Bol i bolni sindromi glave

Question 1

Kakva vlakna prenose fazičnu bol?

Answer 1

A-delta vlakna.

Question 2

Opiši visceralnu bol?

Answer 2

Radi se o iradirajućoj boli koja se širi prema površini u odgovarajuću Headovu zonu.

Question 3

Zašto se brag boli smanjuje u stanjima upale?

Answer 3

Jer upalom dolazi do oslobađanja tvari poput prostaglandina, biogenih amina i sl. koje djeluju algogeno (senzitiziraju na bol).

Question 4

Koji su popratni simptomi boli i zašto nastaju?

Answer 4

Nastaju jer neurotransimotri izlučeni na A i C vlaknima podražuju i druge neurone. Uključuju motorički refleks, simpatički refleks, povećana frekvencija srca i disanja (zbog kontralateralnih vlakana iz spinotalamičkog puta i emocionalnu rekaciju (aktivacija limbičkog sustava.

Question 5

Kakav je karakter neuropatske boli?

Answer 5

Ovisni jesu li zahvaćena A-delta vlakna ili C vlakna.

Question 6

Koji je najčešći uzrok središnje neuropatske boli?

Answer 6

Oštećenje ili podražaj talamusa (MU, trauma, MS).

Question 7

Zašto bolesnici s transsekcijom kralježnične moždine imaju tešku bol ispod razine ozljede?

Answer 7

Vjerojatno zbog gubitka utjecaja silaznih antinociceptivnih vlakana ili hiperaktivnosti centralnih neurona.

Question 8

Koji se lijekovi daju za nociceptivnu bol, ovisno o jačini boli?

Answer 8

Za blagu: paracetamol +/- NSAID
Za umjerneu: kodein +/- NSAID
Za jaku: morfin +/- NSAID

Question 9

Kako liječimo neuropatsku bol?

Answer 9

Antidepresivima, antiepilepticima (karbamazepin, pregabalin, gabapentin) i perifernim anesteticima (lidokain).

Question 10

Što je TENS i za što se koristi?

Answer 10

Transkutana elektroneurostimulacija je procedura u kojoj se podražuju A-beta vlakna koja će pak modulairati transmisiju nociceptivnog signala na prvoj sinapsi puta.
Koristi se za akutnu poslijeoperacijsku bol, kroničnu bol…

Question 11

Kakve su to invazivne metode suzbijanja boli?

Answer 11

Radi se o stimulaciji kralježnične moždine i dubokoj mozgovnoj stimulaciji. Obje funkcioniraju na principu stimuliranja antinociceptivnog puta. Koriste se kada su iscrpljene sve ostale metode.

Question 12

Koji su kirurški pristupi liječenju boli?

Answer 12

Rizotomija (presijecanje stražnjih korijena), kordotomija (presijecanje spinotalamičkog trakta) i talamotomija.

Question 13

Kako nastaje periferna i centralna senzitizacija u razvoju kronične boli?

Answer 13

Obje nastaju prekomjernim ponavljajućim bolnim podražajima. Periferna redukcijom praga na nociceptorima, a središnja razvojem promjena ekscitabilnosti neurona stražnjih korijena (razvoj NMDA depolarizacije).

Question 14

Kako liječimo kroničnu bol?

Answer 14

Za početak antidepresivima i antiepilepticima, a ako to ne ide prelazi se na opioide uz veliki oprez od nuspojava.

Question 15

Kakva je to tenzijska glavobolja?

Answer 15

Najčešća primarna glavobolja, tenzijska ima sliku boli tipa pritiska koja zahvaća zatiljak, čelo, sljepoočno ili poput obruča stišće cijelu glavu. Popratno se javi i bol u lateroposteriornim mišićima vrata.

Question 16

Kako objašnjavaš autonomne senzacije koje često prate glavobolju? Koje su to?

Answer 16

Većina bolnih podražaja prenosi se trigeminalnim živcem do njegove kaudalne jezgre koja je sinaptički povezana s gornjom salivatornom jezgrom. Zato nastaje kongestija sluznice ili suzenje oka.

Question 17

Nalazimo li češće migrenu bez ili s aurom?

Answer 17

Bez aure.

Question 18

Kako izgleda migrena bez aure?

Answer 18

Najčešće započinje u zatiljnom i širi se prema čelu gdje doseže maksimum pulsirajućih karakteristika. Prate ju mučnina i povraćanje te fotofobija, fonofobija i olfaktofobija. Česti su prodromalni simptomi poremećaja raspoloženja i teka.
Najčešće unilateralna.

Question 19

Što sve obuhvaća migrenska aura?

Answer 19

Vidni simptomi (najčešće scintilirajući skotom), osjetni ispadi (parestezije), poremećaji govora i motorički deficiti (hemiplegička migrena).

Question 20

Simptomi migrenske aure mogu nalikovati simptomima MU. Kako ih razlikovati?

Answer 20

Aura ne bi trebala trajati dulje od sat vremena i ovo je velika razlika. Doduše nekad potraju i do tjedan dana i to nazivamo perzistirajuća aura bez infarkta koji u toj situaciji isključujemo neuroradiološki.

Question 21

Epidemiologija migrene?

Answer 21

Češće u žena, većini bolesnika se prva javi prije 40. godine. Postoji genetska sklonost.

Question 22

Nabroji neke pokretače migrene.

Answer 22

Neke vrste hrane (čokolada), promjene vremena, fizički i psihički stres, neki lijkeovi (kontraceptivi i vazodilatatori).

