Sjemenarstvo i rasadnička proizvodnja - Parcijala (knjiga+sveska)

Question 1

Kada nastaje sjeme?
Sjeme kod četinara i kod lišćara?
Najvažniji dio sjemenke?
Endosperm šta je?
Dvije osnovne grupe plodova šumskog drveća i grmlja?

Answer 1

• Sjeme nastaje poslije oplođivanja sjemenog zametka smještenog u plodnici, koja ga štiti tokom njegovog razvitka.
• Sjeme kod četinara je obavijeno dvjema ljuspama. Prva je duža i štiti sjeme spolja te se naziva zaštitna ljuspa. U pazuhu prve ljuspe učvršćena je druga ljuspa na kojoj su učvršćena dva sjemena zametka. Kod lišćara se sjeme nalazi u zatvorenoj šupljini kada poslije oplodnje ljuspe jako narastu i obrazuju tu šupljinu - plod tj.
• Najvažniji dio sjemenke je klica tj zametak buduće biljke. Na njoj se nalazi korjenak, začetak budućeg korjena, začetak budućeg stabla i prvih listova i klicini listovi.
• Predstavlja posebne ćelije (koje se razvijaju uz klicu) sa rezervnim materijama (jasen, lipa..)
• Imamo suhe i sočne (mesnate). Spčne ima tisa, dud, a suhe plodove ostale vrste liščara i četinari.

Question 2

Koji je značaj šumsko-sjemenske službe?
Šta utiče na plodonošenje šumskog drveća sjemenom?
Šta je doba zrelosti?
Šta je periodicitet, kako se dijeli za neke naše vrste?
Pun urod, slab urod?

Answer 2

• Šumarsko sjemenska služba mora znati količine sjemena sa kojima raspolažemo u svako godišnje doba, gdje nabaviti i ko proizvodi to sjeme, te kvalitetu sjemena. Izrađuju planove za proizvodnju i nabavku sjemena, izdvajaju sjemenske objekte za proizvodnju kvalitetnog sjemena, kontrolišu porijeklo, kvalitet i promet sjemena, osnivaju ustanove za proizvodnju sjemena.
• Stabla cvjetaju ranije na osami nego u sklopu, ranije cvjetaju stabla razvijena iz izdanka nego iz sjemena, ranije cvjeta drveće na toplijim staništima.
• Period u kome drveće počne obilno da plodonosi i rađa sjeme koje ima veliku klijavost je doba zrelosti stabala. Sve prije je slaba klijavost/sterilno..
• Periodicitet je učestalost kojom neka vrsta rađa sjemenom. Kod nas svake godine rađa javor, bagrem, ariš, jela, a svake 2. godine rađa kesten, brijest. Svake 3.-5. godine rađa bijeli bor i smrča, a svake 6,7 godine rađa lužnjak i bukva.
• Ako je vrsta urodila sjemenom najobilnije kažemo da je pun urod, ako je urodila slabo onda je slab urod.

Question 3

Šta su forme u izdvajanju sastojina i stabala za proizvodnju kvalitetnog sjemena?
Šta su hibridi?
Koje su osobine drveća nasljedne?
Koje su vrste drveća podložne formiranju rasa?
Mjere za povećanje prinosa sjemena?

Answer 3

• Forme su jedno stablo ili grupu stabala sa zajedničkim porijeklom i slićnih osobina.
• Hibridi označavaju generacije nastale polnim putem ili bespolnim načinom nastajanja novih vrsta.
• Oblik debla, krošnje i korijena zatim otpornost prema biotskih i abiotskim uticajima zatim brzina prirašćivanja, doba listanja, cvjetanja itd..
• Smrče, borovi, vrbe, topole i hrastovi.
• Za jelove sastojine sklop minimum 0.7, za smrče i borove 0.5-0.4.

Question 4

Kakva stabla uklanjamo iz sastojine radi poboljšanja budućih generacija?
Koji je osnovni cilj sjemenskih plantaža?
Tipovi plus stabala?
Opiši četinarsko m-plus stablo?

Answer 4

• Uklanjamo račvasta stabla, kriva stabla, vrlo granata stabla, stabla vrlo debelih grana, stabla lošeg visinskog prirasta, bolesna stabla.
• Da proizvedu visokokvalitetno sjeme stabilnih sjemenskih osobina.
• Imamo plus stabla izdvojena na osnovu natprosječnog prirasta/mase (m-plus stabla), imamo plus stabla natprosječne tehničke vrijednosti (t- plus stabla), Stabla natprosječne rezistentnosti na štetno djelovanje faktora abiotske ili abiotske prirode (r-plus stabla) i stabla koja su izdvojena na osnovu kombinacije ovih osobina (k-plu stabla).
• Ima natprosječni visinski i debljinski prirast, krošnja je uska do srednje širine, nema predebelih grana, dobro se čisti od grana, deblo pravo, bez usukanosti žice, punodrvno, zdravo i bez čvorova…

Question 5

Opiši četinarsko t-plus stablo?
Opiši četinarsko r-plus stablo?
K plus stablo?
Opiši m-plus stablo lišćara?
Šta su minus- sastojine?

Answer 5

• Ima što finiju granatost, velik ugao otklonjenosti grana, ima užu krošnju, pravo deblo, punodrvno, nema usukanost žice, nema čvorova, zdravo, malo grana u pršljenu.
• Ima veću otpornost na štećenja abiotske prirode, otpornije na napad insekata, otporno na jednu ili više bolesti.
• Kombinovani kriteriji prethodni.
• Natprosječni visinski i debljinski prirast, pravo deblo, punodrvno, ima što finiju granatost, otklonjenost grana blizu pravom uglu, dobro čišćenje od grana, nema usukanu žicu, povoljan odnos krošnja-deblo.
• U njima preovladavaju minus stabla (loših osobina), imaju neznatan broj normalnih stabala a plus stabala nemaju.

Question 6

Šta su normalne sastojine?
Šta su plus-sastojine?
Najvažniji dio kod izdvajanja sjemenskih sastojina?
Selekcionisano i prirodno sjeme?
Za šta je vezan genetički kvalitet sjemena?

Answer 6

• Sastojine u kojima ima najviše normalnih stabala.
• Sastojine sastavljene od plus stabala, gdje minu stabla skoro i ne postoje.
• Porijeklo sjemena
• Selekcionisano sjeme pripada klasi 1, dok prirodno sjeme pripada 2 klasi.
• Za provenijenciju i porijeklo. Provenijencija je niži nivo areala tj areal se sastoji od provenijencija.