ps. ličnih konstrukata - R, fiziološke odredbe i model čoveka Flashcards
TLK - Keli
- odgovor na psan i bih.
- nije uklopljiva, činilo se da može u humanističku paradigmu
Keli se zalagao za
- istorično i dijahrono određeje čoveka
- doktrina bliska potencijalizmu
- čovek u konstantnom razvoju (ne da postoji neka esencija koja se ne može saznti)
Keli, svemir
- svi delovi imaju tačno određene odnose
– relacionizam
Keli protiv
- realističnog i emp. pogleda na svet
- čovek NIJE pasivan, aktivan je.
filozofsko stanovište PLK
- alternativni konstruktivizam
- šta god da je priroda, ona se može konstruisati koliko nam mašta dopušta
- treba preispitati opažanja i shvatanja i najočiglednija zbivanja mogu da izgledaju kao kranje preobražena
antipod alternativnom konstruktivizma je
- akumulativni fragmentalizam - ideja o kontinuiranom sakupljanju delića istine, dok se ne dođe do apsolutne istine
alternativni konstruktivizam
- istina se ne meri brojem podataka
- prevencija dogmatizma
- ljudi rekonstruišu ono što nisu u stanju da pokrenu
Keli, PLK zauzima najčešće suprotstavljene pozicije
- racionalizam - konstruišu pomoću razuma
- empirizam - svaka ko. se proverava u ponašanju
- pragmatizam - nije bitno da li je ko istinita/ne, već da li je KORISNA.
PLK I MONIZAM
- neutralni monizam
- kranji sačinilac sveta je jedan. može se primeniti onoliko konstrukcija koju um može da proizvede -> ATRIBUTIVNI PLURALIZAM
PLK, svet je sačinjen od jednog, koje se može osmisliti na mnogo načina
- neutralni monizam
- atributivni pluralizam
PLK se sa jedne strane protivi realizmu
- ne zagovara stav da sp. svet postoji nezavisno od misaonih procesa ljudi
- ali Keli: sami ljudi se P kao da su njihov ekonstrukcije stvarne
Keli nije izričito poricao dimenziju postojanja i stvarnosti
- nije hteo da se stvari redukuju na neki od aspekata, na osnovu inherentnih kvaliteta koji realno postoje
PLK se interesuje za anticipacije
- konstrukte ljudi, ne mat. ob. nezavisne od njihovog iskustva
znanje je ograničeno
- imaginativnim kapacitetom ljudskog uma
- tumačenja su podložna reviziji i izmeni
- svet postoji na neodređen način
Keli, tradic. ps. IC
- smušen, pasivan
- naučnik vrač
u realnosti se sub. neće ponašati
- samo u skladu sa njegovim propisima i H, jer jednostavno svi imaju neke H.
svakodnevno eksperimentisanje u govoru
- naziva se P
u PLK svaki čovek može da se posmatra kao naučni
- osoba koja neprestano stvara H i potom ih proverava
model posmatranja čoveka kao naučnika
- autoreflektivnost
sistem ličnih konstrukata
- optimalno snalaženje u neprestanom prootku novih događaja u svetu
- provera, korigovanje, doterivnaje H sa ciljem da se uobliči širi T okvir.
šta god da se zna o nekoj jedinki, misli ili joj se pripisuje
- konstruiše je kao osobu
- domen dru. odnsoa nužna i presudan preduslov za javljanje osobenosti
jedinke mogu postojati kao osobe
- samo u dru. situacijama
- međuljudski odnosi grade osnovu L karak. koje se pripisuju pojedincima
osoba nije datost
- osoba je potencijal (da se ostvari, ulazi u odnos sa ljudima)
L jeli vezuje za
- načine na koje neko konstruiše druge osobe
mi konstruišemo nužan uslov za sopstveno konstruisanje
- a to su druge osobe.
u Kelijevoj T, L =
sistem ličnih konstrukata
- sistem
- ko. nisu razbacani, uklopljeni su u neponovljiv si
- odslikava shvatanje idisinkratičnosti ljudske prirode
- lični
- idiosinkratično i idiografsko načelo pri proučavanju osobe, ukazujući na to da sadržaj ko, čak iako je izražen istim rečima, može varirati od osobe do osobe
- konstrukti
- alat pomoću kog pojedinci osmišljavaju i razumeju svet oko sebe
- svaka osoba konstruisanjem nameće lično značenje neizdiferenciranom protoku događaja
konstrukt je sve ono što ljudima
- dozvoljava da 2 stvari opažaju kao slične, a istovremeno i različite od neke treće stvari
suprotnost konstrukta dobija se imenovanjem
- relevantnog konresta. na osnovu čega cela dimenzija dobija karakterisitčo značenje
Rejvenet, pregled implikacija značenja izraza ko.
