Živčana regulacija cirkulacije - poglavlje 18 I

Question 1

što regulira simpatikus a što parasimpatikus

Answer 1

• simp - cirkulaciju
• parasimp - srčanu funkciju

Question 2

građa simaptikusa

Answer 2

• Th i L1,2 -> vazomotirička simpatička vlakna -> truncus simpaticus -> specifični živci simpatikusa na žile koje opskrbljuju unutarnje organe ili -> kao periferni spinalni živci u žile na periferiji
• inervirane sve žile osim kapilara

Question 3

djelovanje simpatikusa

Answer 3

• inervacija -> malih arterija i arteriola -> povećanje otpora -> smanjenje protoka
• inervacija -> velikih žila, najviše vena -> smanjenje volumena žila -> vraćanje krvi u srce
• srce -> pojačava frekvenciju, snagu kontrakcije i volumen izbačene krvi
• simpatička vlakna su u svim dijelovima cirkulacije -> najizraženije u bubrezima, crijevima, slezeni

Question 4

djelovanje parasimpatikusa

Answer 4

• važan za mnoge autoimune funkcije -> za žilnu funkciju malo
• smanjuje srčanu frekvenciju pomoću vagusa

Question 5

smještaj vazomotoričkog centra u mozgu

Answer 5

• bilateralno u retikularnoj tvari produžene moždine i donje trećine ponsa -> šalje signale kroz vagus(parasimp) i periferne živce moždine(simp)
  .
• vazokonstrikcijsko područje - bilateralno u gornjoj anterolateralnoj medulli
• vazodilatacijsko područje - bilateralno u donjoj anterolateralnoj medulli
• senzoričko područje - bilateralno u jezgri solitarnog trakta(pons i medulla) -> tu dolaze senzoričke obavjesti iz cirkulacije putem vagusa i glosofaringealnih živaca -> a odlaze nadziru vazomotoriku

Question 6

simpatički vazokonstriktivni tonus i vazomotorički tonus

Answer 6

• u normalnim uvjetima vazokonstirktivno područje šalje signale -> 0.5-2 impulsa u sekundi = 1
  -> održava se stalna djelomična kontrakcija žila -> održava se tlak = 2
• ako se to ukine znatno pada tlak(50mmHg)

Question 7

nadzor vazomotoričkog centra na srčanu aktivnost

Answer 7

• treba pojačat srčanu aktivnost -> lateralni dio vazomotoričkog centra -> šalje signale simpatičkim živcima
• treba smanjit aktivnost -> medijalni dio vazomotoričkog centra -> šalje signale u dorzalne jezgre vagusa -> putem živaca dolje

Question 8

utjecaj drugih moždanih područja na vazomotoriku

Answer 8

• retikularna tvar -> gornji lateralni ekscitacija, medijalni inhibicija
• hipotalamus -> posterolateralni ekscitacija, prednji oboje
• moždana kora -> različiti dijelovi ili ekscitiraju ili inibiraju -> npr. motorička-inhibira
• sudjeluju: temporalni, frontalni režanj, amigdala, septum…

Question 9

simpatički vazodilatacijski sustav

Answer 9

• simpatikus ima i vazodilatacijski vlakna -> nastaje vezanjem adrenalina za b-adrenergičke receptore
• glavno mjesto nadzora -> prednji dio hipotalamusa
• nema važan utjecaj na kontrolu cirkulacije ali moguće da uzrokuje početnu vazodilatcaiju žila u mišiću pri mišićnom radu(unaprijed povećanje krvnog toka)

Question 10

vazovagusna sinkopa - nesvjestica uzrokovana emocijom

Answer 10

• nastaju loše misli u kori -> putuju u prednjio dio hipotalamusa -> kroz vagus prema srcu a tako i kroz simpatička vazodilatacijska vlakna
• aktivira se vazodilatacija u mišićima i srcu(kardioinhibicijski centar) -> smanji se arterijski tlak -> smanjen protok krvi u mozak

Question 11

živčani nadzor nad arterijskim tlakom

Answer 11

• izrazito brzo djelovanje na promijene tlaka - do pola minute
• za povišenje tlaka istodobno: suženje većina arteriola u sistemnoj cirkulaciji, stiskanje svih vena, pojačana srčana funkcija(povećanje krvi koje srce izbacuje)

