konstruktivizam u kontekstu teorije saznavanja - realizma i antirealizma Flashcards
antirealisti
- dovode u pitanje stvarno postojanje nekih entiteta
realisti
- naučno ispitivani entiteti realno egzstiraju
razvoj teorije relativiteta
- prevaga realističkoj poziviji
razvoj kvantne teorije
- preokrenuo stvar u korist instrumentalističkog programa koji je bliži antirealizmu -> povratno uticalo na R logičkog empirizma, tj. pozitivizma.
Smart i Pantem, 60s i 70s - argumenti čuda
- u prilog naulčm realizmu.
argumenti čuda
- ako teorijski entiteti, tj. pojmovi koriste u nauci zbilja ne postoje i ukoliko pre svega same teorije nisu barem aproksimativno istinite u odnosu na stvarna dešavanja, uspeh nauke može da predstavlja samo čudo.
o argumentu čuda, drugim rečima
- nemože nauka da opstaje, ako entiteti kojima se ona bavi ne postoje
- bilo bi čudno da nauka prevđia toliko okolnosti, a da nismo H da one nisu realne
argument čuda o nauka je dobra u
- emp. i instrumentlanom smislu
- o istinitosti teorije ne govori ništa
- put ka istini se meri prema količitini uspešnih predviđanja u kojima mogu da stoje duboko pogrešne rešrezentacije stvarnosti
realistički pristup podržan Poperovim
- instrumentalizam ne može izaći na kraj sa argumentom klasifikacije.
Bojd . realizam
- nudi najbolje i ujedno jedino moguće objašnjenje, zbog naučno = realno, u kom je sadržano uverenje da su naučne teorije prevashodno istinite.
realizam pođuje jer nudi najbolje moguće
- objašnjenje za instrumentalni uspeh nauke
argument za realizam, sa H skladnom nasim uverenjima vraća nas na to da nauka generiše nove istine
- iz starih
- pitanje nivoa opažanja, a ne na nivo istine -> ne znači da je ono zbilja istinito.
objašnjavanje nauke na insturmentalnom nivou
- ne mora da uključi doslovnu istinu naučnih teorija, već samo njihovu instrumentalnu pouzdanost (ne nužno istinito)
- argument u prilog realizma, preokrentu u korist instrumentalizma
najbolje rešenje za koje se zalažu realisti nije lako
- razlučiti od instrumentalne pouzdanosti
najbolje objašnjenje, predlog realisti
- neka vrsta sažete verzije argumenta čuda -> nije nedvosmislena -> odvajanje nauke od realističke paradigme.
do potpunog odbacivanje realističkog shvatanja je doščo usled 2 važna momenta u R antirealizma:
- pesmistička meta-indukcija
- podređenost - subdeterminizam
pesmistička meta-indukcija govori o nestabilno nauke
- naučne teorije za koje se verovalo da su istinite, odbacivane su, zamenje novim i boljim teorijama, za koje se takođe vremenom pokazalo da su ograničene i da se moraju zameniti nekim novim teorijama
nauka nije bila put ka apsolutnoj istini
- kako su to realisti smatrali
teza podređenosti ili subdeterminizma
- postojanje različitih empirijski ekvivalentnih teorija + odsustvo dokaza na osnovu koji je mougće opredeliti se samo za jednu
- sa stanovišta antirealizma - obe T podjednako istinite, sa realizma NE MOŽE.
realizam entiteta
- nezavisno postojanje teorijskih entiteta kojima se nauka bavi, bez obavezivanja da se utvrdi istinitost teorija koje zagovaraju postojanje tih eniteta
Heking, realizam entiteta
- ukoliko mogu da se eksperimentlano razviju entiteti kojima se otkrivaju nove karakterisitke prirode, onda oni moraju da budu stvarni bez obzira na to da li su teorije istinite ili ne.
Kartrajtova pristalica realista
- možemo prihvatiti zaključivanje na osnovu najboljeg objašnjenja
problem sa Hekingom
- nemoguće nekad odvojiti T. entitete od njima podložnih T
problem Kartjartove
- dovoljno pokazati da su uzročne H samo pouzdane u izvesnim domenima, a ne i istinite
realizam govoto nemoguće odvojiti od instrumentalizma
- realisti nisu bili u stanju da formulišu operativni kriterijum na osnovu kog bi se uspešno moglo razlučiti šta je stvarno, a šta korisno.