Uređivanje šuma parcijala izdvajanje detaljno - uvod fali, predetaljno za 1/2parcijale Flashcards
1
Q
Pojasni stepen prekrivenosti zemljišta krošnjama stabala sastojine tj stepen sklopa?
Pojasni oblik sklopa?
Pojasni oblik smjese?
A
- Stepen prekrivenosti zemljišta krošnjama stabala sastojine definišemo odnosom prekrivenog dijela površine sastojine krošnjama stabala i ukupne površine sastojine. STP=f1/f gdje je f1 prekrivena P krošnjama stabala sastojine a f P sastojine. Stepen se odnosi samo na stabla koja su iznad taksacionog praga tokom inventure šuma. Jednodobne sastojine imaju taksa prag 0cm tj visina preko 1.30 se uzima u obzir pa tako i u stepen prekrivenosti tla krošnjama stabala. Stepen se iskazuje u desetinama 0.5, 0.6 - 1.0 što je 100%. Kod prebornih sastojina stepen se mora održati znatn ispod 1,0 zbog podmlađivanja ali ne rijetko zbog korova koji ubija podmladak - 0.7. Smanjivanje stepena prekrivenosti zemljišta prati opadanje zapreminskog prirasta sastojine što dalje dovodi do opadanja prinosa.
- Podrazumjeva izgled vertikalnog profila krošnji stabala sastojine u prostoru. Određeni oblik je direktna posljedica primjenjenog načina gazdovanja u prošlosti, i to dinamike obnove sastojine po njenom prostoru i vremenu. Imamo horizontalni, stepenasti, višeslojni i vertikalni. Horizontalni je kod jednodobnih sastojina prorjeđivanim niskim prorjedama, tj za primjenu sistema gazdovanja golim ili oplodnim sječama na velikim P. Krošnje u 1 etaži na istoj visini. Stepenasti sklop imaju sastojine kod kojih krošnje skupina stabala leže jedna do druge ali u različitoj visini. Sastojine ovog sklopa su rezultat skupinastih sječa uz primjenu dužeg opšteg podmladnog perioda sastojine.
Višeslojni sklop ima sastojina kada krošnje stabala formiraju više istaknutih etaža. Obično su 2 etaže ali mogu biti i 3. Etaže različite po starosti, ali i po vrstama drveća koje ih sačinjavaju. Donja etaža sadrži stabla koja podnose zasjenu.
Vertikalan sklop ima sastojina kada se krošnje susjednih stabala nalaze u raznim etažama ali se njihove horizontalne projekcije dodiruju ili prekrivaju. Ima više različitih etaža ali se ne vidi jasno nijedna. Preborne sastojine. - Imamo dvije grupe smjesa tj stablimičnu (homogenu) i skupinastu (nehomogenu). Stablimična smjesa je kada se stablo jedne vrste drveća nalazi pored stabla druge vrste drveća i to se ponavlja po cjeloj mješovitoj jednodobnoj ili raznodobnoj sastojini. Skupinasta smjesa podrazumjeva stabla pojedinih vrsta u manjim ili većim skupinama.
2
Q
Pojasni strukturni - uzgojni oblik sastojine?
Pojasni sjecište?
Pojasni turnus sječa?
A
- Definiše se preko prosječne starosti stabala u sastojini.
Jednodobna sastojina je sastojina sa svim stablima istih ili približnih starosti. Sklop je horizontalan a smjesa homogena.
Strukturno jednodobna sastojina je sastojina čija stabla se mogu značajno razlikovati u pogledu starosti, ali joj je struktura u pogledu uzrasta stabala slična jednodobnoj. Sklop je horizontalan.
Raznodobnu sastojinu čine stabla velikih razlika u starosti. Sastojine mogu biti čiste, mješovite, homogene ili skupinaste smjese u pogledu uzrasta i vrste drveća. - Sjecište je površina na kojoj se u sastojini vrše sječe obnove i korištenja. Imamo velika i mala sjecišta. Velika sjecišta su kada sječom obnove i korištenja zahvatimo cijelu sastojinu. Raspon površine je 0.5ha+. Mala sjecišta su kada jednom vremenu sječom obnove i korištenja zahvatamo dijelove sastojine. Manje je od 1ha do max 3ha. Oblika su kruga, kvadrata, elipse ovisno od situacije na terenu. Podmlađivanje je prirodno, sječe oplodne, rubne ili gole.
