturu
107
Q

osoba je

A
  • aktivni učesnik dru. života
108
Q

IC koriste repertoare za kreiranje opisa

A
  • koji ih oslobađaju moralne odgovornosti
  • staviti sebe u prihvatljiv položaj, moralnih pravila
109
Q

glavna motuvacija u dru. interakciji

A
  • dobijanje glasa
  • razl. + dru. posledice
110
Q

Poter i Vedlerova

A
  • postoji povezanost j. prakse i određenih oblika dru. prakse
111
Q

kada koriste repertoare, ljudi rade ono što

A
  • se čini priladnim, prirodnim u datoj sitaciji
112
Q

osoba nije samo proizvod svog okruženja

A
  • već deluje praveći nesvestan izbor između dostupnih interpretativnih repertoara
113
Q

autonarativi, opisi sebe

A
  • sporazum, prozivod interakcije - pozicioniranje
114
Q

pozicioniranje je

A
  • dinamični proces
  • o ljudima se ne razmišlja kao o nekome ko zauzima mesta koja je neko ranije odredio
115
Q

pozicioniranje se može koristiti

A
  • kada se govori o ulozi diskursa u stvaranju osobenosti i identiteta u interpersonalnom kontekstu
116
Q

Hare, sub.

A
  • istovremeno se koristi diskursom i njegov je proizvod
117
Q

Alister, diskursi nam se obraćaju kao vrsti određene osove

A
  • pozicije ne možemo izbeći
  • prihvatamo/odupiremo se
118
Q

Alister, agensnost, ideologija je iskustvo

A
  • da smo tvorci sopstvenog delanja
119
Q

Fuko, diskrusi žive sebe

A
  • kroz ljude
  • manevar moći: pozicioniranje u diskursu, borba za atribute koji su privilegovani
120
Q

smrt subjekta

A
  • onemogućavanje priznavanja bilo kakvog pojma ljudske agensnosti
  • negira se tvrdnja da su ljudi tvorci sopstvenih misli
121
Q

razl. konstrukcije situacije

A
  • nude razl. pozicije sub.
  • razl. prava i obaveze
  • pozicioniranje ne mora biti namerno
122
Q

Dejvisova i Hare

A
  • priznati i razvijati svest o mogućim implikacijama narativa/DI koje usvajamo u odnosima sa drugima
123
Q

Berova i Bat - prvi korak u L promeni u okviru DI pozicioniranja je

A
  • prepoznavanje DI i povezanih pozicija
  • premešta probleme intraps. u dru.
124
Q

promene u DI

A
  • nije lako postići
  • moćni opodržavaju status quo, održavaju pozicije moćnih grupa
  • otpor pokušajimaa da se stvari promene
125
Q

diskurzivno pozicioniranje, osoba

A
  • ukupna suma pozicija sub. u DI koje u datom trenutku zauzima
  • identitet je stalno u procesu, otvoren za promene, jer neke pozicije su prelazne i promenljive
126
Q

pozicije omogučavaju osobama

A
  • jastvo, autonarative da grade mišljenje sebe
127
Q

Dejvison i Hare, osoba ima moć koja joj omogućava

A
  • sporazumevanje
  • ima prostor za manevrisanje
  • izbori dostupni osobi
  • prihvatanje pozicije/otpor
128
Q

ljudski subjekti kao proizvod diskrusa, sekundarni

A
  • ekstremni soc.ko.
129
Q

alternativa

A
  • istovremeno porizvodimo diskurse i njima manipulišemo
  • i jesmo njihov proizvod
  • mogućnost za lične i društvene promene.

psihologija ličnosti (19 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions