Iskorištavanje šuma Završni ispit Flashcards
1
Q
Šta predstavlja iskorištavanje kao eksploatacija šuma?
Šta je tehnologija iskorištavanja šuma?
Principijelne faze rada u iskorištavanju šuma?
Pojasni fazu sječe stabala i izrade ŠDS?
Pojasni ručnu sječu i izradu?
A
- Proces proizvodnje ŠDS, odnosno slijed međusobno povezanih i ovisnih radnih postupaka koji čine sječa i izrada te transport drveta.
- Planska kategorija koja rezultira iz poznavanja cilja proizvodnje, poznavanja uvjeta i faktora koji utiču na proizvodnju te posjedovanje odgovarajućih stručnih znanja za uspješnu realizaciju postavljenog cilja. Podrazumjeva međusobnu interakcijsku povezanost tehnoloških komponenti (tehnološkog procesa rada, koji je definisan fazama rada i radnim operacijama po hronologiji njihovog izvođenja) (sredstava rada i radne oppreme uključene u proces proizvodnje), (organizacije proizvodnog procesa u prostoru i vremenu).
- Faza sječe i izrade ŠDS, Faza privlačenja (sa primicanjem) drveta, Faza daljinskog transporta sa utovarom i eventualnim istovarom ili pretovarom.
- Sječa stabala i izrade ŠDS podrazumjeva tehnološki proces rušenja stabla i njegove pretvorbe u drvne proizvode različitog kvaliteta i namjene.U zavisnosti od mjesta izrade drvnih sortimenata i korištenih sredstava rada razlikujemo: Sječu i izradu ŠDS u šumi kod panja pomoću MP (konvencionalna tehnologija), Sječu i izradu ŠDS pomoću samohodnih mašinskih agregata (procesorska tehnologija) i Sječu stabala pomoću MP, a izradu ŠDS na stovarištima.
- Prije pojave motornih pila sječa stabala i izrada ŠDS obavljala se ručno uz primjenu različitih sredstava rada i alata (dvoručne i jednoručne pile, sjekire, klinovi, maljevi idr). Ovaj način sječe i izrade karakteriše opasan i fizički zahtjevan rad te niska produktivnost. Radi povećanja produktivnosti došlo je do izuma motornih pila.
2
Q
Sredstva rada i radna oprema u fazi sječe i izrade?
Radna odjeća i obuća?
Tehnološki proces rada i tehnika rada?
Tehnološki proces rada sječe stabala i izrade drvnih sortimenata ima sljedeće podfaze rada?
Sam proces rušenja stabla ima 3 faze?
A
- U šumarstvu BiH tehnološki proces sječe stabala i izrade ŠDS pomoću motorne pile je dominantan, u većini preduzeće i jedini način. Radna oprema i sredstva rada koju sjekačka grupa mora posjedovati su:
1. motorne pile (broj zavisi od veličine grupe),
2. pribor i rezervni dijelovi za MP u šumi gdje spadaju:
set alata (ključ, odvijač, turpije za oštrenje=), zatim
rezervni dijelovi (lanac, svjećica, sajla startera),
i kanister za gorivo i mazivo
3. Pribor za mjerenje i obilježavanje (klupa, pantljika, zaparač, šumska kreda, naprava za obrojčavanje, štapni metar (sa šiljcima)).
4. Sjekire (jedna univerzalna po radniku, jedna za kresanje i jedna za cijepanje po radnoj grupi),
5. Klinovi (za rušenje 3kom/MP, za cijepanje 1-2/ radniku.
6. Guljač kore (motorni 1/2 radnika ili ručni 1-2/radniku),
7. Alat za manipulaciju sa predmetom rada (klješta, obrtač, capin 1kom/RadGrupi).
8. Specijalna oprema (željezna poluga za rušenje stabala, bat za cijepanje, greifzug za oslobađanje ustava (1kom/RG)).
9. Sanitetska oprema (kutija za prvu pomoć, deka). - Radnicima je pored sredstava rada neophodno obezbijediti i radnu odjeću i obuću u skladu sa opisanim zahtjevima. Dijelovi radne odjeće i obuće su: Šljem sa zaštitnom mrežicom i antifonima, radna jakna sa signalnom zaštitom i zaštitom od reza MP, antivibracijske rukavice, hlače sa zaštitom od reza motorne pile, radne čizme ili cipele sa metalnim umecima.
- Pod pravilnom tehnikom rada podrazumjeva se rad kojim se postiže trajan optimalan radni učinak, bez prelaska dozvoljenog naprezanja radnika i utroška njihove enrgije a da je pritom obezbjeđena maksimalna sigurnost radnika pri radu i da se optimalno koristi sredstvo i predmet rada. Tehnika rada ovisi o vrsti sredstva rada, uslova radnog mjesta, vrste i položaja predmeta rada.
- Rušenje stabla, obrada oborenog stabla, izrada drvnih sortimenata te kontrola sječine i premjer radnog učinka.
- Priprema radnog mjesta, određivanje smjera rušenja stabla i smjera uzmicanja radnika te samo rušenje stabla.
3
Q
Šta je i šta podrazumjeva priprema radnog mjesta?
Zašto radnici vrše čišćenje okoline stabla?
Opsijecanje žilišta i čišćenje donjeg dijela stabla?
Određivanje smjera rušenja i smjera uzmicanja?
Šta je ustava?
A
- Radno mjesto radnika u sječi stabala i izradi ŠDS je uža okolina stabla. Zato je potrebno izvršiti adekvatnu pripremu mjesta rada. U ovu operaciju ulazi čišćenje uže okoline stabla, čišćenje donjeg dijela stabla, opsjecanje žilišta (keglovanje).
- Radi osiguranja sigurne radne okoline radnici uklanjaju sve što bi moglo smstati ili otežavati rad na rušenju stabla. U tako čišćem prostoru, radnici se lakše kreću i brže sklanjaju u slučaju opasnosti. Čiščenje okolice podrazumjeva uklanjanje grmlja, sasijecanje grana stabla koje je predmet rušenja ako ih ima na njegovom deblu da su nisko smještene, sasijecanje grana susjednih stabala koje ometaju rad, uklanjanje kamenja itd. U zimskoj sječi se čisti i snijeg oko stabla. Mlada stabla u blizini se ne režu nego savijaju u stranu i veži za susjedna stabla, dok se namlađa stabalca saviju do zemlje i pritisnu teškim predmetom. U brdovitim terenima se sa gornje strane otkopava manji ili veći sloj zemlje kako bi zasjek bio što niži.
- Žilište je nepravilnog oblika valjka. Zato vršimo opsijecanje, oblikovanje ili keglovanje žilišta. Ovom operacijom formiramo cilindričnu formu.
- Od pravilno odabranog smjera rušenja ovisi sigurnost radnika u radu, produktivnost rada, oštećenje okolnih stabala, podmlatka i samog stabla koje se ruši. Odabir smjera rušenja stabla ovisi od vanjskih osobina stabla, uzrasta i gustine okolnih stabala, stanja okolnog podmlatka, reljefa terena, udaljenosti stabla od sekundarne mreže puteva, obezbjeđenja maksimalne sigurnosti pri radu.
- Ustav je pojava kada se grane stabla koje obaramo isprepliću sa granama susjednih stabala zbog gustog sklopa. Određivanjem smjera rušenja treba da spriječimo tu pojavu.
4
Q
Kako reljef utiče na određivanje smjera rušenja i smjera uzmicanja?
Koja 2 smjera rušenja imamo?
Tehnološki smjer rušenja stabala
Privlačenje drveta tanjim ili debljim krajem naprijed?
Individualni smjer rušenja stabala?
A
- Ako stablo padne na neravno tlo, stablo može puknuti. Također stabla se ne obaraju na strmom terenu prema nizbrdici jer tada oštećuju podmladak, ostala stabla i samo sebe.
- Imamo tehnološki smjer rušenja stabala i individualni smjer rušenja stabala.
- Određuje ga projektant prilikom izrade izvedbenog projekta tj doznake stabala za sječu. Princip je u maksimirianju radnog učinka i smanjenja šumskih šteta u fazi primicanja i privlačenja drveta. Ovaj smjer ovidi od položaja traktorske staze (puta ili vlake) te od načina primicanja i privlačenja drveta.U odnosu na položaj traktorske staze stablo se ruši po prosječnim uglom 45-65° u pravcu privlačenja drveta . Što je stablo bliže stazi pravac njegovog rušenja zatvara sa uzdužnom osovinom staze oštriji ugao i obratno.
- Sa gledišta primicanja drveta vitlom po zemlji što predstavlja najčešći način primicanja u šumarstvu BiH, svrsishodnije je primicanje tanjim krajem naprijed. Ovim načinom smanjuje se distanca primicanja drveta, omogućava lakše upravljanje i vođenje debla kroz sastojinu što uzrokuje manja oštećenja na dubećim stablima.
