Uređivanje šuma poglavlje 2, 2/2 dio

Question 1

Normalna pravilna visoka šuma?

Uslovi kontinuiteta prihoda - stepeni starosti?

Klase starosti kao obilježje pravilne visoke šume?

Answer 1

• Pojam se odnosi na šumu kojom se gazduje sistemom golih sječa na velikim površinama ili oplodnih sječa na velikim površinama uz kratko podmladno razdoblje.
• Radi mogućnosti svakogodišnjeg korisšćenja šume sječom sastojina u doba koje odgovara odabranom produkcionom periodu, moraju u okviru normalne šume biti zastupljene sastojine svih stepena starosti. Ako je odabrani prod period u onda u jesen moraju biti zastupljeni stepeni od 1, 2, 3, … u-1 godina starosti, a za stanje u proljeće stepeni od 0, 1, 2, 3, … u-1 godina starosti.
• Tokom analize u redovnoj praksi, prilikom upoređivanja normalnog i stvarnog stanja šume, nije dovoljna površinska struktura šume ako se prikaže na bazi stepena starosti. Razlog je nepreglednost koju uslovljava njihov veliki broj pa je preglednije ako se to izvrši na bazi klasa starosti. Klasa obuhvata više stepena starosti. Broj klasa starosti dobijemo dijeljenjem produkcionog perioda sa brojem stepena starosi u klasi starosti. mkl=u/n.

Question 2

Pojasni zalohu normalne pravilne visoke šume?

Određivanje zalihe normalne pravilne visoke šume?

Dubeći prorjedni materijal?

Answer 2

• Jednaka je zbiru zapremina sastojina svih stepena starosti. Grafički prikazane zalihe pojedinih stepena starosti te pokažemo li zavisnost veličine zalihe sastojine od njene starosti dobijemo poznatu krivulju razvoja zalihe jednodobne sastojine. Ta krivulja prikazuje zalihu normalne pravilne visoke šume i raspodjele te zalihe na stepene starosti.
• Zalihu nor prav vis šum možemo izraunati pomoću podataka iz prinosnih tablica: na bazi zaliha pojedinih sastojina (Presslerova formula) i na bazi njenog prosječnog zapreminskog prirasta (Flurry-jeva formula). Razlikujemo zalihu nor prav vis šum za stanje u proljeće, ljeto i jesen. Zaliha za stanje u proljeće predstavlja osnovno sredstvo “rezervu živog drveta”.
• Prorjede se vrše svake 5 ili 10 godine, zato je 4/5 ili 9/10 zaliha sastojina sadržano u njihovoj zapremini i 1 dio koji je proredni materijal, koji nije na vrijeme uklonjen. Veličina mu zavisi od dužine vremenskog perioda od posljednje izvršene prorede u sastojini. Zato je zaliha konkretne šume veća od normalne ako su svi ostali njeni elementi u normalnom stanju.

Question 3

Etat normalne šume?

Odnos između zalihe, prirasta, prinosa i etata normalne šume?

Normalna preborna šuma?

Answer 3

• Pod etatom podrazumjevamo planirani obim sječa u duhu kontinuiteta gazdovanja, tj obim sječa koji se mora izvršiti radi održavanja normalnog stanja. Iskazuje se u drvnoj masi. Razdvajamo etat glavne sječe i etat od prorjeda. Ako etat ne obuhvata prorjede onda je jednak drvnoj masi najstarijeg stepena starosti, tj onom dijelu tekućeg ili prosječnog zapreminskog prirasta normalne šume koji ostaje u sastojinama. Ako etat obuhvata prorjede, mora se dodati i drvna masa prorjednog materijala koja je u najstarijem stepenu starosti iskorišćena od njegovog osnivanja.
• Procentualna debljinska struktura zalihe klase starosti ima oblik binoske krivulje. Sa njim se gotovo poklapa krivulja procentualne debljinske strukture zapreminskog prirasta klase starosti. Za normalnu šumu se te krivulje međusobno mnogo ne razlikuju. Udio viših debljinskih klasa u procentualnoj strukturi njene zalihe je mnogo veći od njenog udjela u procentualnoj strukturi njenog tekućeg zapreminskog prirasta.
• Sastavljena je od normalnih prebornih sastojina koje pripadaju istom proizvodnom tipu šume. Kada se radi o šumama kojima se gazduje sistemom prebornih i skupinasto prebornih sječa, tj šumama sastavljenim od raznodobnih sastojina treba da riješimo pitanje normalnog sastava sastojine a onda da se pristupi rješavanju normalnog sastava za cijelu šumu.

Question 4

Normalna preborna sastojina?

Answer 4

Prema tome koje su bile polazne osnove prilikom utvrđivanja normalnog sastava preborne sastojine, tj kako su pojedini autori shvatal normalno stanje sve metode svrstavamo u 3 grupe. Prva grupa (autori koji prilikom utvrđivanja normalnog sastava preborne sastojine polaze od broja stabala i njihovog rasporeda po debljinskim stepenima) Druga grupa (autori koji prilikom utvrđivanja normalnog sastava preborne sastojine poalze od vrijednosti prirasta). Treća grupa (autori polaze od prinosa pri utvrđivanju normalnog sastava preborne sastojine).