- ko je apstrakcija koja proizilazi iz sličnosti i različitosti izmešu događaja
- dvopolan
- jedan objedinjuje različite domene (k, em, motiv) i proizilazi iz L ISK osobe.
Rejvenet, ko. obezbeđuje podlogu za razlikovanje događaja i ima
- predviđajuća svojstva
- udružen sa drugima osoba može da osmisli sebe i okolnosti u kojima se nalaazi
- da bi se koristio mora da ima govornu oznaku
2 ko. koja su izražena istim rečima
- mogu imati različit sadržaj
preverb. ko.
- ko. za koje govorne oznake nisu dostupne
ko. se razlikuju po
- sadržaju
- ista verb. oznaka, ko. ispunjeni razl. sadržajem
ko mogu da se razlikuju
- po svom obliku
razlikovanje ko prema obliku obuhvata 2 kriterijuma za formalno razl. ko
- formalne
- profesionalne kriterijume.
formalna svojstva konstrukta
- područje primene
- žiža primene
- elementi
- kontekst
- pol
- suprotnost
- strana razlike
- pojavna strana konstrukta
- implicitna strana konstrukta
- područje primene KO
- da li je neko KO funkcionalan pri predviđanju nekog događaja
- žiža primene KO
- za razumevanje specif. oblasti se primenjuje ko (mat, za šah, ne biologiju)
- elementi KO
- događaji i stvari obuhvaćeni KO
- kontekst KO
- specif. el. na koji se ko. obično primenjuje
- uži od područja primene
- odnosi se na one oblasti u kojima je KO UPOTREBLJEN, a ne a one u kojima bi mogao da bude
- pol KO
- postojaje 2 pola, na jednom su el. koji su međusobno sličniji
- suprotnost KO
- jedan pol je suprotan drugom u konstruktu
- strana razlike KO
- ona strana koja je opozit drugoj
- pojavna strana KO
- obuhvata najveći deo trenutno opaženog konteksta, odnosno, sadržaja
- implicitna strana KO
- strana suprotna pojavnoj strani koja se u razgovoru retko pominje
profesionalna svojstva KO
- za utvrđivanje dijagnoza neophodnih za saznavanje drugih osoba
- važne diskriminacije svojstva KO
KO ima mnogo lica
- samo ejdno je posredovano jezikom
preverbalni ko
- dete nije ovladalo j. da bi označilo KO
neverbalni KO
- zasnivaju se na procesima koji su usvojeni nakon usvajanja j.
- počivaju na procesima DISKRIMINISANJA koji su najčešće tacitni i intuitivni -> nalaze se izvan pojmovnog repertoara
potopljeni konstrukti
- poseduju govorne simbole samo na pojavnom polu, a na implicitno ne poseduju
izostavljeni konstrukti
- nemaju upotrebnu vrednost
- prestaju da se javljaju i upotrebljavaju
konstrukti na niskom nivou opažajne budnosti
- preverbalni
- neverbalni
- potopljeni
- izostavljeni
konstrukti na višem nivou opažaje budnosti
- lako se mogu identifikovati i opremljeni su j. resursima
si ko. je celovit, usklađen si. koji se nalazi
- u hijerarhijskom odnosu.
- KO mogu da se razlikuju i po relativnom položaju koji zauzimaju u si. hijerarhiji
nadređeni KO
- obuhvataju druge ko. kao elemente
podređeni ko.
- kao elementi obuhvačeni područjem primene nekog drugog ko.
regnativni KO
- posebna vrsta nadređenih KO
- KO koji funkcionišu po principu sve/ništa
- idu od nadređenoh kao podređenim, do KO svakodnevne akt? (ko prijateljstva u regnatnom odnosu pružanja pomoći)
sržni konstrukti
- upravljaju procesima održanja i tvore identitet osobe
- tvore sliku koju ljudi imaju o sebi
površinski ko.
- za razliku od sržnih se mnogo lakše menjaju, bez remećenja L
široko obuhvatni KO
- područje primene može obuhvatati relativno široka lepeza događaja
usko obuhvatni KO
- područje primene obuhvata mali br. događaja
podela KO na osnovu svoje spremnosti da svoje područje primene prime nove događaje
- propustljivi (mogu)
- nepropustljivi
nepropustljivi ko.