S druge strane, kod privlačenja drveta traktorom po stazi do stovarišta, gdje je prednji kraj tereta podignut od zemlje, opravdanije je privlačenje debljim krajem naprijed. Ovaj način privlačenja, u poređenju sa privlačenjem drveta tanjim krajem naprijed, ima sljedeće prednosti: veću vučnu snagu traktora zbog manjeg otpora trenja pri vuči drveta i većeg pritiska na zadnje točkove, bolju stabilnost tereta i traktora, manje oštećenje tla i graničnih stabala sastojine, veću brzinu kretanja traktora i s tim u vezi veći učinak i manje troškove privlačenja. - Ukoliko rušenje stabla u određenom tehnološkom smjeru dovodi u pitanje sigurnost radnika pri radu, znatnija oštećenja podmlatka i dubećih stabala ili može uzrokovati “ustavu” pribjegava se tzv. individualnom smjeru rušenja stabla.
5
Q
Smjer uzmicanja radnika?
Obaranje (rušenje) stabla?
Šta nam osigurava perce?
Obrada oborenog stabla?
Zašto vršimo kresanje grana?
A
- Pod smjerom uzmicanja radnika podrazumijeva se smjer u kojem se radnik ili radnici povlače u momentu obaranja stabla radi lične sigurnosti. Ovdje važi opće pravilo da nakon sto je rušeće stablo dovedeno u stanje labilne ravnoteže i počelo da pada radnici treba da se povlače (uzmiču) koso unazad na obje strane pod uglom od 45º. Dužina staze uzmicanja ne smije biti manja od ¼ visine stabla koje se ruši. Prethodno se sa staze moraju ukloniti sve prepreke koje otežavaju ili onemogućavaju bezbjedno i brzo kretanje radnika.
- Da bi se stablo dovelo iz vertikalnog u horizontalni (ležeći) položaj, potrebno je smanjiti njegovo uporište i dovesti ga iz stanja stabilne u stanje labilne ravnoteže.
Smanjenje uporišta stabla vrši se zasjecanjem i podrezivanjem stabla u predjelu žilišta, a dovođenje u stanje labilne ravnoteže vrši se pomoću klinova ili raznih ručnih i hidrauličkih poluga.
Zasijecanje stabla ima za cilj smanjenje uporišta stabla i njegovo rušenje u odabranom smjeru. Zasjek se izvodi sa dva reza pod uglom od 30° do 45° na strani na kojoj želimo rušti stablo. Radi što većeg iskorištenja drvne zapremine stabla, zasjek treba da bude što niži. Zbog toga se zasjek izvodi na različite načine u zavisnosti od nagiba terena .
Dubina zasjeka iznosi od 1/5 do 1/4 prečnika panja u zavisnosti od položaja stabla, odnosno njegove nagnutosti u odnosu na odabrani smjer rušenja. Manja dubina zasjeka i manji ugao od 30° dovodi do uzdužnog zacjepljenja najvrijednijeg dijela stabla prilikom rušenja.
Podrezivanje stabla vrši se na strani suprotnoj od zasjeka.U odnosu na donju površinu (rez) zasjeka podrez treba da bude viši za 10% prečnika panja (2 - 5 cm). Između zasjeka i podreza ostavlja se neprerezani dio koji se naziva perce ili brada širine oko 10% prečnika panja . - Perce osigurava kontrolisano rušenje stabla u odabranom smjeru, a može biti simetrično ili asimetrično.
Asimetričnim percetom se stabla fino usmjeravaju lijevo ili desno od osovine linije pada, a moguće je utjecati i na otklon smjera pada stabla od prirodnog smjera pada stabla. - Pod obradom oborenog stabla podrazumjevaju se radne operacije koje su zajedničke za izradu svih sortimenata iz dotičnog stabla, a to su: Odrezivanje perca, Poravnanje presjeka oborenog stabla, Kresanje grana sa ovršivanjem, Koranje deblovine, Uspostava šumskog reda.
- Kresanje grana ima za cilj da omogući bolji uvid u tehničku upotrebljivost stabla te da se shodno tome iz njega izrade najvrijedniji mogući omjer drvnih sortimenata.
Uklanjanje grana omogućava i pristup deblu te njegov premjer koji prethodi krojenju.
Grane se krešu sjekirom, motornom pilom ili kombinovano (tanje sjekirom, a deblje motornom pilom).
Radi lakšeg privlačenja sortimenata kresanje se obavlja u sječini kod panja. Prilikom kresanja odsjecaju se sve grane bilo one zdrave ili suhe, čaprljci i izbočine.
6
Q
Koje 2 metode kresanja imamo?
Koranje drveta?
Uspostava šumskog reda?
Izrada drvnih sortimenata?
Šta je razmjeravanje debla a šta krojenje debla?
A
- Metoda poluge (skandinavske zemlje) i metoda razdijelne linije (srednjeuropske zemlje).
- Koranje drveta ili skidanje kore izvodi se:
iz šumsko-zaštitnih razloga,
zbog propisa (standarda) o izradi ŠDS.
