Motorika

Question 1

Na čemu se temelji preciznost voljne motorike?

Answer 1

Na pravilnom funkcioniranju nevoljnih motoričkih sustava (ekstrapiramidalnog, malog mozga i donjeg motoričkog neurona).

Question 2

Što obuhvaća pojam piramidnog puta?

Answer 2

Gornji motorički neuron. Kortikospinalni i kortikonuklearni put koji su odgovorni za voljnu motoričku aktivnost čovjeka.

Question 3

Kako vlakna piramidalnog puta dolaze do jezgara donjeg motoneurona?

Answer 3

Nakon prolaska kroz kapsulu internu, prolaze pedunkulima moždanog debla te se križaju u razini piramida produljene moždine. Ulaze u lateralni kortikospinalni put te završavaju na odgovarajućim jezgrama prednjeg roga kralježnične moždine.

Question 4

Što predstavlja intumiscencija cervikalis?

Answer 4

Zadebljanje zbog odvajanja 50% vlakana kortikospinalnog trakta koja će inervirati gornje udove.

Question 5

Jezgre kojih motoričkih moždanih živaca imaju samo jednostranu kortikobulbarnu inervaciju? S koje strane?

Answer 5

S kontralateralne strane su inervirani facijalis, akcesorijus i hipoglosus (7, 11 i 12).

Question 6

Koji poremećaj će nastati jednostranim oštećenjem kortikobulbarnog puta koji vodi do nekog okulomotornog kranijalnog živca?

Answer 6

Nikakav poremećaj, jer jezgre tih živaca primaju kortikobulbarna vlakna s obje strane.

Question 7

Koja su glavna područja djelovanja ekstrapiramidalnog sustava?

Answer 7

Regulacija mišićnog tonusa, posturalnih refleksa te facilitacija ili inhibicija motoričkih odgovora.

Question 8

Križaju li ekstrapiramidalna motorička vlakna?

Answer 8

Ne, ona bez križanja, s kortikospinalnim vlaknima završavaju na stanicama prednjeg roga.

Question 9

U suštini, kako ekstrapiramidalni sustav pomaže filogenetski mlađem kortikospinalnom putu?

Answer 9

Možemo reći da ekstrapiramidalni sustav stvara podlogu (tonus i držanje tijela) za voljne aktivnosti.

Question 10

S kojim dijelovima SŽS pojedini pedunkuli povezuju mali mozak?

Answer 10

Gornji pedunkul sadržava dentorubrealni i dentotalamički trakt.
Srednji pedunkul povezuje mali mozak s moždanom korom (pontocerebalrni i kortikopontocerebelarni trakt).
Donji pedunkul povezuje mali mozak i kralježničnu moždinu.

Question 11

Koja su funkcionalno gledano tri dijela malog mozga?

Answer 11

Vestibulocerebelum, spinocerebelum i cerebrocerebelum.

Question 12

Koja je uloga spinocerebelarnog dijela malog mozga?

Answer 12

On prima proprioceptivne podatke spinocerebelarnim putevima. Nakon obrade odašilje modulirajuće impulse prema nukleus ruber od kojega se oni dalje šire ka kralježničnoj moždini. Regulira hod i stajanje.

Question 13

S kime je povezan cerebrocerebelarni dio malog mozga?

Answer 13

Preko kortikopontocerebelarnih vlakana prima informacije o planiranim radnjama, a nakon obrade informacije dalje šalje dentotalamičkim i dentorubralnim traktom. One u konačnici završe u moždanoj kori.

Question 14

Koji testovi se primjenjuju u ispitivanju grube motoričke snage mišića gornjih udova?

Answer 14

Ukriženi test grube motoričke snage (stisak šake), testovi održavanja udova suprotno djelovanju sile teže, test motoričke snage pojedinih mišića.

Question 15

Opiši pozitivan pozicijsko-supinacijski test.

Answer 15

U slučaju oštećenja kortikospinalnog puta dolazi do tonjenja ruke, fleksije u laktu i prstima te pronacije.

Question 16

Koji se testovi suprotstavljanja sili teži primjenjuju za donje udove?

Answer 16

Test po Barreu (flektirane potkoljenice, bolesnik na trbuhu) te po Mingazziniju (odignute i flektirane potkoljenice, bolesnik na leđima).

Question 17

Koji su glavni pokreti u vratu i koji su mišići za njih odgovorni?

