konstruktivizam u psihologiji Flashcards
Mahoni - sistematizovao
- ko. metateoriju, osnovne karakteristike.
ko. metateorija, osnovne karakteristike
- proaktivna kognicija
- morfogenička struktura jezgra
- samoustrojavajući proces R
- proakt. k.
- aktivno znanje, aniticipovano, konstruktivno (ne retentivna uloga)
- skladištenje je akt. proces (ne kopije stvari) stvaranja, održavanja i razrađivanja info -> forma koja se izobličava iznutra
karakt. koje sub usvaja nisu inherentna svojstva sveta
- već anticipacije ili fikcije, tj. konstrukti sub. uma
Fon Fester - predmet proučavanja ko.
- ontologija posmatrača
Keli, predmet proučavanja ko.
- konstruisanje putem konstruisanja
- morfogenična struktura jezgra
- stvaranje oblika
- jezgro je središnje zasnovana strukturalna organizacija
- duboka uverenja, strukture diktiraju P i oslikavaju se manifestima ljudi, sp. strukturama.
- P izvire iz predrasuda, ubeđenja, uverenja -> procesi često nesvesni
Hajek, procesi morfogeničke strukture jezgra
- nadsvesni - jer upravljaju svesnim procesima, a pri tome se ne prikazuju u svesti
- samoustrojavajući proces R
- autopojeza
autopojeze
- neprekidno poboljašanje i razrada strategije prilagođavanja pojedinca
- obuhvataju i nesklad, neravnotežu, pogoršanje
- u povoljim okolnostima menjaju duboke strukture -> bolja adaptacija
- nepovoljne okolnosti - neprilagođeno P
samozaštitna teorija otpora, Mahoni
- samoustrojavajući Si se opiru promeni u svojim središnim i stržnim konsturktima
- zaštitna uloga otpora, zaštita integriteta
- opiranje promeni, jer duboki i površinski procesi obezbeđuju vid konzistentnosti i izvesnosti
Mahoni osoba
- otelotvorenje ubeđenja, uverenja i slutnji koje se stalno razvijaju, pdvijaju i menjaju
- kosi se sa T da je čovek pasivan, ne lako podložan promeni
metateorija
- T koja proučava naučne teorije i metode
- proučavanje prirode epistemičkih H koje su implicitne u stvaranju svake teorije
prema Botelijvom shvatanju, svaka metateorija obuhvata 2 H
- H o prirodi znanja
- H o epistemološkim vrednostima
- H o prirodi znanja
- ko. metaT - H: sve znanje je H, anticipativna konstrukcija
- suprotno tradicioalnom, objektivističkom shvatanju -> znanje je internalizovana reprezentacija stvarnosti
- H o epistemološkim vrednostima
- različite ko. T imaju različite epistemičke vrednosti, naspram objektivističkog i realističkog shvatanja kod kojih se retko kad i pojavljuju, s obirom na to da se znanje predstavlja kao reprezentaicja stvarnosti, a objašnjenja su korespodentno birana sa sp. stvarnošću.
osnovna načela konstruktivizma u ps.
- radikalni konstruktivizam
- soc. konstruktivizam
- narativna psihologija
- razvojni kostruktivizam
- T asimilacije
- T ličnih konstrukata
- radikalni ko.
- odbacuju mogućnost ob. znanja
- znanje zavisi od strukture saznavaoca
- ako postoji ontološka stvarnost, možemo je saznati u onoj meri u kojoj se naše znanje uklapa u tu stvarnost
- sub. i ob. saznanja su konstrukcije saznavaoca
- saznavaoc je sam autopojetski samostvarajući sistem
- ljudi sami sebe stvaraju kroz konstrukcije
- nemoguća razlika onoga ko stvara i onoga što je stvoreno
- soc. konstruktivizam
- uloga društvenih procesa pri konstruisanju značenja
- znanje nije ni endogeno (ne samo od pojedinca), ni egzogeno (od sp. sveta), već je između ljudi
- znanje se generiše jer ljudi međusobno deluju, pregovaraju, stvaraju zajednički diskrus
- izmešta sub. u diskurs, decentrira ih od posesivnog individualizma
Gergen je pristalica soc. konstruktivizma; predlaže 3 kriterijuma koja se koriste pri izboru različitih vrsta znanja u nauci
- doprinos tehnološkom napretku
- doprinos kritici kulture
- doprinos konstruisanju novih svetova
svaki od Gerenovih kriterijuma odgovaraju
- eksternalizmu (sp, van-naučni F determinišu R naučnog znanja)
- protivi internalizmu - R nauke određen un. činiocima unutar neke naučne discipline.
- narativna ps.