- Turnus je vremenski period između dvije uzastopne sječe u istoj sastojini. Definiše se planski i primjena je neophodna pri primjeni sistema gazdovanja skupinasto-prebornim i prebornim sječama gdje ima značaj pri izgradnji i održavanju raznodobne/preborne strukture sastojine.
3
Q
Šta je zaliha sastojine?
Šta je prinos?
Etat?
A
- Drvnu masu živih stabala nazivamo zalihom sastojine. Proizvodno je sredstvo u šumarstvu.
- Prinos u šumarstvu je ukupno proizvedena drvna masa u nekoj sastojini u određenom vremenu svedena na jedinicu P i vremena. (God i ha). Prinos je proizvod. Definiše se veličinom i kvalitetom. Veličina prinosa jednodobne sastojine je jednaka njenom prosječnom dobnom zapreminskom prirastu (+proredni mat), na bazi sječe sastojine na kraju ProdPer. Prinos 1dobne sastojine dijelimo na drvnu masu ostvarenu glavnom sječom i drvnu masu ostvarenu proredama. Prinos preborne sastojine je veličinom jednak njenom tekućem zapreminskom prirastu, ako se veličina i debljinska struktura njene zalihe ne razlikuju mnogo od normalne.
- Etat je planirani obih sječa u cilju principa kontinuiteta gazdovanja, polifunkc i ekonomičnosti. Utvrđuje se za naredni uređajni period, u okviru plana sječa ŠGO.
4
Q
Prihod?
Prirast?
Normalna veličina?
*Pojam šuma po uređivanju šuma?
A
- Iskazuje se količinom proizvedenih drvnih sortimenata u određenom vremenu (godišnje, za uređajni period..). Kod jednodobnih sastojina govorimo o prihodu koji se ostvaruje glavnom sječom i prihodu od proreda. Kod prebornih sastojina ne vršimo to diferenciranje a isto važi i za etat.
- Prirast je povećanje nekog taksac elementa stabla ili sastojine u nekom vremenskom periodu, kao posljedica fiziološkog procesa rasta stabala. Zapreminski prirast, godišnji tekući prirast, prosječni periodični ili prosječni dobni prirast su važan parametar pri donošenju planskih odluka.
- Normalna veličina nekog taksa elementa (br stabala, temeljnica, omjer smjese…) je ona veličina koja nas u potpunosti zadovoljava sa stanovišta principa kontinuiteta produkcije. Stručno je utvrđena veličina, u zavisnosti od postavljenog cilja gospodarenja šumama, uslova za njegovo ispunjavanje, potencijalnih mogućnosti staništa, sistema i načina gospodarenja, trajanja proizvodnje i odabrane vrste drveća.
- Pojam šuma označava skup sastojina koje su iste/vrlo slične po ekološko-proizvodnim i razvojnim karakteristikama. Da bi neka šuma bila u normalnom stanju, veličine svih njenih taksacionih elemenata moraju biti normalne.
5
Q
Pojmovi obrast i obraslost?
Pojasni omjer smjese?
Pojam zrelosti?
A
- Obrast je odnos između stvarnog broja stabala (ili stvarne temeljnice, zapremine neke sastojine) i normalne veličine broja stabala, temeljnice ili zapremine za tu sastojinu. O=Ns/Nn gdje je Ns br stabala neke sastojine, a Nn broj stabala normalne sastojine. Obrast izražavamo u desetinama. Ako uzmemo da dvije sastojine identične po vrsti drveća, jednosobne su imaju različit broj stabala, različitu temeljnicu.. onda za sastojinu koja ima veći broj stabala ili veću temeljnicu kažemo da ima veću obraslost. Najbolji indikator obraslosti je zapremina drveta.
