XX - ind. razlike u RM i k. višeg reda Flashcards

1
Q

opseg RM pri čitanju

A
  • rečenica… BESA.
  • rečenica… JEZERO
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

opseg RM pri računanju

A

(3+2)-1 = 4 (ili lopta)
2x3-1 = 5 (ili patka)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

opseg pri prebrojavanju

A
  • obj. određenog oblika i boje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

spac. opseg RM

A
  • normalno orijentisano slovo
  • slovo sa likom u ogledalu
  • pokažite mesto gde se nalazi vrh _____ slova
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

spac. opseg RM =

A

max. br. ispravno reprodukovanih orijentacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

šta je zajedničko opisanim i još nekim merama RM

A
  1. pristojne psihomet. karakt.ž
  2. ind. razlike u opsegu RM, povezane su sa mnogim aspektima viših saznajnih procesa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q
  1. pristojne psihometrijske karakteristike
A
  1. vremenska stabilnost (test-retest) i do 0.88
  2. interna konzistencija (Kronbahova alfa) 0.70-0.90.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q
  1. ind. razlike u opsegu RM, povezane su sa mnogim aspektima viših saznajnih procesa
A
  • Či sa razumevanjem, apstraktno rezonovanje, rešavanje problema, složeni oblici Uč.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

zbog čega su opseg RM i k. funkcionisanje u korelaciji, o zavisnosti

A
  • z. kojima se meri efikasnost RM sadžre specif. komponente (čitanje sa razumevanje) koje su identične onima koje sadrže k. z. sa kojim postoji veza
  • H o zavisnosti (od domena delovanja RM)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

zbog čega su opseg RM i k. funkcionisanje u korelaciji, o nezavisnosti

A
  • pored F specif. za domen ispoljavanja RM, z. RM podrazumevaju i angažovanje F koji nisu vezani za specif. domen kognicije, već su uključeni u čitav niz KZ.
  • H o nezavisnosti (do domena delovanja RM)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

centr. tvrđenje H o nezavisnosti od domena

A
  • NIJE da se ukupna varijansa opsega RM može u potpunosti, niti većim delom objasniti nezavisnim F
  • već da ti F pre objaš. r između opsega RM i viših niova kognicije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

ako se varijansa pravih skorova može razl. na 2 komponente

A
  • specifičnu za domen
  • nezavisno od domena
    — druga H odnosi se na r opsega RM i viših nivoa kognicije.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

pitanje veze efikasnosti RM i bazičnih procesa obrade info, koji su u osnovi viših k. procesa

A
  • z. sa korišćenjem sakada
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

z. sa korišćenjem sakada

A
  • prednost IVO > IMO - veća u situaciji koja nije usklađena sa sakadama, u odnosu na onu sa usklađenim sakadama.
  • IMO prave već br. (nesvrsishodnih) pokreta očiju u smeru iz koga se pojavljuju S u situaciji koja nije usklađena sa sakadama.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

IVO su manje podložni delovanju proakt. INF u z. rednog Psć

A
  • ALI se njihova prednost gubi, kada se uvede sek. z. koji angažuje Pž

— kontrola Pž leži u osnovi razlike IVO-IMO

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

u osnovi razlike IVO-IMO leži

A

kontrola Pž.

17
Q

prilikom izrade Strupovog z., br. g. IMO i IVO se ne razlikuje u situaciji sa 0% kongruentnih S

A
  • ali zato IMO prave više g, u situaciji sa 75% kongruentnih (i 25% nekongruentnih) S

— IMO su skloniji zanemarivanju cilja u odsustvu sp. info koja podseća na cilj

18
Q

IMO su SKLONIJI zanemarivanju

A

cilja u odsustvu SP. INFO. koja podseća na cilj.

19
Q

pri dihotičkom slušanju, 65% IMO i svega 20% IVO

A
  • čulo je svoje ime iz kanala na koji nije trebalo obraćati Pž

— IVO efikasnije blokiraju priliv irelevantnih info.