Answer 17

Fleksija i ekstenzija, rotacija te laterofleksija. Sternokleidomastoideus, traperzius te duboki mišići vrata.

Question 18

Kako ispitujemo funkciju m. brachioradialisa i bicepsa?

Answer 18

Oba mišića rade fleksiju u lakatnom zglobu, ali za brachioradialis ona se ispituje u položaju između supinacije i pronacije, a za biceps u supinaciji.

Question 19

Oštećenja kojih živaca se na šaci vide već samom inspekcijom?

Answer 19

Oštećenje radijalnog živca u vidu atrofije tenara te oštećenje ulnarnog živca u vidu atrofije dorzalnih interosealnih.

Question 20

Koji su pokreti i odgovorni mišići u zglobu kuka?

Answer 20

Fleksija (iliopsoas), ekstenzija (gluteus maksimus), abdukcija (gluteus medius i minimus, piriformis, tenor fasciae latae) te adukcija (većinom aduktori).

Question 21

Što je Gowersov znak? Na koji poremećaj upućuje?

Answer 21

Gowersov znak obuhvaća oslanjanje na ruke za pomoć pri uspravljanju zbog slabosti ekstenzornih mišića tipa gluteusa maksimusa. Slabost ekstenzora je tipična za distrofije.

Question 22

Kako ispitati snagu mišića odgovornih za fleksiju u skočnom zglobu?

Answer 22

Direktno ili zamolimo bolesnika da hoda na prstima.

Question 23

Što je uzrok visećeg stopala?

Answer 23

Slabost u ekstendorima skočnog zgloba (tibialis anterior i pomoćnici)

Question 24

Koje su dvije osnovne skupine refleksa?

Answer 24

Miotatički i površinski (kožni) refleksi.

Question 25

Kakva su to gama-vlakna?

Answer 25

Dio vlakana piramidnog puta završava na gama stanicama prednjih rogova. Njihova vlakna završavaju na mišićnom vretenu.

Question 26

Kako se ispituje miotatički refleks?

Answer 26

Udarcem čekića po tetivi ključnog mišića mi ga rastežemo i time izazivamo refleksnu kontrakciju.

Question 27

Kako izgleda patološki rezultat ispitivanja miotatičkog refleksa?

Answer 27

Asimetrija između dviju strana je patološki znak. Obostrani nešto živahniji ili prigušeniji refleks nije razlog za brigu. Klonus je patološki znak.

Question 28

Koji su mogući razlozi oslabljenih miotatičkih refleksa?

Answer 28

Oštećenje donjeg motoneurona, bolesti mišića (distrofije), akutna faza oštećenja gornjeg motoneurona (spinalni šok).

Question 29

Čemu služi Jendrassikov zahvat?

Answer 29

Primjenjuje se kada ne možemo dobiti refleksnu kontrakciju pri ispitivanju patelarnog refleksa. Snažnim stiskanjem dviju šaka zajedno ispitanik opušta donje udove.

Question 30

U kojim fiziološkim stanjima je refleksna aktivnost smanjena zbog nemogućnosti relaksacije?

Answer 30

U atletski građenih te u napetih osoba.

Question 31

Kako se kožni refleks razlikuje od miotatičkog?

Answer 31

Radi se o polisinaptičkom refleksnom luku. | Receptor je u koži, a efektor u mišiću za razliku od miotatičkog refleksa kojemu su i receptor i efektor u mišiću.

Question 32

Što može biti uzrok oslabljenom kornealnom refleksu?

Answer 32

Oštećenje osjetnog dijela refleksnog luka (n. trigeminus) ili motoričkog dijela (n. facijalis).

Question 33

Koje razine se ispituju izazivanjem trbušnih refleksa?

Answer 33

Za gornji Th7-Th9, za srednji Th9-Th11 te za donji Th11-Th12.

Question 34

Kako se oštećenje kortikospinalnog trakta odražava na reflekse?

Answer 34

Pojačani su miotatički i oslabljeni kožni refleksi.

Question 35

Koje su razlike između klonusa i supklonusa?

Answer 35

Supklonus označava nekoliko ritmičnih kontrakcija nakon produljenog istezanja mišića. Sam sebe iscrpi. Pojavljuje se u neurotičnih osoba, na hladnoći ili u umoru. Klonus se sastoji od ritmičkih kontrakcija izazvanih produljenim istezanjem mišića. Traje čitavo vrijeme istegnutosti mišića. Uvijek je znak oštećenja gornjeg motoneurona.

Question 36

Kako se ispituju klonički ili supklonički refleksi?

Answer 36

Uvijek na donjim udovima. Klonus patele izaziva se tako da obuhvatimo patelu i naglo ju povučemo prema dolje i nastojimo je u tom položaju zadržati. Klonus tricepsa surae tako da naglo ekstendiramo stopalo.

Question 37

Na kojem dijelu tijela je lakše izazvati patološke reflekse pa i ispitivanje ima veće dijagnostičko značenje?

Answer 37

Na donjim udovima.

Question 38

Što je to Babinskijev refleks?

Answer 38

Pouzdan je znak oštećenja gornjeg motoneurona. Pri ispitivanju plantarnog refleksa, umjesto fleksije prstiju dolazi do toničke ekstenzije palca i abdukcije (lepezastog širenja) ostalih prstiju.

Question 39

Može li se Babinski refleks pojaviti bez oštećenja kortikospinalnog trakta?

Answer 39

Može, npr. u djece do 2. godine (nedovršena mijelinizacija), u preosjetljivih te zbog prejakog pritiska iglom.

Question 40

Opiši Rossolimov refleks.

Answer 40

Javlja se u oštećenju piramidalnog puta. Nakon udarca po tabanu javlja se brza fleksija 2.-5. prsta.

Question 41

Što je fleksorni spinalni refleks?

Answer 41

On nastaje u oštećenju kralježnične moždine (transverzalna transsekcija). Snažnim podraživanjem ispod razine oštećenja dolazi do fleksije kuka i koljena te ekstenzije u stopalu. Zove se još i refleks povlačenja. Odraz je dezinhibicije.

Question 42

Koji se refleksi pojavljuju u frontalnoj dezinhibiciji?

Answer 42

Refleks hvatanja (inače prisutan u novorođenčadi), refleks sisanja, glabelarni refleks.

Question 43

Koja je uloga gama stanica u regulaciji mišićnog tonusa?

Answer 43

One primaju informacije i retikularne formacije koje prenose na mišićna vretena. Ako su hiperreaktivne, takav će biti i cijeli refleksni luk održavanja tonusa.

Question 44

Koji receptori u mišiću su ključni u održavanju tonusa?

Answer 44

Mišićna vretena čija aktivacija povećava tonus te Golgijev tetivni aparat koje ga smanjuje pri istezanju tetiva.

Question 45

Kada nastaje hipotonija?

Answer 45

Pri oštećenju nekog dijela refleksnog luka.

Question 46

Kako nastaje spastičnost?

Answer 46

Spastičnost je posljedica neravnoteže alfa i gama motoneurona koja nastaje zbog neravnoteže inhibicijskih i ekscitacijskih centara u retikularnoj formaciji (oštećenja gornjeg motoneurona).

Question 47

Koji su mišići najčešće zahvaćeni spastičnošću?

Answer 47

Antigravitacijski mišići: ruke su flektirane u ramenu, laktu, šaci i prstima; noge su ekstendirane u koljenu, stopala su u inverziji i plantarnoj fleksiji, spastični aduktori.

Question 48

Koja je osnovna razlika u prezentaciji rigora i spastičnosti?

Answer 48

Rigor je jednakomjerno povišen tonus te pri pasivnom savijanju udova daje dojam savijanja metalne cijevi, dok je spastičnosti više elastično povećan tonus koji pri pasivnom pomicanju daje dojam džepnog nožića.

Question 49

Koja je razlika u uzroku nastanka rigora i spastičnosti?

Answer 49

Rigor nastaje u bolestima bazalnih ganglija (pogotovo dopaminergičkog sustava), dok spastičnost nastaje uslijed oštećenja gornjeg motoneurona.

Question 50

Kako može nastati ukrižena hemipareza?

Answer 50

Oštećenjem na razini križanja piramidalnih puteva.

Question 51

Kako hodaju osobe sa oštećenjem gornjeg motoneurona?

Answer 51

Zbog spazma ekstenzora donjeg uda oni izbacuju zahvaćenu nogu u stranu (cirkumdukcija).

Question 52

Koliko traje spinalni šok i zašto nastaje?

Answer 52

Najčešće traje tri tjedna do mjesec, a nastaje najvjerojatnije zbog prekida signala koji dolaze vestibulospinalnim i retikulospinalnim traktom do gama motoneurona.

Question 53

Koji su glavni poremećaji prisutni u bolestima bazalnih ganglija?