Question 23

Kako započinje napad migrene?

Answer 23

Pojedinci imaju sklonost reagirati na vanjske podražaje hiperekscitacijom SŽS. Aktiviraju se generatori migrene (aminergičke jezgre moždanog debla). Nastupa aktivacija C-vlakana V. živca koja uzrokuje otpuštanje upalnih i vazodil. tvari što vodi upali i distenziji intrakranijalnih krvnih žila koje ta C-vlakna inerviraju. To uzrokuje pulsirajuću bol.

Question 24

Kako liječimo blaže i teže migrene?

Answer 24

Blaže se liječe salicilatima, paracetamolom, NSAID-ima.
Teža se liječi triptanima (agonisti serotoninskih receptora koji vazok. žile i smanjuju ispuštanje upalnih i vazodil. tvari).

Question 25

Koja je uloga kortikosteroida u liječenju migrene?

Answer 25

Koriste se za migrenski status.

Question 26

Za koga je primjerena profilaksa migrene? Koji su to lijekovi?

Answer 26

Za sve koji imaju dva ili više ataka u mjesec dana ili imaju atake otporne na liječenje. Koriste se beta blokatori, antiepileptici (valproat), TCA i blokatori kalcijskih kanala.

Question 27

Kako razlikovati tenzijske glavobolje od migrene?

Answer 27

Po kvaliteti boli (migrena pulsira), početak tenzijske je postupniji i ona dulje traje. U pravilu je tenzijska blaža i ne prate ju vegetativni simptomi.

Question 28

Kako se razlikuje liječenje epizodične i kronične tenzijske glavobolje?

Answer 28

Epizodičnoj mogu pomoći NSAID-i, ali kronična se liječi pripravcima koji djeluju na centralne serotoninergičke puteve, poput TCA ili venlafaksina.

Question 29

Nabroji nekoliko trigeminalnih autonomnih cefalalgija.

Answer 29

Cluster-glavobolja, paroksizmalna hemikranija i kontinuirana hemikranija.

Question 30

Koje su zajedničke karakteristike trigeminalnih autonomnih cefalalgija?

Answer 30

Jednostrana, jaka bol područja oka, sljepoočnice i čela. Boli su pridruženi istostrani autonomni simptomi: kongestija nosa, lakrimacija, crvenilo i znojenje lcia, edem vjeđa te mioza/ptoza.

Question 31

Koliko je jaka cluster-glavobolja i zašto se tako zove?

Answer 31

Cluster-glavobolja je najsnažnija primarna glavobolja. Ime je dobila jer se tipično može ponoviti više puta u danu i to čestu u isto vrijeme (cluster pojavljivanja). Takvi učestali napadaji mogu trajati po mjesec dana (cluster-period) pa spontano prestaju pa se opet javljaju.

Question 32

Gdje je generator boli za cluster-glavobolju?

Answer 32

Nalazi se u hipokampusu, a njegova povezanost s suprakijazmatskom jezgrom objašnjava takvo periodično pojavljivanje napadaja.

Question 33

Kako liječiti napadaj cluster-glavobolje?

Answer 33

Inhalacijom 10-15L/min 100%-tnog kisika, davanjem parenteralnog sumatriptana, intranazalno uštrcanim lidokainom.

Question 34

Kako prevenirati buduće cluster-glavobolje?

Answer 34

Za početak se može davati prednizon, ali nije baš trajno rješenje. Osim toga, daje se kombinacija verapamila i topiramata. Koristan je i litij, ali ima žestoke nuspojave.

Question 35

Koje su karakteristike glavobolje sekundarne povećanju ICT?

Answer 35

Progresivnog je karaktera, praćena mučninom i povraćanjem, a lokalizirana najčešće u području oko oka, sljepoočnice ili čela (ne na mjestu gdje se nalazi tumor!!).

Question 36

Koje su karakteristike glavobolje sekundarne intrakranijskoj hipotenziji?

Answer 36

Zna se javljati nakon lumbalne punkcije i sličnih stanja s oštećenjem dure te dehidracije. Difuzna bol se javlja u stajanju i sjedenju, ali ležanjem se smiruje.

Question 37

Kako se liječe glavobolje nastale prekomjernim uzimanjem lijekova?

Answer 37

Postupnim prestankom uzimanja tog lijeka glavobolja bi se trebala povući kroz dva mjeseca.

Question 38

Kako izgleda klasična neuralgija trigeminalnoga živca?

Answer 38

Radi se o paroksizmalnom napadaju boli u području inervacije neke od grana trigeminusa. Bol traje sekundu do par minuta, a toliko je jaka da često izazove i tik cijelog dijela lica.

Question 39

Kako razlikujemo klasičnu trigeminalnu neuralgiju od bolne trigeminalne neuropatija?

Answer 39

Bolna trigeminalna neuropatija osim paroksizama boli ima i osjetne ispade te poremećen kornealni refleks. Neuralgija nastaje zbog neurovaskularnog konflikta s gornjom cerebralnom a., dok neuropatija nastaje zbog MS ili tumora.

Question 40

Čime se najčešće liječi trigeminalna neuralgija?

Answer 40

Antiepilepticima (karbamazepin ili okskarbamazepin).

Question 41

Koja je najefikasnija metoda liječenja postherpetične trigeminalne neuralgije?

Answer 41

Primjena naljepaka koji sadrže lidokain na bolnu regiju.