XVII - Pa, em, k. Flashcards

1
Q

potiskivanje i norm. zab.

A
  • Frojdova teorija potiskivanja -> jedna od najpoznatijih teorija zab.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

kako ispitati pojam potiskivanja u svakodnevnom životu

A
  • pomoću naturalističkih opservacija
  • pomoću lab. simulacija potiskivanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

A - naturalističke opservacije o potiskivanju

A
  • Linton - optimizaj sećanja
  • Waldfogel - 50% seć je prijatno, 30% ne, a 20% neutralno (uzrok Plš?)
  • istraživanja bolnih iskustava
  • da bi nalazi potvrdili teoriju potiskivanja, nedostaju nam podaci o zab. NEAVERZ. osećanja.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

istraživanja bolnih iskustava

A
  • porodilje, bol bledi u sećanju tokom perioda 1d, 5d, ili 3m
  • ALI procene bola nanetog vađenjem likvora se ne smanjujuu u roku od 7d
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Lab. simulacije potiskivanja

A
  • Levinger i Klark: nakon jungovskog testa asocijacija - IC se posebno slabo sećaju asoc. na reči koje su bile nabijene jakim em. (Fr. potiskivanje?)

alt. objašnjenje: Ajzenk i VIlson - veza između pobuđenosti u momentu zaPa i daljeg toka Pa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

priseć. visoko pobuđujućih besmislenih slogova

A
  • u početku sabo
  • s vremenom sve bolje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

prisećanje niskopobuđ. materijala

A
  • u početku dobro
  • posle sve gore
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

tumačenje priseć. visoko/nisko pobuđ. besmislenih slogova

A
  • dato u okviru Vokerove teorije opadanja delovanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Ajzenk i Vilson; Levinger i Klark, nakon jungovskog testa asoc.

A
  • ispitali su samo moment. Psć-
  • ako su stavke potisnute - trebalo bi da ostanu potisnute
  • ako je pobuđenost ključna var -> trebalo bi da se javi ef. Klajnsmita i Kaplana
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Bedli i diplomci: uvode valencu reči na koju se asocira

A
  • uvode i odloženo Psć kao F.
  • u slučaju moment. Psć -> isto što i Levinger i Klark
  • nakon 28 dana -> IC su se setili više svojih asoc. na emocijama nabijene reči, nego neutralne
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

uvođenjem reči povezanih sa pozitivnim emoc.

A
  • omogućeno je razdvajanje ef. potiskivanja od ef. pobuđenosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Psć. obe vrste emoc. reči

A
  • bilo je u početku slabije, skladno H o pobuđenosti.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

svedočenja očevidaca izloženih ekstremnim emocijama

A
  • jako uzbuđenje ometa prepoznavanje lica -> više veruju advokati (82%) od tužilaca (32%).
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

studije u kojima je ustanovljen pozitivan ef. uzbuđenosti na prepoznavanje lica

A
  • karakteriše nizak stepen uzbuđenosti.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

studije u kojima je indukovano jako uzbuđenje

A
  • pokazuju negativan ef. uzbuđenosti na prepoz. lica.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Pac. slabije prepoznaju medicinske sestre koje su im dale injekcije

A
  • ef. realnog stresa identičan onom koji se dobija u exp. sa jakim uzbuđenjem.
  • Vagenar: slučajevi Demjanjuka i de Rijkea
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

psihogena amnezija

A
  • javlja se u 30-40% slučajeva nasilnih zločina.
18
Q

psihogena amnezija, povezana sa stanjem fuge

A
  • naprasnog gubitka ličnog identita, praćenog dubokom amnez. epiz. sadržaja
  • često očuvana SM. i izvođenje proceduralnih veština
19
Q

psihogena amnezija, nastavak

A
  • primeri histerične amnezije kod višestrukih ličnosti
20
Q

Lloyd i Lishman - intenzitet depresivnosti je povezan sa

A
  • brojem neprijatnih iskustava reprodukovanih na neutralne reči.
21
Q

Bower +, uz pomoć hiponotički indukovanog veselja ili tuge

A
  • dobija se analogan efekat
  • rasploženje deluje kao JAK ASOCIRANI kontekst
22
Q

zavisnost Pa od raspoloženja kao stanja

A
  • IC se SVEGA što je iskusio u određenom raspol. seća, kada se ponovo nađe u istom
23
Q

kongruencija sa raspoloženjem

A
  • određeno raspoloženje pobuđuje sećanja koja su u skladu sa tim raspoloženjem.
24
Q

