konsturktivistička alternativa Flashcards
ne može se reći
- da li pripada realizmu ili antirealizmu
odnos pravca prema definicijama i kategorijama; tri postulata konstruktivizma
- konstruktivističko razumevanje kategorija i klasifikacija
- arhitekture dizajna
- sudova
- ko. razumevanje kat. i klasif.
- protiv toga da predmet istraživanja treba da bude stvarnost koja postoji NEZAVISNO od delatnosti saznavaoca
realisti, kategorizacije odslikavaju
- istinitu stvarnost
konstruktivisti, kategorizovanje
- ima konstitutivnu ulogu, njime se ne opsije, već sačinjava
- kad bi se emp. potvrdile kat -> to je greška potvrđivanja konsekvensa; nužan uslov neopradvano proglašen dovoljnim.
- ko. razumevanje arhitekture definicija
- kritika privilegovanog statusa koji naučna istraž. imaju u društvu
- svaka definicija je složena od reči čije značenje nekad uzimamo zdravo za gotovo -> može se dalje dekonstruisati
- zaključivanje bez preispitivanja značenja reči, sveprisutno pri definisanju pojmova jeste g -> PETITIO PRINCIPII
- svaki put kada uzmemo da definišemo nešto, mi potencijalno uzimamo nešto nedokazano kao dokazano i onda izvodimo zaključak
- konstruktivističko razumevanje sudova
- preispitivanje granica između ontologije i epistemologije
- neće reći da je stav istinit, već da je H i da se na osnovu sudova ne odlučuje o istinitosti, već se samo zamišljaju posledice sudova
- afirmacija ili negacija mogući, ne nuižni ishodi sudova
shvatanja konstruktivizma
- predmeti ko. realno nepostoje, već su to konstrukti - tvorevine ljudskog uma
— nauka treba da se bavi time kako ljudi osmišljavaju stvarnost, ne kakva ona jeste - istraživanje treba da se promene skladno predmetu - nauka ne treba da traga za istinitim teorijama i emp. verifikacijama. već da ima asinhroni pristup proučavanju ppojava i da stalno preispituje svoje teorije, da se pita odakle i kako se javljaju
- ne možemo da znamo o svetu ništa van naših referentnih okvira, naših granica, naših uverenja kakav svet jeste -> stapanje epistemologije i ontologije
ko. se poriče da je znanje
- direktno opažanje stvarnosti
-> stvarnost NE POSTOJI nezavisno od posmatrača - ljudi nemaju neposredan pristup stvarnosti, zato konstruišu sopstvene verzije stvarnosti -> teorije -> skladno konija se ponašaju
osnovni predmet ko. proučavanja
- konstrukcije pomoću kojih ljudi nastoje da osmisle svet u svom događanju, a ne mat. ob. koji postoje NEZAVISNO od njihovih nastojanja da se taj svet osmisli
konstruktivisti ne poriču svet
- on se ne može saznati van referentnih okvira koji se činom saznavanja tog sveta i sami sazdaju
ko; svet postoji
- ali se može ko. na mnogo načina
- nije moguće odrediti da li su neki jednostavniji i validniji od drugih.
analogija naučne i ko. revolucije
- Linč
najvažnije delo analogije naučne i ko. revolucije; Karl Manhajm - 4 činjenice
- dovele su do pojave, sociologije znanja
- činjenice koje su dovele do pojave, sociologije znanja
- samorelativizacija mišljenja i znanja
- pojava novih formi relativizacije koju je demaskiranje izazvalo u načinu mišljenja
- pojava novih referentnih si. pomoću kojih je bilo moguće zamisliti da je misao relativna
- aspiracija da se relativizacija što više uopšti
Manhajmovo demaskiranje
- preokret načina miš. koji ne leži tome da pobija, negira ili dovodi u sumnju neke ideje
- već da ih pre svega dezintegriše i tot ako, da se istovremeno dezintegriše i ceo pogled na svet jednog društvenog sloja
- preispitivanje f. naučnih postupkata i iskaza
konstruktivisti shvataju nauku kao jednu od mnogih delatnosti
- karakterističnih za ljude
nauka, znanje i naučne činjenicu su proizvodi umne delatnosti ljdui
- to automatski obara realistički obeležje da je otkrivanje stvarnosti nezavisno od uma.
srž ko. se sastoji od detaljnijih proučavanja naule na delu
- načina na koji se nauka odvija uz odustajanje od zahteva za utvrđivanje istinitosti oblasti kojom se data nauka bavi
konstruktivisti o nauci
- počiva na imaginaciji i intuiciji
- spadaju u domen metafizike
- proglašeni su kao nepoželjni od strane realista
ko. insistiraju na otkrivanju
- temelja nauke
- nastoje da preispitivaju održivost pozicije koju je ona zauzimala
konstruktivizam, naučnik
- ne stalno preispituje sumnje emp. proveri
- već preispituje svoj rad i pita se odakle H za koje nema potvrda
- pita se šta je nauka
zdravorazumski pogled na stvari
- sub. progresivno sve više razume svet oko sebe i to koristi kako bi povratno promenio misaone procese, tako da se usaglase sa stvarnošću.
- opazavač je izolovan, svet postoji nezavisno od njega, on saznaje svet i ta saznanja povratno utiču na njegovo P koje je korespodentno sa stvarnošću.
realizam - posotji opazač
- racionalan
- u svetu postoje transcedentalne strukture koje su nezavisne od ljudskog saznanja i njih može da razotkrije samoracionalni cogito
i zdravorazumski i realistički pogled na svet podrazumevaju
- postojanje koje je nezavisno od čovekovog znanja o postojanju
konstruktivizam je ontološki
- suzdržan
- nikada ne možemo izvesno znati kakav je svet van našeg znanja o njemu
- ne možemo da otkrijemo kako naše iskustvo može da s epoveže sa nečin što postoji pre, nego što smo nešto iskusili.
način konstruisanja sveta postaje naša stvarnost
- kat. postojanja, ne može da se odvoji od kat. znanja
ko. zamerka - epistemička greška
- postojanje bića definiše pomoću znanja o postojanju, ali upravo oni žele i da kažu - postojanje i znanje nisu imanentna svojstva sveta koji nas okružuje, već su konstrukti ljudksog uma
realisti - ontologija prethodi
- epistemologiji
konstruktivisti - epistemologija prethodi
- ontologiji