Razlozi za koranje u sječini:
Šumsko-zaštitni (umanjenje opasnosti od pojave štetnih insekata i patogena)
Stanišno-proizvodni (kora bogata mineralima ostaje na šumskom tlu, gdje se razlaže)
Transportni (manje trenje i manja težina)
Razlozi za koranje van sječine:
Tehničko-proizvodni (povećanje produktivnosti i smanjenje troškova rada)
Iskorištenje kore kao sirovine. - Šumski red, u širem smislu riječi, čine mjere u cilju:
sprečavanja pojave požara,
štetnih insekata i biljnih bolesti,
sprečavanja štetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih elementarnih nepogoda,
oštećenja stabala kod sječe i izvoza šumskih drvnih sortimenata,
kao i mjere zaštite podmlatka i zemljišta.
Uspostava šumskog reda sastoji se iz:
Slaganja okresanih grana i oguljene kore u:
hrpe sa debljim krajem grana u središtu hrpe četinari (hrpa se ne smije formirati na mjestima s podmlatkom, uz živa dubeća stabla, uz vodotoke, izvorišta i na udaljenosti manjoj od 10 m od prometnice
ravnomjernim razbacivanjem grana i kore po cijeloj sječini (???)
ravnomjernim razbacivanjem grana po sječini lišćari (pri čemu ih je neophodno skratiti na dužinu od 1 m),
Obrade panja:
odrezivanje perceta u nivou panja,
guljenje panja. - Nakon što je stablo oboreno i okresano od grana pristupa se izradi drvnih sortimenata, koja se gledano u cjelini sastoji iz sljedećih radnih operacija:
razmjeravanja i krojenja debla,
prerezivanja ili trupljenja na odgovarajuće dužine,
dorade tehničkih oblih sortimenata,
cijepanja i slaganja prostornog drveta. - Razmjeravanje debla je premjer debla sa ciljem utvrđivanja njegove ukupne dužine i uporebljivosti za izradu tehničke oblovine, nakon čega se pristupa krojenju.
Pod krojenjem podrazumijevamo radnju pri kojoj odlučujemo koji će se drvni sortimenti izraditi iz debla. Pri tome, uz prethodno mjerenje, obilježavamo na deblu mjesta na kojima će se vršiti poprečno prerezivanje (trupljenje). Osnovni cilj krojenja debla na drvne sortimente jeste ostvarivanje maksimalnog finansijskog efekta.
7
Q
Načini krojenja?
Osnovne smjernice kod krojenja oblovine?
Šta podrazmjevamo pod doradom tehničke oblovine?
Vrste organizacionih sistema?
Grupni sistem rada?
Optimalna radna grupa?
A
- Općenito postoje dva načina krojenja:
Prema ugovoru (poznati kupac)
Prema normama (nepoznati kupac)
Ako je proizvođač vezan obavezom prema kupcu (ugovorom), on onda mora način krojenja da podredi tim obavezama, te iskroji drvne sortimente u traženim dimenzijama i kvalitetu, zanemarujući pri tome propise standarda i principe ekonomičnosti. U suprotnom, krojenje se podređuje navedenom osnovnom cilju. - Krojenje započeti od debljeg dijela stabla. Zašto?
Jer je najčešće najkvalitetniji ,“najvredniji” dio debla, zatim najčešće je učešće najvećeg kvantitativnog udjela u zapremini stabla, jedino je mjesto na kojem je drvo “otvoreno”, gdje se mogu vidjeti greške “u drvetu”.
Smjernice su
Razdvajati dijelove stabla jednakog kvaliteta.
Razdvajati zdravo od (na)trulog drveta.
Ravne dijelove debla razdvajati od zakrivljenih.
Od ravnih dijelova debla izrađivati što dužu oblovinu i/ili kombinirane trupce. - Podrazumijevamo otesavanje ili odrezivanje neke preostale kvrge ili ostatka dobro neokresane grane te pravljenje obruba (špronca) na čelu trupca. Obrub se pravi onda kada je planirano da se izrađeni sortiment privlači do stovarišta po zemlji cijelom svojom dužinom, a ima svrhu da smanji otpore trenja, zapinjanje i zacijepljenje sortimenta pri privlačenju. Kod privlačenja skiderima, gdje je prednji dio tereta podignut od zemlje ili pri vožnji sortimenata, pravljenje obruba nema svrhe.
- Vrste organizacionih sistema:
grupni sistem rada,
brigadni sistem rada - U šumarstvu BiH se isključivo primjenjuje, brojnost radne grupe i organizacija njenog rada je uvjetovana sastojinskim uvjetima i raspoloživom radnom snagom. Uobičajena je veličina RG 2 radnika i organizacije rada jekač motorista i pratilac (1+1), a rjeđe (2+2).