Answer 53

Hipokinezija i hiperkinezija, oboje potiču od poremećaja u tonusu. Osim toga susreće se i hipomimija, poremećaji u hodu te držanju.

Question 54

Navedi tipove tremora i nešto osnovno za njih.

Answer 54

Akcijski - oštećenje malog mozga i MS; podvrsta mu je intencijski tremor (jači što smo bliže cilju). Akinetički - spor tremor (2-5 u sek); Parkinson (kretnje palca prema kažiprstu). Posturalni - pri ispruženom udu Hereditarni - izraženiji u akciji Flapping tremor - grub s velikim amplitudama, u uznapredovaloj jetrenoj disfunkciji Psihogeni tremor Funkcionalni tremor - izrazit umor, jake emocije itd.

Question 55

Što je balizam?

Answer 55

Nastaje oštećenjem kontralateralne suptalamičke jezgre. Radi se o eksplozivnim nevoljnim kretnjama sa snažnim zabacivanjem cijelog uda.

Question 56

Kako se ispituje koordinacija na gornjim i donjim udovima?

Answer 56

Na gornjim testom prst-nos ili prst-nos-prst ispitivača. | Na donjim tetsom peta-koljeno.

Question 57

Što je dijadohokineza i kako se ispituje?

Answer 57

To je sposobnost izvođenja brzih alterirajućih pokreta. Najčešće se ispituje brzom izmjeničnom pronacijom i supinacijom ili brzim udaranjem palca i kažiprsta.

Question 58

Kako se ispituju poremećaji ravnoteže?

Answer 58

Pokus stajanja s priljubljenim stopalima, pokusi hodanja (naprijed-nazad, tandemski hod te okretanje u hodu).

Question 59

Kako se ispituje fenomen odboja (Gordon-Holmesov pokus)?

Answer 59

Bolesnik snažno flektira podlakticu dok se toj radnji liječnik suprotstavlja. Liječnik zatim naglo pusti, a u zdrave osobe slijedi brza aktivacija antagonističkih mišića i zaustavljanja ruke što izostaje kod bolesti malog mozga.

Question 60

Zašto je važno napraviti pokus stajanja sa otvorenim i zatvorenim očima?

Answer 60

Jer se oštećenja perifernog živčanog sustava još mogu kompenzirati vidom, ali zatvaranjem očiju dolazi do nestabilnosti (Rombergov znak). Tako razlikujemo uzroke ataksije.

Question 61

Može li bolesnik održati ravnotežu stajanjem na strani kontralateralnoj oštećenju malog mozga?

Answer 61

Može, ravnotežu gubi samo na nozi ipsilateralnoj oštećenju.

Question 62

Kako se razlikuje poremećaj koordinacije zbog bolesti malog mozga od ostalih uzroka?

Answer 62

Pri bolesti malog mozga nema simptoma ispada motoričkog ili osjetnog sustava.

Question 63

Što je astazija i abazija?

Answer 63

Sindrom potpune nemogućnosti stajanja i hodanja.

Question 64

Što obuhvaća arhicerebelarni sindrom?

Answer 64

Trunkalnu ataksiju koju prate propulzija i retropulzija, disartriju (poremećaj govora) te nistagmus i skadične pokrete praćenja.

Question 65

Što obuhvaća paleocerebelarni sindrom i kada se najčešće pojavljuje?

Answer 65

Nestabilnost u hodu s padanjem u stranu. Najčešće posljedica alkoholizma.

Question 66

Što obuhvaća neocerebelarni sindrom?

Answer 66

Pojavljuje se ipsilateralno, poremećaj koordinacije uda s intencijskim tremorom, disdijadohokinezijom, fenomenom odboja i sl. Javlja se kompasni hod (u hodu ravnom linijom skreće na bolesnu stranu.

Question 67

U sklopu kojih bolesti se pojavljuju fascikulacije?

Answer 67

ALS, bulbarna paraliza i progresivna spinalna atrofija.

Question 68

Što je pijetlov hod i koji mu je uzrok?

Answer 68

Radi se o hodu s visokim uzdizanjem stopala zbog paralize m. tibialis anterior i/ili m. extensor hallucis longus. Dorzifleksija stopala je nemoguća. Javlja se u oštećenjima kaude ekvine ili peronealnog živca.

Question 69

Kako nastaju tetanije?

Answer 69

Zbog poremećaja u metabolizmu kalcija i fosfra ili poremećaju acidobazne ravnoteže.