Question 12

povišenje tlaka pod stresom

Answer 12

• težak mišićni rad - djeluje simpatikus -> vazodilatacija -> povišenje arterijskog tlaka
• osim što se aktivira motoričko područje kore, aktivira se vazokonstriktivno i kardioakceleracijsko područje -> povećanje arterijskog tlaka
• alarmna reakcija - pri strahu -> povišenje tlaka za 75-100mmHg - kako bi tijelo(mišići) dobilo krvi potrebno za reakciju

Question 13

građa baroreceptora

Answer 13

• razgranati živčani završeci u arterijskim stijenkama - podražuju se istezanjem
• ima ga svaka veća torakalna i vratna arterija
• puno u karotidama - karotidni sinus(čvorište karotida) i stijenci aortralnog luka od tamo -> iz karotide Herinogvim živcima u glosofaringealne živce -> iz aortralnog luka vagusom -»> u senzoričko područje
  .
• važan pri promijenama položaja tijela

Question 14

djelovanje baroreceptorskog refleksa

Answer 14

• šalju signale u CNS -> negativna povratna sprega
  .
• pri tlakovima 0-60mmHg, u aorti do 30mmHg -> ne podražuju se receptori
• iznad 60 -> baroreceptori šalju impulse -> što veći tlak više imuplsa(vrhunac pri 180mmHg)
• najosjetljivi oko 100mmHg -> tamo di je najpotrebnije da ga tu održava stalnim
  .
• baroreceptori brzo reagiraju a najjače kad su brze promijene tlak
• njihovi signali koče vazokonstrikcijski centar i potiču vazodilatacijski -> vazodilatacija, smanjenje srčane funkcije
• refleksni odgovor djeluje obrnuto ii za povišenje i sniženje tlaka(eksictacija i inhibicija centara)

Question 15

baroreceptorski refleks i zatvaranje karotida

Answer 15

• tlak se u kortidnom sinusu snizi -> manje signala se šalje u CNS -> nema inhibicije za vazomotorički centar -> on postaje aktivniji pa povisuje aortalni tlak(za vrijeme koje su karotide zatvorene)
• otvaranjem karotida -> tl se povisuje, u aorti smanjuje

Question 16

baroreceptorski kao puferski sustav

Answer 16

• suprostavlja se promijeni arterijskog tlaka
• živci iz baroreceptora - puferski živci
• pokusi di su maknuli baroreceptore - velike oscilacije tlaka, velike promijene tlaka pri jednostavnim svakodnevnim funkcijama - hranjenje, defekacije -> uzrokuju velike promijene tlaka
• raspon tlaka se poveća 2.5puta
• inače oko 100 uvijek, bez njega između 50-160 kroz normalan dan

Question 17

učinak baroreceptorskog refleksa na dugoročne promijene tlaka

Answer 17

• promijena tlaka -> zapažaju baroreceptori i šalju signale -> ako se taj tlak zadrži -> baroreceptori sve manje i manje odašilju signale sve dok nakon nekoliko dana uopće ne šalju signale iako je promijenjen tlak
• noviji podaci pokazuju da ipak šalju signale nakon nekoliko vremena ali znatno slabije -> pa ipak djeluju na simpatikus i zajedno s druigm organima npr. bubrezi(smanjuje živčanu aktivnost u bubrezima -> potiče se izlučivanje vode-> postupno smanjivanje volumena krvi pa i tlaka) -> mogu nadzirat tlak

Question 18

kemoreceptorski refleks

Answer 18

• djeluje isto kaoi barorefleks samo što se kemoreceptori aktiviraju na O2, CO2, H ioni itd
• 2 karotidna tjelešca i 1-3 aortralna tjelešca
• vlakna se spajaju s baroreceptorskim vlaknima i Heringovim živcima i vagusom odlaze prema vazomotoričkom centru
• reagiraju samo na tlak ispod 80mmHg

Question 19

niskotlačni receptori

Answer 19

• u stijenkama atrija i plućnih arterija
• spriječavaju promijene tlaka zbog promijene volumena krvi
• ragiraju na promijene tlaka u područjima niskog tlaka
• dodatno poboljšava kontrolu arterijskog tlaka

Question 20

volumni refleks

Answer 20

• istezanje atrija -> dilatacija bubrežnih arteriola + signali se šalju u hipotalamus i smanji se lučenje ADH
  1. zbog vazodilatacija smanji se otpor u aferentnim bubrežnim arteiolama -> tlak se povisi u glomerularnim kapilarama -> povećanje filtracije tekućine u bubrežne kanaliće
  2. manjak ADH -> smanjena reapsorpcija vode
• 1 i 2 - zajedno povećavaju izdavanje tekućine bubrezima -> vraćaju povećan volumen krvi na normalni