konstruktivizam - uvod Flashcards
1
Q
termin konstruktivizam
A
- sazdavanje, građenje
2
Q
konstrukcionista
A
- izvodi jake i slabe konstrukcije, dok reč konstrukt ima dva značenja
3
Q
2 značenja konstrukta
A
- lingvističko - tiče se grupe reči koje obrazuju frazu
- psihološko - ob. opažanja ili mišljenja koji je uobičajen kao spoj utisaka iz sadašnjosti i prošlosti.
4
Q
- lingvističko
A
- grupe reči koje obrazuju frazu
5
Q
- psihološko
A
- ob. opažanja ili mišljenja koji je uobličen kao spoj utisaka iz sadašnjosti i prošlosti.
6
Q
konstruktivizam je pokušaj
A
- uobličenja polaznih stanovišta za određenje fizičke realnosti koja su drugačija od filozofije realizma
- tj. doktrine po kojoj sp. svet postoji nezavisno od procesa opažanja ili miš.
7
Q
slični konstruktivizmu
A
- nominalizam
- konceptualizam
- antirealizam
- fenomenalizam
- instrumentalizam
- konvecionalizam
- divergentni relativizam
- perspektivizam
8
Q
nominalizam
A
- opšti pojmovi su samo reči tj. oznake koje ne korespondiraju ni sa kakvom stvarnošću i kao takva ne označavaju nešto što realno postoji
9
Q
konceptualizam
A
- univerzalije postoje samo kao plodovi ljudskog uma, tj. da su opšti pojmovi samo mentalni entiteti
10
Q
antirealizam
A
- postoje entitet, ali ne nezavisno od sub, već su oni proizvodi, što sugerišu da ovaj pravac ne odbacuje dimenziju postojanja, ali odbacuje dimenziju nezavisnosti
11
Q
fenomenalizam
A
- pojava onoga što se posmatra, neka vrsta reprezentacije onoga, što se zbilja dešava u prirodi treba biti predmet znanja
12
Q
instrumentalizam
A
- ob. saznanja pragmatična sredstva kojima se mogu zadovoljiti razne ljudske namere i ciljeve tj. da su svi produkti ljudske misli alat za organizovanje utisaka i iskustva
13
Q
konvencionalizam
A
- znanja su nešto što je posredovano društvenom aktivnošću ljudi, shodno čemu su činjenice zapravo proizvod dogovora između ljudi
14
Q
divergentni relativizam
A
- presudnu ulogu u saznavanju igraju referentni okviri, te da naučne teorije ne mogu biti istinite u smislu njihove korespodencije sa stvarnošću, jer upravo ta stvarnost, zavisi od referentnog okvira
15
Q
perspektivizam
A
- razumevanje stvarnosti jedino moguće iz sub. gledišta, iz gledišta potreba interesa i ciljeva
- može postojati veći br. perspektiva koje istovremeno mogu biti održive
16
Q
divergentni relativizam, on eksplicitno sugeriše
A
- način na koji mi opažano i razumemo stvarnost u najvećoj meri zavisi od pozicije koju zauzmemo, tj. naših polaznih referentnih okvira
- okviri prethode iskustvu i njihovo delanje je nesvesno, a razlikuju se po dubini.
17
Q
d. relativ; ono što zdrav razum vidi
A
- proizvod je interakcije sistema organizma i sredine koji je posredovan okvirima
- stvarnost kao takva nije jedna, univerzalna i postojana
18
Q
osnovno načelo konstruktivističke ideje
A
- nije jedna, univerzalna i postojana.
19
Q
srž svih konstrukvističkih pristupa
A
- stvarnost nije ono što izgleda da jeste
20
Q
rasprave u kons. se pozivaju na ograničenja realističke doktrine
A
- prvo je neophodno razložiti i razumeti realističku poziciju.
21
Q
glavna osa konstruktivizma je preispitivanje 2 osnovne postavke realizma
A
- ob. saznanja postoje nezavisno od sub. tj. od uma i delatnosti onoga kog saznaje - ontološko stanovište
- naučne teorije su istina o ob. svestu - epistemološko stanovište
22
Q
ontološko stanovište realista
A
- ob. saznanja postoje nezavisno od sub, tj. od uma i delatnosti onoga ko saznaje
23
Q
epistemološko stanovište realista
A
- naučne teorije su istina o ob. svetu