20
Q

IVO efikasnije blokiraju

A

priliv irelevantnih info.

21
Q

uvežbavanje u korišćenju određenih strategija

A
  • MOŽE povećati Un u z. opsega RM pri čitanju, u oba segmenta z.
  • ALI…
22
Q

uvežbavanje u korišćenju strategija

A
  • POJAČAVA korelaciju između opsega pri računanju i mera uspešnosti čitanja sa razumevanjem
23
Q

eventualna primena razl. strategija od strane IVO, odnosno IMO

A
  • ako išta UMANJUJE stepen povezanosti mera opsega RM i efikasnosti viših k. procesa
24
Q

ideja mikroanalizičkog pristupa

A
  • ako je opseg RM povezan sa ind. razlikama u nekom kogn. z.
    -> postoje zajednički mehanizmi koji učestvuju u oba z. (kontrola Pž je glavni, tvrdi Engl).
25
Q

ideja makroanal. pristupa

A
  • ispitati vezu efikasnosti RM i psihometr. konstrukata i tako proveriti postoje li još neki dodatni F koji učestvuju u razl. kogn. z.
26
Q

ne baš jednoznačan nalaz i ekstremno gledište; F izdvojen iz različitih mera RM i mera SB rezonovanja

A
  • koreliraju sa 0.80-0.50

“Reasoning Ability is ittle more than working-memory capacity.”

  • rezidualna varijansa RM pozitivno korelira sa merama gf (0.49), ali nije isti slučaj i sa rezidualom klasičnih mera KM (0.12).
27
Q

evolucija stava o vezi RM i gf

A
  • pored toga, tvrdimo da je kapacitet RM, koji održava SB kontrole Pž, osnova fg
  • uktratko, razl. analize lat. varijabli, upućuju na to kapacitet RM može objasniti najmanje jednu trećinu ili čak polovinu varijanse g-a
  • pregled novijih istraž. ukazuje na to da su kapacitet RM i g zbilja jako povezani, ali ne i identični (isti tekst)
  • postoji jednostavno previše jakih r između razl. z. RM i razl. z. višeg reda da bi se moglo poreći, kako je u njih uključen nekakav opšti mehanizam.
28
Q

najčešće navođen nalaz; Shah i Myiake

A

spacijalni opseg -> (0.66) spac. SB
<> 0.23 gore (0.12), dole (0.07)
opseg pri Či -> (0.45) verb. SB

29
Q

najčešća zamerka za Shah i Myiake

A
  • selekcionisani uzorak, doveo je do restrikcije u rasponima mera ospega RM
30
Q

Hembrik i saradnici, predstavljanje strukturalnih modela veza

A
  • različitih mera opsega RM, H domena RM i F INT SB.
31
Q

šta autori tvrde, Hembrik i saradnici

A
  • autori se zalažu za model jedinstvene RM, jer se modeli sa H jedinstvenom RM i odvojenom verb, i spac. RM (r = 0.93) malo razlikuju
  • kl. shvaćena KM jače zavisi od domena ispoljavanja od RM
  • mere RM jače zasićuju gf, nego F rezonovanja spcif. za dpmen delovanja
32
Q

bitno

A
  • priča o jedinstvenoj RM, o R; zavisnoj od domena ispoljavanja -> daleko od toga da je završena
  • u literaturi jednako ubedljivi nalazi o jakoj zavisnosti RM i domena ispoljavanja
  • postoje uticajni autori koji sumnjaju da su RM i opšta INT uopšte i povezani
33
Q

neki primeri, o potencijalnim ulogama RM u svakodnevnoj kogniciji

A
  • RM pojačava ef. postojećg znanja o bejsbolu na zaPa info o utakmici
  • RM daje dodatni doprinos objaš. varijansi u uspešnosti u z. simulacije kontrole energetskog Si, povrh znanja specif. za z.