- narativni zaplet je načelo iustrojavanja u proakt. konstrukciji značenja
- narativni prostup izjednačava znanje sa anticipativnim konstruisanjem narativnog značenja
- osmišljavanje inače nepovezanih događaja
narativno glačanje
- kriterijum znanja
Sarbin, ljudi koriste i održavaju narative o sebi koji su
- u suprotnosti sa njihovim postpuncima
- to je narativno glačanje
- može zameniti potiskianje ili disocijacije
ljudi uređuju narative o sebi
- kako bi se sačuvali, odbranili, ojačali jastvo.
- razvojni ko
- znanje je proakt. onstrukcija organizma koji saznaje
- težnja za znanjem je aktivirana težnjom za ekvilibrijumom
- predstavnik Pijaže - odbacio emp. shvatanje znanja
- znanje ne može da bude kopija sp. sveta
- nemoguće je odvojiti nzavisnu stvarnost i nezavisnou reprezentaciju o stvarnosti
- korisno znanje = adaptivno delanje
- SB organizma da prilagodi saznajne strukture okolini
- Si znanja se razvijaju kao kvalitetivni skokovi
- T asimilacije
- alt. Pijažeovim idejama
- smisaono učenje = namera učenika da poveže novo znanje sa Po koje već poseduje
- učenje je isto što i stvaranje smisla, pre nego puka obrada podataka
- da li će neko usvojiti novi Po zavisi od toga koliko ga je moguće povezati sa starim Po u si znanja sub.
epistemičke vrednosti T asimilacije
- kompozit sačinjen od:
1. društvenog konsenzusa
2. povećane složenosti
- T ličnih konstrukata
- prvi formalizovani pokučaj uobličenja jedne TL i psihoterapije
- zasnovana na formalnom modelu ustrojstva ljudskog znanja
- Keli
- viđenje stvarnosti podložno alternativama
- stvarna se prikazuje kroz konstrukte koje sami stvaramo i isprobavamo u odnosu na svet
pitanje za TLK
- ne koji konstrukti su kaž/istina
- već da li su korisne dimenzije pomoću kojih se mogu osmisliti alt. viđenja, kao i delanja koja do kojih ona dovode
- prethodnica ostalih
R TLK ojačan upotrebom
- mreže repertoara konstrukata
- kombinacija fenomenološkog i kvantitativnog pristupa u istraživanju čičnosti
- impresivan R
nemaju svi ko. pravci isti status
- soc. k.o. - drutveno konstruisanje
- PLK - individualno konstruisanje
— razlika u određenjima porekla
Mahoni razlikuje radikalni
- od kritičkog ko.
radikalni ko
- negitra postojanje nezavisne stvarnosti
kritički ko.
- ne poriče postojanje stvarnog sveta
- pripada realizmu
Glaserfeld pravi razliku između
- trivijalnog i radikalnog konstruktivizma
trivijalni ko.
- nove ideje se zasnivaju na starim
radikalno ko
- znanje ne oslikava stvarnost čak iako ona postoji, već poredak ljudi konstruišu
Lidon, pravi razliku između
- mehanicističkog
- formicističkog
- organizmičkog
- kontekstualističkog ko.
problem sa Lidonom
- mehanicizam i formizam nisu kompatibilni sa ko. epistemičkim H.
prema KO ne postoji jedna
- najispravnija, najiscrpnija i najtačnija klasifikacija
- preispitivanje implikacija već postojećih dimenzija značenja.
def. konstruktivizma
- epistemološka pozicija kojom se naglašavaju lični i kolektivni procesi stvaranja smisla, kao i implikacije tih procesa na ps.
- ljudi su akt. stvaraoci konstrukcija koje se mogu proediti po tome sa koliko uspešnosti pomažu osobi da se prilagodi izazovima
4 tačke oslonca pravaca u ko. metateoriji
- relativizam
- relacionizam
- praticipativizam
- potencijalizam
relativizam (realizam)
- istina je problematičan pojam
- posotjanje više referentnih okvira
- proučavanje implikacija različitih perspektiva
relacionizam (esencijalizam)
- primat odnosa nad suštinom
- ps. svojstva su proizvod delatnosti ljudi i njihivog odnosa sa stvarima i ljudima
- delatnost je potraga za smislom
participativizam (objektivizam)
- ljudi ne mogu izdvojiti sebe iz slike koje posmatraju
- ps. kat. nisu odraz postojećeg stanja, već konstitutivni opogled
- svako znanje je posredovano
- kat. pomoću kojih se svet saznaje su determinante P
potencijalizam (aktualizam)
- ko. objašnjenja počivaju na dinamičkim interakcijama
- po. pomoću kojih se svet razume su artefakt znanja
- pojave se proučavaju u R
- različita viđenja ps. skladno različitim interesima, ps. nije moralno indiferentna, ni politički nevina