- Je ona čiji rad u datim uvjetima u sječini rezultira minimalnim troškovima po jedinici proizvoda, uz osiguranje sigurnosti, normalnog naprezanja i zalaganja radnika pri radu.
8
Q
Razlozi razvoja i nastanka strojne sječe i izrade?
Ograničavajući faktori primjene harvestera?
Navedi 2 metoda iskorištavanja šuma u industrijalizovanim zemljama?
Sredstva rada tj mehanizacija rada u tehnološkm procesu?
Stovarišta kod sortimentnog sistema i kod deblovnog metoda?
A
- povećanje produktivnosti, smanjivanje troškova, humanizacija rada,
Važan razlog bio je i izbjegavanje krize ponude radne snage. - stabla prevelikih dimenzija, pad proizvodnosti u lišćarima, nagib terena (> 35 %), površinske prepreke, obučenost vozača.
- Cut to length metod i tree length metod.
- Harvester obara, kreše, mjeri i
prerezuje stablo u sortimente
po želji kupca.Forwarder ih transportuje do
stovarišta odakle se kamionom
transportuju na veće udaljenosti. Feller Buncher služi samo za sječu stabala. Graple Skidder privlači oborena stabla do stovarišta na kamionskom putu. Delimber je mašina za kresanje i odsjecanje ovrška. - Sortimentni sistem zahtjeva veoma mala stovarišta jer se drvno
ne obrađuje na njima a u principu se i veoma kratko zadržava nakon
što ga forwarder složi pored puta.
Deblovni metod zahtjeva velika stovarišta jer je pored mašine za
kresanje ponekad neophodna i mašina za prerezivanje ili utovarivač. Nakon završetka radova neophodno je ovo područje očistiti od ostataka.
9
Q
Transport drveta?
Sakupljanje drveta?
Privlačenje drveta?
Otpor trenja?
Tehnologije privlačenja drveta?
Konji u privlačenju drveta?
A
- Sastoji se od dvije međuovisne podfaze:
primarnog transporta tj privlačenja drveta po šumskom bespuću, tj sekundarnim (traktorski putevi i vlake) ili tercijarnim (žične linije) šumskim prometnicama.
sekundarnog transporta tj daljinskog transporta drveta po izgrađenim transportnim sistemina (prijevoz drveta po javnim i šumskim cestama ili željeznickim prugama), odnosno vodenim tokovima. - Sakupljanje drveta podrazumijeva micanje cijelih stabala ili njihovih dijelova (drvnih sortimenata) od mjesta sječe (panja) do mjesta pripreme optimalnog tereta za privlačenje (najčešće traktorski put-vlaka ili žična linija).
Odvija se uvijek na prostoru sječine a udaljenost ide do više desetina metara. - Privlačenje drveta podrazumijeva transport cijelih stabala ili njihovih dijelova (drvnih sortimenata) od mjesta sječe (panja) ili mjesta sakupljanja drveta do pomoćnog stovarišta.
Svrha privlačenje drveta je koncentracija veće količine drveta na prirodno pogodan ili posebno uređen prostor (pom. stovarište) sa kojega utovarom počinje daljinski transport drveta.
Udaljenost do nekoliko stotina metara, exstremno i više od kilometra. Privlačenje teškog i voluminoznog predmeta rada dijelom po šumskom bespuću, a dijelom po transportnoj stazi, čini ovu fazu rada: najskupljom, tehnički najteže izvodivom i najštetnijom za šumsko tlo i sastojinu. - Pod otporom trenja podrazumijeva se sila koja se mora savladati da bi se na nekoj podlozi ležeće tijelo iz stanja mirovanja dovelo u stanje kretanja. Sila trenja zavisi od: težine tijela na ravnoj podlozi, odnosno težinske komponente koja tijelo pritišće na podlogu pri nagetoj (kosoj) podlozi,
karakteristika dodirnih površina tijelo i podloga,
vrste kretanja: klizanje, kotrljanje, klizanje-kotrljanje. - Privlačenje drveta manuelnom snagom (zemlje trećeg svijeta, za sakupljanje i transport ogrjeva), nošenje drveta (prostorno drvo, cijela stabla ili dijelovi do max 80m), spuštanje drveta (lifranje, ovisi od nagiba terena i od karakteristika površine drveta i terena), sankanje drveta (jedna od najstarijih tehnika privlačenja, silom gravitacije), vožnja drveta (kolica, na kratkim distancama), privlačenje drveta animalom (još uvijek prisutno u šumarstvu kod nas) (konji, magarci, mazge, volovi, bivoli…)
- Najčešća i najprimjerenija životinja za transport drveta, jer u skladu sa težinom najbolje iskorištava svoju vučnu silu.U privlačenju drveta konj se koristi pretežno za vuču tereta, a rijeđe za nošenje – tovarni konji (samarica) ili vožnju. Za nošenje tereta koriste se isključivo laki konji, među kojima je poznat brdski konj.
