Spoznajne funkcije

Question 1

Koji su primarni kortikalni centri govora?

Answer 1

Brockin motorički centar govora (blizu motoričke kore) te Wernickeov centar (senzorički centar, na gornjoj vijuzi temporalnog režnja). Međusobno su spojeni arkuatnim fascikulom, a oba se nalaze u dominantnoj hemisferi (za dešnjake najčešće lijeva).

Question 2

Od čega se sastoji ispitivanje govornih funkcija?

Answer 2

Ispitivanje spontanog govora, ponavljanja, prisjećanja (evokacije) riječi, pjevanje i razumijevanje govora.

Question 3

Općenito, što je afazija?

Answer 3

Poremećaj govora uzrokovan oštećenjem kortikalnih centara govora ili njihovih međusobnih sveza.

Question 4

Kako izgleda Brocina afazija?

Answer 4

Bolesnik razumije govor i zna kako bi trebao izgovoriti riječ, ali ju ne može izgovoriti.

Question 5

Kako izgleda Wernickeova afazija?

Answer 5

Bolesnik ne razumije govor drugih, a njegov govor je poremećen: krivi odabir glasova, zamjena značenja riječi, stvaranje novih složenica i ponavljanje riječi. Unatoč tome bolesnici su nekad logorejični.

Question 6

Kako nastaje agrafija?

Answer 6

Poremećaj izražavanja pisanim simbolima nastaje u većim oštećenjima frontalne kore.

Question 7

Kako nastaje aleksija?

Answer 7

Oštećenjima angularnog girusa parijetalne kore dominantne strane ili oštećenjem njegovih veza s vidnim kortikalnim centrom suprotne strane.

Question 8

Što su agnozije? Što je oštećeno?

Answer 8

Poremećaji prepoznavanja i identifikacije osjetnih podražaja uz očuvan osjet. Uvijek je oštećena kora.

Question 9

Što je autotopagnozija i kada nastaje?

Answer 9

Nesposobnost pravilne orijentacije o pojedinim dijelovima tijela. Radi se o poremećaju zanemarivanja koji općenito nastaju oštećenjem nedominantne hemisfere, u ovom slučaju oštećenjem angularnog girusa parijetalnog režnja.

Question 10

Što je apraksija i kako nastaje?

Answer 10

Nemogućnost izvođenja uvježbanih pokreta koje nije uzrokovano ispadom motorike, osjeta, koordinacije ili nerazumijevanjem naredbe.
Nastaje oštećenjem supramarginalnog girusa parijetalne kore (nedominantne) ili premotoričkog dijela frontalnog režnja.

Question 11

Kako nastaje ideacijska apraksija?

Answer 11

Nastaje difuznim oštećenjima parijetalnog režnja, npr. u semantičkoj demenciji ili Alzheimeru. Jednostavne radnje su očuvane, ali što je radnja složenija, apraksija više dolazi do izražaja.

Question 12

Kako izgleda ideomotorička apraksija?

Answer 12

Bolesnik može složene radnje izvesti spontano, ali nikako na zapovijed.

Question 13

Što je i kako nastaje konstrukcijska apraksija?

Answer 13

Nemogućnost precrtavanja najjednostavnijih likova. Nastaje oštećenjem sveza okcipitalne i parijetalne kore, najčešće oko angularnog girusa nedominantne hemi.

Question 14

Kako nastaju jednostrane apraksije?

Answer 14

Oštećenjem kontralateralne preforontalne kore.

Question 15

Kojim oštećenjem najtipičnije nastaju poremećaji zanemarivanja? Koja strana se češće zanemaruje?

Answer 15

Tipično nastaje zanemarivanje lijeve strane nakon oštećenja desnog donjeg dijela parijetalnog režnja desne hemisfere.

Question 16

Što će uzrokovati bilateralna oštećenja prefrontalne kore?

Answer 16

Poremećaje pažnje i gubitak spontanosti (smanjena verbalna fluentnost).

Question 17

Kako najjednostavnije provjeriti pažnju?

Answer 17

Ponavljanjem niza od sedam brojeva unatrag. Normala je ponoviti 5 ili više brojeva.

Question 18

Što je test aplauza?

Answer 18

Bolesnika se zamoli da pljesne rukama tri puta. Bolesnici s oštećenom prefrontalnom korom se ne mogu zaustaviti i plješću više od toga.

Question 19

Kako se ispituje verbalna fluentnost?

Answer 19

Bolesnika se zamoli da u jednoj minuti izgovori što više riječi koje počinju određenim slovom. Normala za visokoeducirane je barem 9, niskoeducirane 6.

Question 20

Kakav poremećaj pažnje je karakterističan za ranu fazu Alzheimerove bolesti?

Answer 20

Poremećaj selektivne pažnje.

Question 21

Koji su najčešći uzroci poremećaja pažnje?

Answer 21

Difuzna moždana disfunkcija (metabolički poremećaji, intoksikacije, sustavne infekcije) te difuzno, bilateralno oštećenje moždane kore uzrokovano degenerativnim oštećenjem neurona.

Question 22

Koji su dijelovi mozga ključni za eksplicitnu memoriju?

Answer 22

Hipokampus, entorinalni korteks, diencefalon, bazalni dijelovi prednjeg frontalnog režnja, stražnji dio splenija kaloznog korpusa.

Question 23

Koji se tip pamćenja lakše gubi?

Answer 23

Eksplicitno.

Question 24

Kako dijelimo implicitno pamćenje?

Answer 24

Motoričke vještine (vožnja biciklom), kondicioniranje (korištenje različitih vještina u postizanju cilja) i priming (mogućnost prepoznavanja riječi na temelju dijela slova ili prepoznavanja slike na temelju samo dijela te slike).

Question 25

Koji dio pamćenja je zahvaćen oštećenjem hipokampusa?

Answer 25

Kratkotrajno pamćenje.

Question 26

Koji je najbolji test za ispitivanje egzekutivne funkcije?

Answer 26

Test crtanja sata (CDT) u kojemu se ispitanika zamoli da nacrta sat koji pokazuje 11 sati i 10 minuta.

Question 27

Kako na pamćenje utječu difuzna oštećenja moždane kore (npr. Alzheimer ili frontotemporalna demencija)?

Answer 27

Poremećaji kratkotrajnog i dugotrajnog pamćenja.