- KO koji su NESPREMNI da svojim područjem primene obuhvate nove događaje
promene u Si se vezuju za
- propustljivost konstrukata
isključivi, pre-emptivni ko
- isključuju mogućnost da se neki događaj može sagledati na bilo koji način
povezujući, konstelatorni KO
- dozvoljavaju da postojanje jednog KO i njegovih elemenata nužno uključuje i postojanje nekog drugog KO i njegovih elemenata
- ograničen br.
neisključivi ili propozicionalni konstrukti
- suprotni povezujućim, konstelarnim KO
- nije isključena nijedna druga mogućnost u konstruisanju nekog el.
- neograničen br. alternativa u konstruisanju elementa
- otvoren prema svim potencijalnim mogućnostima u konstruisanju
stegnuti konstrukti
- povezani sa drugima tesno
- zasnovani na čvrstim ubeđenjima
- nepromenljiva predviđanja
- imaju za cilj preciznost i postojanost
labavi konstrukti
- suprotni stegnutim
- vode se raznovrsnim ishodima i promenljivom predviđanju (umetnici)
- sve alt. jednako paluzibilne
sistem ko. treba da bude uravnotežen, jer labavi ne dozvoljavaju tačne H - odbrana od invalidacije
stegnuti ko nude
- preciznost, ali mogu biti podložni invalidaciji
- ograničeni pri asim. novih događaja
dilacija
- nakon niza korišćenja inkompatabilnih KO neka osoba raširi svoje perc. polje sa ciljem da ga prestroji na jednom obuhvatnijem nivou
- proces prilagođavanja
konstrukcija
- suženje perc. polja, interesovanja
- posledica ima dovijanje sterilnih repetativnih radnji
- bavi se stvarima jednom po jedinom
prof. konsturkti
- služe stručnjacima da obuhvate si. KO svojih klijenata
si. L KO
- ima svoju organizaciju
struktura ličnosti
- organizacija si. konstrukata
cilj konstrukata
- razumevanje i anticipacija dogđaaja
- moraju se uspostaviti mežusobne veze
hijerarhijski sistem KO
- nadređenosti i podređenosti KO
- svaki KO je dvopolan u smislu konteksta
- br. KO je ograničen
mreže repetoara
- br. f nezavisnih konstrukata u SI nije preko 20
- mada je br. u si. konačan u jednom trenutku, ne znači da se si. konstrukata menja
ko. koji su prediktivno nejasni
- menjau se novim KO koji treba da se pokažu korisnijim u oredviđanju
si. ko je domen u kom se pomoću ograničenog br. upotrebljivanih sredstava
- može ostvariti potencijalno neograničen br. mogućnsoti
ograničenost je važna
- koliko god da znaju
- neki dlić van podrućja primene si. ko. ljudi
- pratilac znanja je neizvesnost koliko će ono trajati
geometrizacija ps. prostora osobe
- dihotomije
- svaka ima diferencirajuću i integrišuću f.
- svaka spaja slične entitete i različite razlikuje
nije bitno da li su KO istiniti
- već da li su korisni u predviđanju
si. konstrukata
- ikada nije u stanju mirovanja
- stalno se koristi i menja
Kelijeva dinamičnost
- čovek je aktivan, ne inertan
- aktivan je, jer je živ
- ontologija je dovoljna za obrazloženje ljudske delatnosit
PLK - energija je
- nepotreban dinam. F -> podrazumeva da je čovek pasivno biće
- motivacija je redudantna
- ne treba podsticaj da objasni poreklo akt.
- treba da se objasni SMER akt, ne njeno poreklo
anticipacijom se u PLK zamenjuju sve sile
- odgovorne za usmeravanje ljudskog P
ljudi razdvajjau svoje isk. u
- komade ili događaje kojima je lakše rukovati
- uključuje i svest o sl. i razlikama -> konstrukte
ljudi operišu dvopolnim konstruktima
- biraju one polove, skladne njihovim anticipacijama
kada pojedinac anticipuje, teži
- rastezanju si (avanturista)
- omeđivanju si (igra na sigurno)
bez obzira za koje strategije se ljudi odluče
- one rezultuju elaboraciji izbora
- ljudi biraju najbolje moguće alternative -> JZBOG PREDVIDLJIVOSTI
ljudi u dvopolnom KO uvek biraju onu alt.