10
Q
Privlačenje drveta volovima?
Oprema za privlačenje drveta volovima?
Tehnike privlačenja?
Prednosti i nedostaci upotrebe animala?
Konkurentnost animala u privlačenju?
A
- Vol je kastrirani bik, treniran i korišten za vuču tereta i opreme. Volovi su važno sredstvo rada za transport drveta u Latinskoj Americi, u Africi, Ujedinjenim Arapskim Emiratima te južnoj i istočnoj Aziji.
Vol je spor, ali stalan u radu. Izdržljiv je, jak i lagan za rad. Osim toga, na kraju aktivnog života, nakon što se utovi omogućava povrat investicije kroz prodaju mesa. Volovi se u privlačenju drveta koriste u paru, a njihova produktivnost u velikoj mjeri zavisi od pripitomljavanja i treninga. - Jaram sa dvostrukom glavom je najvažniji dio opreme a sastoji se od komada drveta fiksiranog na glavi sa nateznim trakama ili remenovima. Treba biti napravljen od lakog ali tvrdog drveta. Dužina varira od 1,8 do 2,6 m, a težina od 12 do 15 kg .
- Privlačenje dugim lancem Osnovni nedostatak ovakvog načina rada je mogućnost zapinjanja trupaca za razne prepreke što bitno usporava i otežava privlačenje.
Privlačenje kratkim lancem
Korištenje kratkog lanca između jarma i trupca je vrlo učinkovito jer se prednji dio trupca podiže od zemlje kada volovi dignu glave i krenu naprijed. To smanjuje otpor vuče i mogućnost zapinjanja trupca za prepreke (panjeve, kamenje i sl.).
Prednosti su niži investicioni i fiksni troškovi, niži varijabilni troškovi, blaža i rjeđa oštećenja dubećih stabala zbog bolje sposobnosti manevrisanja uporedivo sa traktorom, blaža oštećenja tla, uži putevi (dozvoljavaju veću gustinu mreže)
Nedostatci upotrebe animala su nemogućnost privlačenja uzbrdo na dužim distancama (max 30 m), mala brzina kretanja (3-4 km/h), limitirane dimenzije komada (prorede ili sortimentni metod), nemogućnost rada na kamenitom i močvarnom tlu (rizik od povreda).
- u privlačenju drveta malog volumena (kada nije dovoljno iskorištena snaga traktora),
na malim distancama privlačenja (ne dolazi do izražaja veća brzina traktora),
na teškim terenima (gdje je gradnja traktorskih vlaka skupa i neracionalna – ispresjecani i kameniti tereni male nosivosti tla, na nagibima do 35%),
u područjima jeftine radne snage i niskog raspoloživog investicionog kapitala,
gdje je upotreba mehanizacije zabranjena iz ekološko-zaštitnih razloga.
11
Q
Rižanje drveta kao metod transporta drvne mase?
Prirodna točila?
Vještačka točila?
Osnovni razlog rižanja?
Prednosti upotrebe plastične riže?
A
- Rižanje ili tociljanje drva je transport drveta užljebinama
(koritima, točilima) pod dejstvom sile gravitacije. Imamo prirodna zemljana točila i vještačka točila. - Prirodna zemljana točila su prirodni usjeci, klizine
i ugibi tla kod kojih oblovina klizi po liniji okomitoj na
Izohipse, pri čemu su minimalni nagibi:
za zaleđenu trasu 5 %
za zasnježenu trasu 13 %
za vlažnu i ilovastu trasu 36 %
za suhu glinovitu trasu 49 % - Vještačka točila su točila izvedena na vještački
način, a mogu biti:
vještačka zemljana točila
vještačka drvena točila (suha točila)
vodena točila (mokra točila)
metalna točila (od čeličnog lima) plastična točila (plastične riže) - Izvlačenje trupaca bez većih šteta na drvetu i tlu.
- Rukovanje i održavanje bez posebnih tehničkih znanja.
Ne može se oštetiti čak i ako se koristi od strane neobučenih radnika.
Nema potrebe za rezervnim dijelovima.
Minimalni su ili ne postoje troškovi goriva.
Rad je intenzivan ako je dobro isplaniran.
Rad je mnogo manje zavisan od vremenskih prilika u odnosu na mehanizovana sredstva rada.
Ekološki je prihvatljiva, ne uzrokuje oštećenja tla ni dubećih stabala.
12
Q
Šta je traktor i koji su zahtjevi prema traktorima u privlačenju?
Adaptirani poljoprivredni traktori imaju?
Skideri?
