XII - autobiografsko Pa Flashcards

1
Q

Golton, tehnika navođenja

A

reč za navođenje -> lična iskustva

mane: previše otvorena, upliv strategija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

sled autobiograf. sećanja

A
  • Si način propitivanja IC u vezi sa specif. ličnim (autobiograf.) događajima i događajima i sadržajima koji spadaju u njihovu životnu istoriju, ali koje dele sa drugim ljudima i koji se mogu smatrati sem. činjenicama.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

činjenični aspekti života vs. lični autobiografski događaji.

A
  • sećanje amnezičara je znatno slabije, opšte uzevši
  • sećanje na skorije događaje je jače oštećeno kod amnezičara
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

postoji jaka povezanost učinka sećanja na

A

činjenične i lične autobiograf. aspekte života

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

dnevničke studije Lintonove

A

nalazi:
- manje prijatni događaji se pre zaborave
- postupak provere sam po sebi deluje kao postupak ponovnog učenja

problemi:
- dogašaji su bili selektovani, tako da budu upadljivi
- jedan IC

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Bruer, 10 IC; magnetovoni + pejdžeri, provera sećanja odmah, nakon 23d, 46d, uz znakove navođenje.

A

nalazi:
- često nije bilo nikakvih sećanja
- često je bivao izvučen pogrešan događaj
- bilo je dosta ispravnih Psć.
- kada su IC bili u stanju da se prisete odgovarajućeg događaja, davali su ispravne info o njemu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

praktičan problem

A

tumačenje podataka koje ljudi daju u retrospekt. upitničkim istraživanjima

  • način procene da poboljšaju: davanje znakova za navođenje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

problem o proceni kada su se izveštavani događaji dogodili

A

događaji se grupišu prilikom davanja upitničkih retrospekt. izveštaja

nalaz: događaji se grupišu u sećanju.

šta učiniti:
1. dekomponovati sećanja
2. sačiniti vlastitu t osu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

fenomen “na vrh jezika” - osećaj da se nešto zna

A
  • jak stepen uverenosti da je pravi odgovor poznat, iako se ne može repr. u trenutku
  • povezan sa tačnošću prepoz. (ponuđenog) tačnog odgovora
  • exp indukcija: čitanje definicija retkih reči
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

fenomen na vrh jezika, čitanje def. retkih reči, nalaz

A
  • ispravno Psć detalja vezanih za reč koja se ne može repr. + trenutno prepoz. nakon prikazivanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

ef. ružne sestre

A
  • prilikom izvlačenja reči koja je NVJ, po pravilu se izvlače reči frekventmoke o recentnije od mete.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

kako se prevazilazi fenomen NVJ

A

1/2 NVJ -> akt. pretraga
1/4 NVJ -> uz pomoć nekakvog sp. sredstva za navođenje
1/4 NVJ -> spontano

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

lab. proizvođenje fenomena NVJ

A
  • nalazi: sem. povezani znakovi za navođenje usporavaju davanje tačnih odgovora (navođenje država SAD)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

tumačenje dobijenih ef; lab. proizvođenje NVJ

A
  1. u terminima facilitacije: takmičenje ispravne stavke i ružne sestre
  2. u terminima inhibicije: inhibicija ispravne stavke
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

rezultati naturalističkog priseć. imena dece iz razreda i razl. proizvoda

A
  • Psć započinje tako što IC generiše relevantni kontkst
  • potom ga pretražuje
  • na kraju verifikuje imena koja su mu pala na um
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

fenomen negativnog prepoz.

A
  • ponekad dobro znamo da se nešto nije dogodilo, iako ne znamo šta jeste
  • exp. sa isklj. imena rodnog grada sa liste
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

dnevnička studija Vagenara, svakodnevno detaljno beležio 1-2 događaja

A
  • skalirao ih u pogledu upadljivosti, em. angažovanosti i prijatnosti
  • tokom 5g, u intervalima od po 12 meseci, ispituje Pa uz pomoć znakova za navođenje (ZZN) - pitanjima:
    — ko?
    — šta?
    — gde?
    — kada?
18
Q

Psć u prisustvu ZZN

A
  • iznos Psć eksponencijalno raste sa br. ponuđenih znakova za navođenje
19
Q

ef. upadljivosti, em. tona i prijatnosti događaja na prisećanje su

A

SPECIFIČNI

20
Q

Lintonova vs. Vagenar

A

Vagenar:
- detaljnije beležio
- primenio detaljniji postupak navođenja
- manje zaboravio

