Sjemenarstvo i rasadnici - test prošli, kazu da ponavlja

Question 1

Koji je bio razlog da se počne koristiti sjemensko-rasadnička proizvodnja?

Koje se mjere provode u sjemenskim sastojinama-podjela i nabroj ih?

Answer 1

• Produkciona moć šuma je ograničena po svojoj prirodi, pa je pitanje šumske produkcije jedno od najvažnijih privrednih pitanja. Zato uzgajanje šuma stoji pred teškim i odgovornim zadatkom, da nađe pravi put i način kako da unaprijedi proizvodnju naših šuma po količini i kakvoći i kako da podigne odgovarajuće šume ondje gdje su potrebne a danas ih nema.
• Mjere za povećanje prinosa sjemena su davanje najboljim stablima najviše mogućnosti da se njihov rod poveća. Što prije ih dovesti u dominantnu klasu. Na četinarskim vrstama (jela) ne treba mnogo forsirati jaku proredu jer se šišarice jele nalaze samo na vrhu stabla. U sastojinama jela održavati odgovarajući broj plodonosnih jedinki a sklop ne snižavati ispod 0.7. Ostali četinari (jela i bor) sklop se može smanjiti do 0.5 do max 0.4.

Question 2

Pojasni značaj ekološke-vegetacijske rejonizacije u sjemenarstvu u šumarstvu?

Od čega ovisi nastupanje doba fiziološke zrelosti- plodonošenje stabla?

Answer 2

• Rejonizacijom proizvodnje i potrošnje šumskog sjemena mora se precizirati kakvo se sjeme na nekom staništu može iskoristiti. To ukazuje na potrebu strožijeg uvažavanja provenijencije sjemenskog materijala. Ekološke razlike između staništa na kojem je šumsko sjeme proizvedeno i staništa na kojem će se ono upotrijebiti mogu tolerisati samo do određenih granica.
• Ovisi i od unutrašnjih/bioloških osobina vrste i sa druge strane od uslova sredine u kojima se stabla nalaze. Doba plodonošenja nastaje poslije kulminacije visinskog prirasta. Jedan od izvanredno važnih faktora je porijeklo i zdravstveno stanje stabla.

Question 3

Šta treba da zna sakupljač sjemena prije početka branja?

Šta je baumvelo, od čega se sastoji, kako se koristi i prednosti/nedostaci?

Answer 3

• Koje količine sjemena treba i može li ih sakupiti u sjemenskim objektima. Kada je sjeme dovoljno zrelo za sabiranje, koliko traje period sabiranja, kako će se brati sjeme, sa stabla ili sa tla.
• Sastoji se iz dva čelična obruča oblika trake sa zavrtnjem. Obručevi se obavijaju oko stabla i stoje jedan iznad drugog. Penjuči se radnik može obruč podešavati tj sužavati prema promjeru debla i obratno. Obruč je dužine 2.70m što odgovara stablu promjera 65cm. Cjelokupna oprema, baumvelo i sigurnosni pojas teže oko 10kg. Prednosti su velika sigurnost u radu ako se sve radnje pravilno i pedantno obavljaju, loše vrijeme nije prepreka radu, izvježbani penjač se previše ne zamara, penjenaje je veoma brzo, stabla se ne oštećuju, jednom od grana očišćena stabla omogučavaju još brži rad u narednim berbama. Nedostaci su da nije pogodno za penjanje na stabla sa debelim granama ili niskom krošnjom. Potrebna je izvježbana mlađa snaga, visoka je nabavna cijena.

Question 4

Pojasni pojam ekstrakcija sjemena te navedi podjelu metoda i opiši ih?

Definiši pojam vitalitet sjemena i navedi metode za utvrđivanje istog?

Answer 4

• Ekstrakcija sjemena podrazumjeva njegovo odvajanje od ploda ili šišarica. Vrši se radi izbjegavanja kvarenja sjeena, uštedi na prostoru i masi tokom transporta i čuvanja te da se olakša manipulacija i sjetva sjemena. Metode vađenja su sušenje na zraku i u sušnici -šišarice četinara koje se brzo i lako otvaraju. Suhi plodovi lišćara, ostali mesnati sitni plodovi predstavljaju kao takvi komercijalno sjeme. Trušenje se obavlja u trušnicama, direktno utiče na kvalitet sjemena i stepen oštećenja sjemena i najvažnija je faza dorade sjemena. Metoda mlaćenja kada se vreća od jute napinu sa dobro prosušenim šišaricama ariša samo do 1/3 svog volumena, zaveže konopcem i mlati mlatilima. Metoda depulpiranja kada plodove smreke prosušujemo na zraku pa ih promiješamo sa krupnozrnim pijeskom i zajedno protrljamo na željeznom situ.
• Vitalitet podrazumjeva za broj za život sposobnih jedinki. Imamo mehaničke metode u koje spadaju: metoda prereza, metoda potapanja u vodu. Imamo i biohemijske metode :obojanje mrtvih sjemenki indigokarmin metodom kiselog fuksina, i obojavanje živih sjemenki metoda tetrazola, dimitriewiczeva metoda selena i telura.