Forwarderi?
Troškovi privlačenja?
A
- Traktor je samohodno vozilo na kotačima ili gusjenicama koje se koristi za vuču ili nošenje strojeva, oruđa, tereta, odnosno za pogon tih strojeva ili oruđa.
Zahtjevi prema traktorima u privlačenju:
tehnološka svrsishodnost sposobnost savladavanja terena
sigurnost i zaštita na radu
ekološka prihvatljivost
energetska štedljivost
opća upotrebljivost (univerzalnost). - Lance za sve 4 gume
Tegove (8 x 30 kg) – naprijed
Zaštitu hladnjaka
Zaštitu od grana i padajućih objekata
Zaštitu podvozja traktora
Zaštitu prozora
Zaštitu ventila guma - Rad na privlačenju drveta obavlja se jednim krajem tereta odignutim od tla i oslonjenim na stražnji kraj vozila, dok se drugi kraj tereta vuče po tlu (tzv. „poluviseći teret“).
- Skider je zglobno vozilo s četiri kotača jednakih dimenzija, formule pogona 4x4. Konstrukcijskim rješenjima, na prednjoj osovini skidera se raspodjeljuje oko 2/3 ukupne mase. Takva raspodjela mase skidera je potrebna zbog načina rada i osiguranja njegove dobre uzdužne stabilnosti.
Skideri se prema načinu prihvata tereta mogu podijeliti u tri skupine: skideri sa vitlom (eng. cable skidder),
skideri sa hvataljkom (eng. grapple skidder) i
skideri sa kliještima (eng. clambunk skidder). - Forvarderi su specijalna, zglobno upravljana šumska vozila, namijenjena privlačenju drveta po traktorskim putevima i vlakama te šumskom bespuču, za koje je karakteristično da se privlačenje drveta obavlja vožnjom. Optimalna udaljenost privlačenja < 800 m. Zglobna veza omogućuje i savladavanje terenskih prepreka gibljivošću u uspravnoj ravnini (poprečni zglob), čime je omogućeno njihanje prednjeg i stražnjeg dijela vozila. Prema izvedbi voznog sustava forvarderi se dijele na točkaše i gusjeničare, a točkaši prema broju točkova (4,6 i 8). U uvjetima ograničene nosivosti šumskog bespuća koriste polugusjenice. Dijele se po masi na lake, srednje teške i teške.
- Minimalni su na optimalnoj distanci privlačenja, jedinični troškovi drastičnu rastu sa smanjenjem zapremine komada.
13
Q
Šta su žičare?
Kako dijelimo žično-užetne naprave?
Šumska vitla?
Podjela vitla?
Podjela vitla prema pokretljivosti?
Karakteristike traktorskog vitla?
A
-Žičare su čvrste (nepokretne) instalacije za transport tereta žicom iznad tla.
- Šumska vitla
Šumske žičnice
Šumske žičare
-Koriste se uglavnom za primicanje drveta, odnosno za transport drveta od mjesta izrade do traktorske vlake, puta ili žičane linije
-vitla s pogonom od radnih strojeva (traktorska vitla i dr.)
samostalna vitla s vlastitim motorom (motorna vitla)
vitla kao sastavni dio pogonske stanice žičare
- stacionarna vitla
prenosiva vitla
mobilna vitla - Vitlo se može montirati na stražnji ili na prednji kraj traktora.
Elektro-pneumatskim ili elektro-hidrauličnim vitlima može se daljinski upravljati.
Vitlo treba da posjeduje sigurnosnu spojku koja se automatski isključuje kod zapinjanja tereta (sprečava pucanje užeta).
Sila izvlačenja užeta tokom formiranja tereta treba biti što manja.
Za privlačenje drva obično se koriste vitla vučne sile 2,5 – 8 t.
14
Q
Motorna vitla?
Šumske žičnice opis?
Podjela šumskih žičara prema smjeru privlačenja, broju užadi, pokretljivosti?
Prednosti žičara?
Nedostaci žičara?
A
Motorna vitla mogu biti:
prenosiva vitla (masa do 35 kg)
vitla na sankama (masa 75 – 100 kg)
samohodna vitla na vozilu (masa do 1,5 t)
Radne operacije:
izvlačenje užeta do drveta u sječini
vezivanje tereta
primicanje tereta uz pračenje radnika ( u novije vrijeme daljinsko upravljanje i dvije brzine u
području 0,8 – 1,2 m/s)
Nedostaci primicanja motornim vitlom:
veliki napor na izvlačenju užeta, relativno mali učinci i
oštećenje dubećih stabala, podmlatka i vučenog drveta
Rukom prenosiva vitla:
pogon od motora motorne pile (snaga 2,5 kW)
masa vitla 25 – 40 kg
uže dužine 40 m i promjera 3 - 5 mm
za primicanje sitne deblovine i granjevine
za izvlačenje užeta traktorskog vitla i sl.
ponekad potrebno ankerovanje na dubeće stablo
- Imaju 2 užeta (povratno i vučno). Za prihvat drveta ne koriste se kolica već nosiva spojnica (čelična konstrukcija koja spaja vučno i povratno uže te užad za vezivanje tereta.