21
Q

problemi dnevničkih studija

A
  • teško prikupljanje podataka
  • počivaju na proučavanju Pa jedne osobe
  • opservacionog tipa
22
Q

kako sećanje zavisi od KU na kome je dobijena sestra/brat

A
  • uzrast ima jasan ef.
  • na KU < 3 jasno se uočava pojava INFANTILNE AMNEZIJE
23
Q

zbog čega dolazi do infantilne amnezije

A
  • mozak na ranom uzrastu nije dovoljno razvijen?
  • mala deca ne govore i ne razumeju j?
  • odrasli i mala deca na toliko razl. nalin opažaju svet, da sećanja iako postoje nisu dostupna -> zavisnost od konteksta (izvlačenja)?
  • sećanja na najraniji period života su potisnuta, iz em. razloga?
24
Q

koliko dobro se autobio. događaji Pa i pomaže li tu navođenje

A
  • podaci su prilično šaroliki.
25
Q

fktori od kojih neosporno zavisi PA autobio. događaja

A
  • upečatljivost (intrinzična zapamtljivost) događaja
  • broj i bogatstvo znakova za navođenja sećanja
26
Q

broj i bogatstvo znakova za navođenje sećanja

A
  • dečica od 5g su u stanju da se nakon 6g sete 87% stvari kojih su, vezano za posetu prirodnjačkom muzeju, bila u stanju da se prvobitno sete -> uz odgovarajuće navođenje
27
Q

F koji neosporno utiču da dođe do iskrivljavanja sećanja

A
  • priroda događaja
  • br. zahtevanih detalja prilikom Psć
  • em. F
28
Q

Barkli, na osnovu korišćenja jakih distraktora

A
  • treba razlikovati istinitost od tačnosti sećanja
29
Q

patološko zab. - sećanje na javne događaje

A
  • ispitivanja sećanja amnezičnih na upečatljive događaje - novinske vesti
30
Q

amnezičari, novinske vesti

A
  • više t proteklo -> manja p sećanja
  • stariji IC imaju slabiji učinak od mlađih
31
Q

amnezičari, novine

A
  • opšti Un amnezičara je slabiji od Un normalnih
  • neki amnezičari su se posebno loše sećali skorijih događaja.
32
Q

retrogradna amnezija (RA)

A
  • upadljivo oštećeno sećanje na događaje iz (nekad davnije, najčešće skorije) prošlosti.
33
Q

skupljanje RA

A
  • oporavak Pa teče tako da se sećanja Pac posteno osvežavaju od starijih ka sve novijim, dok se ne vrati sećanje na nekoliko min. pre incidenta koji je uzrokovao RA
34
Q

skupljanje RA

A
  • najverovatnije ono svojstvo tužnog Pć kognicije koje ga čini filmičnim
35
Q

upečatljiv nalaz o svojstvima RA - Leri Skvajer

A
  • primena elektrokonvulzivne terapije u lečenju depresije -> posebno je oštetila sećanja na događaje koji su neopsredno prethodili EKT
36
Q

gradijent RA

A
  • pravilnost u zapamćenosti autobio. događaja u slučajevima amnezije
  • sastoji se u tome da je sećanje uspešnije, što je događaj starijeg datuma
37
Q

da li je RA posledica manjkavosti procesa izvlačenja

A
  • slučaj policajca
  • nakon odbolovanog encefalitisa
  • sećanje se uz navođenje moglo dovesti do nivoa prosečnog za normalne
38
Q

zamagljena autobio. sećanja

A
  • netipičan deficit u autobio. Pa koji karakteriše:

— SB amnezičara da se priseti davvnijih događaja iz života, ne u detaljima, već opštim crtama
— činjenica da je sećanje moguće u jednoj, ali ne i u drugoj prilici

39
Q

konfabulacije u autobio. sećanju

A
  • pojava koja prati disegezkutivni sindrom.
40
Q

konfabulacije

A
  • posledica deficita Pa udruženog sa otežanom kontrolom Pž
  • onemogučava razlikovanje izvornih sećanja od asocijacija, intruzija i svega što prati proces Psć.
41
Q

autobio. konfabulacije

A
  • nisu laži
  • IC se najčešće ponašaju i deluju u skladu sa njima.