- za koju misle da je bolja od preostale alt
faze odlučivanja P
- PIN ciklus
PIN ciiklus
- pregledanje (mogućnosti)
- isključivanje (1 dimenz. sa 2 alt)
- nadzor (izbor 1 od 2 pola dimenz)
kod osoba je faza rpegledanja skraćena, nedostaje
- impulsivno konstruisanje
problem sa PIN ciklusom
- odlučivanje na visokom stepenu opažajne budnosti
- tokom Ž je najveći deo izbora tacitan
ciklus kreativnosti
- tok koji počinje sa labaivm konstruisanje, a završava se stegnutim i validiranim ko.
izraz kreativnosti
- ne mogu se ko. novi ko, ako se ne preispitaju postojeće H
- moraju da transcediraju očigledno
ciklus kreativnosti nije samo labavljenje ko.
- mora se avršiti fazom artikulisanja, pa tek onda stezanja
PLK promene =
R
ciklus iskustva
- proces u kom se stiče ISK koje dovodi do promena
- osoba traga za pravilnostima
- osoba napipava po terenu -> ps. o nepoznatom
ciklus iskustva se sastoji od 5 faza
- anticipacija događaja
- ulaganje u proizvod
- susretanje sa događajem
- potvrđivanje ili opovrgavanje
- revizija konstruisanja
- anticipacija događaja
- formira se ko. na osnovu koga neki događaj može da se osmisli
- ulaganje u proishod
- osoba mora da se uključi u svoje anticipacije
- susretanje sa događajem
- izvodi se P exp. i odvija se akt. i otvoreno doživljavanje dogđaja
- potvrđivnaje ili opovrgavanje
- anticipacija uspešna/ne (kriterijumi sub, konstruisani na osnovu iskustva)
- revizija konstruisanja
- KO adekvatni/ne
isksutvo ne čini ono štos e čoveku dešava
- već ono što čovek uradi sa onim što mu se dešava
- R na aktivnoj ulozi osobe u događajima
emocije u PLK
- svest osobe da svet NIJE ono što njen SLK govori
- svet treba da se podvrgne promeni ili rastrojstvu
stanje tranzicije
- stanje u kom se vrši preoblikovanje ko.
- ko. sam po sebi ne mora da bude lođ ili nepoželjan
emocije su
- odslikavanje promene i R sistema konstrukata
PLK zanima prostor
- dešavanja između ljudi
PLK dve osobe su slične
- sličnosti u procesu konstruisanja
- ne slične između nekih inherentnih kvaliteta događaja po sebi
uloga u PLK
- nije skup očekivanja u odnosu na poziciju koju neko zauzima u društvu
uloga je
- težnja da se jedina približi društvu i društvo jedinki
- konstruisanje P druge osobe i razloga zbog čega se osoba tako P i doživljava svet oko sebe
korolari PLK
- osnovni postuplat
- korolar o konstruisanju
- korolar o dihotomnosti
- korolar o opsegu
- korolar o izboru
- korolar o ustrjstvu
- korolar o fragmentaciji
- korolar o iskustvu
- korolar o menjaju
- korolar o individualnsoti
- korolar o zajedništvu
- korolar o društvenosti
- osnovni postulat PLK
- ljudi teže da anticipuju događaje
- procesi kod neke osobe su ps. usmereni načinima na koje ona anticipuje događaje
- korolar o konstruisanju
- osoba anticipuje događaje -> konstruiše njihovo javljanje koje se dešava iznova i iznova
- korolar o dihotomnosti
- tumačenja koja ljudi nameću događajima koji se javljaju su KO
- oni su dvopolni po svojoj prirodi
- korolar o ustrojstvu
- svaka osoba povezuje svoje KO u hijerarhijskim si. koji počiva na ordinalnom odnosu između KO
- korolar o opsegu
- KO se uspešno može primeniti na neke događaje, a na neke ne mogu
- korolar o izboru
- osoba u dvopolnom KO bira za sbe onu alt. koju smatra boljom tj. kroz koju anticipuje veću mogućnost rastezanja ili omeđivanja svog si.
- korolar u fragmentaciji
- osoba može da primenjuje raznovrsne podsi. KO kojis e ne slažu jedni sa drugim
- neki delovi si. mogu da budu oprečni sa drugima
- korolar o iskustvu
- si. ko. se menja kada osoba nastoji da razume nove događaje
- korolar o menjaju
- si. ko. se menja zavisno od toga koliko su KO neke osobe propustljivi i koliko je osoba otvorena ka novim isksutvima
- korolar o individualnosit
- osobe se razlikuju prema konstrukcijama stvarnosti
- korolar o zajedništvu
- sličnost između određenja je sličnošću njihovih pogleda na svet
- korolar o društvenosti
- međuljudski odnosi uključuju potrebu da se razumeju njihovi si. ličnih ko.