soc kategorizacija Flashcards

1
Q

da li kategorizacija spada u bazične kogn procese

A

da

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

u čemu se sastoji kategoriz?

A

u svrstavanju objekata i događaja u smislene celine tj kate ili koncepte

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

smislene celine su kate ili

A

koncepti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

koja je korist od kategorizacije?

A

uprošćava haotičnost orkuženja

omogućava lakše snalaženje, transfer znanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

da li je kategorizacija ujedinjujuca

A

da

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

u kom smislu je kategoriz.ujedinjujuca_

A

predmete s istim osobinama svrstava u istu grupu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

da li je kater razjedinjujuca

A

da

formiranjem 1 kate, predmeti se automatski DLE na one koji pripadaju i ne pripadaju toj kati

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

tajfeolov eskp govori o cemu

A

o posledicama kategorizacije fizičkih objekata

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

ŠTA JE SUBJEKTIMA prikazano u tajfelovom eksp (koji govori o posledicama kategorizacije fizičkih objekata)

A

8 linnija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

šta je bio zadatak u tajfelovom eksp

A

da se proceni dužina 8 linija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

kako su u tajfelovom eksp linije bile prikazivane (8 linija)

A

1 grupi bez oznaka

2. grupi tako što su 4 kraće bile A a duže B

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

kad su linije svojim oznakama kategorisane u kratke i dugačke, kako su subjekti procenjivali dužine linija

A

one označene kao kratke su potcenjivali

one označene kao dugačke su precenjivali

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

u tajfelovom i sl eksp utvrđeno je da kategorizacija ima za posledicu pojavu koja se zove

A

kategorijalna diferencijacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

kate.diferencijacija sastoiji se iz dva procesa?

A
  1. asimilacija (unutargrupna homogenizacija=

medjugrupna akcentuacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

asimilacija i međugrupna akcentuacija su delovi kog procesa

A

kategorijalne diferencijacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

kategorijalna diferencijacija javlja se npr u kom eksp

A

tajfelovom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

unutargrupna homogenizacija iliti

A

asimilacija

18
Q

šta je unutargrupna homogenizacija

A

tendencija da se članovi unutar grupe posmatraju sličnijim nego što jesu.

19
Q

šta je medjugrupna akcentuacija

A

tendencija da se razlike između grupa preuveličavaju

20
Q

Ova dva fenomena zajedno predstavljaju izraz principa

A

meta-kontrasta

21
Q

meta-kontrast deluje prilikom čega

A

kategorizacije

22
Q

Princip meta-kontrasta znači da

A

da se kategorizacija odvija tako da maksimalizuje međugrupne razlike u odnosu na unutargrupne razlike (naziv meta-kontrast se koristi zato što se govori o kontrastu između dva kontrasta, o razlici između razlika).

23
Q

Socijalna kategorizacija je naziv za

A

proces kategorizacije u socijalnom svetu.

24
Q

Socijalna kategorizacija je

A

svrstavanje objekata i pojava iz socijalnog okruženja, pre svega ljudi, u kategorije.

25
Kao i kategorizacija fizičkih objekata, i socijalna kategorizacija se odvija spontano i automatski,?
da
26
Tejlor i sar su ispitanicima davali da
slušaju diskusiju između više učesnika zatim je, za njih neočekivano jer nisu očekivali takav zadatak, od njih zatraženo da se prisete ko je šta tokom diskusije rekao.
27
Pokazuje se da su ispitanici pamtili?
da je neka žena (a ne muškarac) rekla to-i-to ali se nisu sećali koja
28
greške unutar kategorije bile su kakve u odnosu na greške između kata
češće
29
: iskaze nekog muškarca bi pre stavljali u usta drugog muškarca nego žene. tj
greške unutar kategorije bile su značajno češće od grešaka između kategorija
30
Sve to govori da su ispitanici još dok su pratili diskusiju spontano kategorisali učesnike diskusije na muškarce i žene. ?
da | napravili su spontano međugr kate
31
Ipak, u svakodnevnom životu, ljudima je retko kad prepušteno da socijalne kategorije sami spontano prave?
da
32
Društvo nameće svojim članovima brojne kategorije, klasifikacije i podele koje deca već od malih nogu treba da usvoje=
da
33
Ona treba da nauče da se ljudi dele po polu, uzrastu, rasi, naciji, klasi, zanimanju..., kasnije ih čeka da usvoje suptilnije razlike po veri, etničkoj i regionalnoj pripadnosti, političkom opedeljenju i mnoge druge. Ne samo što treba da usvoje te kategorizacije, već treba da znaju gdeje njima u svakoj od tih kategorizacija mesto i koje osobine pripadnici kategorija imaju.?
da
34
Socijalna kategorizacija je takođe razjedinjujuća, s jednim bitnim dodatkom?
ne samo da usvajanjem neke kategorije ljude delimo na one koji joj pripadaju i one koji joj ne pripadaju, već ćemo se i mi sami naći unutar ili izvan date kategorije
35
Prilikom socijalne kategorizacije takođe se javlja kategorijalna diferencijacija?
da
36
Slika o vlastitoj grupi stiče se upoređivanjem sa drugim grupama, pri čemu to upoređivanje neretko prerasta u kontrastiranje. ?
da
37
Uočena je jedna specifičnost socijalne kategorizacije u odnosu na kategorizaciju uopšte. ?
Naime, prilikom kategorijalne diferencijacije socijalnih kategorija konstatovana je tzv. relativna homogenizacija - da se tuđa grupa više homogenizuje nego vlastita.
38
relativna homogenizacija
da se tuđa grupa više homogenizuje nego vlastita.
39
Izuzetak od rel.homogenizacije se javlja ako
je vlastita grupa značajno manja od tuđe
40
uzroci relativne homogenizacije?
pripadnici tuđe grupe su manje poznati pa objektivno ni ne zapažamo tolike razlike među članovima tuđe grupe kolike zapažamo među pripadnicima vlastite grupe.
41
Primer relativne homogenizacije koja se javlja već na perceptivnom nivou je ?
teškoća s kojom razlikujemo pripadnike grupa koje su po izgledu drugačije od naše. Čini nam se da su svi Kinezi, ili svi Japanci, slični kao jaje jajetu, za razliku od nas. A izgleda da važi i obrnuto