Ovakvim načinom moguće je bočno primicanje na malim udaljenostima.
Teret je u potpunosti oslonjen na tlo – oštećenja tla i podmlatka.
Namjena: vuča u uba smjera u dovršnim i čistim sječama. - Prema smjeru privlačenja:
nizbrdo, uzbrdo i bez obzira na smjer
Prema broju užadi:
1, 2, 3, 4
Prema pokretljivosti: stacionarne i mobilne - Ne zahtjevaju gradnju sekundarne mreže komunikacija (ekološki, estetski i šumsko proizvodni značaj)
Ukupna oštećenja tla i sastojine neuporedivo su manja.
Mogu se savladati i najteži tereni. - Zahtjevaju veće učešće živog rada.
Ograničeni tereti
Traže veliku stručnost u fazi planiranja i izvođenja radova i preciznu organizaciju rada
Radni učinak je osjetno zavisniji od uticajnih faktora (doznačena masa i vrsta sječe)
15
Q
Za šta služi sekundarna mreža puteva i koje su joj komponente?
Osnovne funkcije sekundarne mreže puteva i karakteristike sekundarne mreže puteva za privlačenje drveta?
Šta su traktorske vlake, a šta traktorski putevi?
Namjena animalnih vučnih staza, i karakteristike animalnih vučnih staza?
Karakteristike traktorskih puteva?
A
- Sekundarna mreža puteva služi za privlačenje drvnih sortimenata od mjesta sječe (sječine) do
pomoćnog (utovarnog) stovarišta, gdje se obavlja utovar na sredstva daljinskog transporta.
Komponente sekundarne mreže puteva (jedan ili više kombiniranih elemenata):
traktorski putevi (sa ili bez žičnih linija)
traktorske vlake
staze za privlačenje drva animalom
trase žičara
talpani putevi
utovarna stovarišta - Osnovne funkcije sekundarne mreže puteva:
ekološka funkcija (ograničenje privlačenje na planirane linije s ciljem minimiziranja šteta)
tehnička funkcija (kratko, lako i brzo kretanja sredstava rada i teret)
ekonomska funkcija (produktivno i ekonomično privlačenje)
Karakteristike sekundarne mreže puteva za privlačenje drveta:
funkcionalna povezanost mreže puteva s utovarnim stovarištem
minimalni radovi na gradnji gornjeg stroja (prilagođavanje trase konfiguraciji terena)
vrsta i gustina sekundarne mreže puteva se prilagođava uvjetima terena, sastojine i tehnici privlačenja. - Traktorske vlake su dijelovi šumskog bespuća na koje je ograničeno kretanje vozila pri privlačenju drveta. Ne grade se već nastaju višestrukim prolaskom vozila projektovanom trasom.
Traktorski putevi su građevinski objekti koji osiguravaju kretanje vozila pri privlačenju drveta u teškim terenskim uvjetima. - Animalne vučne staze su namijenjene najčešće
privlačenju oblovine konjima i volovima (kretanje
animala s teretom po sječini prema vlastitom
izboru vodiča animala nije dozvoljeno)
Animalnim vučnim stazama se otvaraju sječine kod:
visokih proreda (razmak dubećih stabala mora omogućavati kretanje animala i tereta)
prebornih sječa
završnih (zrelih) sječa
Karakteristike animalnih vučnih staza:
linija kretanja animala i tereta od sječine (panja) do traktorskog puta, stovarišta i dr. mora biti kratka
širina staze je 1 – 2 m (ponekad može da služi i kao traktorski put)
uzdužni nagib vlake ne smije premašivati tzv. kritični nagibe terena
animalne staze su prevashodno namijenjene vuči tereta u padu (kod kraćih distanci i uspona do 15% moguća je vuča u usponu) - ishodište traktorskog puta je utovarno stovarište
povezivanje dva traktorska puta se vrši pod kutem 45º - 60º u pravcu privlačenja ili kao krivina
povezivanje traktorskog puta s kamionskim putem ovisi o načinu privlačenja (debljim ili tanjim
krajem naprijed) i smjeru odvoza kamionom
traktorski put ne treba imati mnogo krivina (kraća distanca znači manji troškovi gradnje i privlačenja)
traktorski put se radi u principu u padu
nakon privlačenja traktorski put se sanira.