Teasdale i Fogarty, indukuju dobro/loše raspoloženje Veltenovim sugestibilnim porukama

A
  • tužni/anx. IC sporije pobuđuju pozitivna sećanja
  • potencijalni problem: sugestibilnost
25
Q

Clark i Teasdale, Pac sa dnevnim fluktuacijama u depresivnosti

A
  • u periodu svog tužnog raspoloženja ređe odgovaraju na navođenje iznošenjem prijatnih ličnih događaja.
26
Q

događaji koji donose radost; Gilligan i Bower, IC hipnotisani nakon dnevničkog beleženja emoc. događaja

A
  • dobro raspoloženje -> 32% radosnih, 28% tužnih događaja
  • loše raspoloženje -> 32% radosnih, 38 tužnih
27
Q

neutralan materijal, Bower i uč. neutračnih reči u indukovanom veselju/žalosti

A
  • nema dokaza za postojanje zavisnosti od raspoloženja kao stanja
28
Q

nalazi u prilog H o zavisnosti Pa od raspoloženja

A
  • dvosmisleni
29
Q

evidencija u prilog H o kongruenciji sa raspoloženjem

A
  • jaka.
30
Q

Bedlijevo objaš: u terminima delovanja konteksta na inic. kodovanje

A
  • emocije u skladu sa aktuelnim raspoloženjem -> interaktivni
  • neutralne emocije -> neinteraktivni kontekst
31
Q

provere H o razlikama u inicijalnom kodovanju kod depresivnih i nedepresivnih

A

Bower, hipnozom se indukuje veselo/tužno raspol.

  • veseli se poistovećuju sa veselim likom iz priče; i obrnuto,.
  • neveseli u momentu zaPa se sećaju 80% neveselih i 20% veselih.
  • veseli 50-50 -> u momentu Psć bili su u neutralno raspoloženju.
32
Q

depresija umanjuje napore napore koji se ulažu prilikom kodovanja?

A
  • Weingartner - grupisanje reči u kat. prilikom slob. Psć. manje počiva na semantici.
33
Q

depresija umanjuje spremnsot da se napregne prilikom Psć.

A

Watts i Sharrock - navođeno Psć nije od velike pomoći depresivnima

34
Q

depresija indukuje pristrasnost prilikom odgovaranja

A
  • u z. prepoz. -> depresivni češće prave false-positive na negativne stavke
35
Q

delovanje anx. kao crte ličnosti

A
  • glavni ef. anx. počivaju na DISTORZOVANIM OPAŽANJIMA POTENCIJALNIH PRETNJI
36
Q

Eysenc, McLeod i Mathews; homofoni izloženi anx. u z. slob. Psć

A
  • radi reprodukcije
  • dye-die; pane-pain
37
Q

Parkinson i Rachman; majke zabrinute za ishod operacije njihove dece

A
  • Pa više zabrinjavajućih reči na fonu muzike.
38
Q

Watts - UN arahnogobičara u Strupovom z.

A

kosmato - jezivo

39
Q

Williams i Broadbent

A
  • slično sa sauicidalcima kao i Watts
  • dobija se i diferencijalni ef.
  • predoziranje-lek > bespomoćnost-nezrelost
40
Q

2 komponente delovanja anx. kao crte na UN

A
  1. opšte pojačavanje nivoa pobuđenosti
  2. povećanje zabrinutosti
41
Q

delovanje anxi. kao trenutnog stanja

A
  • ef. straha od nastupa
  • puls izlagača na javnom predavanju iz psihologije.
42
Q

glavni pokazatelji dejstva strepnje anxi. na Pa

A
  • smanjen Un u trenutnom opsegu Pa
  • verbalna fluentnost, ponegde
  • glavni ef. strepnje na k. -> uticaj na opažanje