Obraslost je pojam do kojeg dolazimo kada upoređujemo neku sastojinu (njenu temeljnicu, zapreminu..) sa temeljnicom tj zapreminom.. sastojine iz prinosnih tablica. Te dvije sastojine su iste vrste drveća, istog boniteta, iste starosti i načina njege. Veličina obrasta je posljedica kvaliteta osnivanja sastojine i kvaliteta prorjeđivanja u prošlosti. Ako su redovno provođene obrast je blizu veličini 1, ako je O<1 onda su prorede bile jače nego je predviđeno i obratno. - Omjer smjese je relativni udio pojedinih vrsta drveća u mješovitoj sastojini a iskazuje se odnosom temeljnice/zapremine vrste drveća i temeljnice/zapremine sastojine. Os=Gvr/Gsast. 0.5 jela je 50% jele, 03 smrča i 0.2 bukva. Kod jednodobnih sastojina omjer smjese obuhvata sva stabla a kor prebornih samo ona sa prs preč iznad taksipraga -5cm prs vis.
- Zrelost ne ovisi o debljini stabla 50, 30, 60 cm prspreč. Zrelosti sastojina su u funkciji cilja gazdovanja. Cilj pruće=zrelost 1 ili 2 godd, cilj furnir = zrelost 100+/-20%god. Produkcioni period je upravo to, vremenski interval od osnivanja sastojine do njene zrelosti.
6
Q
Produkcion period maksimalnog prinosa - zrelost proizv najveće drv mase?
Tehnički produkcioni period?
Finansijski produkcioni period?
Ekonomski produkcioni period?
A
- Definisan starošću sastojine pri kojoj kulminira njeg prosječni dobni zapreminski prirast(+prorede). Ovisi o vrsti drveća, bonitetu, proredama.
- Definisan je starošću sastojine pri kojoj se iz njenog prinosa uz racionalno korišćenje sirovine dobije asortiman Šum drv proizvoda koji je u najboljem skladu sa potrebama privrede. Teško se utvrđuje. Što je stablo deblje iz njega se može više izraditi trupaca za meh preradu, pogotovo furnira i ljušta a manje je celuloze i OGDR.
- Definisan je starošću sastojine pri kojoj kulminira čista zemljišna renta. U toku prod per od u godina neke 1dob sast, imamo prihode i rashode. Prihodi su od proreda i od glavne sječe a rashodi su traškovi pošumljavanja, otpadajući svakogodišnji upravni troškovi tokom prod per.
- Nalaže da su kraći produkcioni periodi ekonomičniji. Ovo je produkcioni period maksimalne šumske rente. Današnji kolektiv koji gazduje šumama se ne zamara sa troškovima pošumljavanja prije 100 godina, kao ni bilansom prihoda i rashoda sastojina vezano za njihovo podizanje i njegu. Zato se kao ekonomsko uporište prilikom izbora planskog produkcionog perioda koristi šumska renta. Šumska renta je razlika između prihoda i rashoda u efektivnim iznosima (ne računajući sa kamatama) svedenu na godinu. Prod period maks šum rente je mnogo duži od finansijskog prodper (30-60g).
7
Q
Planski produkcioni period?
Posebni oblici zrelosti?
Šta je to prostorno uređivanje šuma kao pojam?
A
- Je prod.per koji bi nam najbolje odgovarao u datim okolnostima s obzirom na stanje šuma i stanje na tržištu ŠDproizvoda. Za njegovo realiziranje treba 1,2, 3 + decenija a u tom prelaznom periodu primjenjuju se duži/kraći prod per od planskog. Prilikom izbora planskog prod per oslanjamo se na prod per max prinosa, na tehnički i ekonomski prod per. On je razlog za produkcione periode koje znamo smrča 80-120, bijeli bor ~100g, jela 100-140, hrast 140-200g.
- U zaštitnim pumama period zrelosti tj ajbolje zaštite nastupa prije fiziološke zrelosti. Slično je i za hidrološku funkciju.
- Pojam prostorno uređivanje šuma podrazumijeva skup biotehničkih tj privrednih mjera usmjerenih na tehničko i ekonomsko prilagođavanje šume kao biljne zajednice u prostornom odnosu, radi njenog planskog korišćenja za trajnu i ekonomičnu proizvodnju najveće količine drvne mase, najboljeg kvaliteta uz istovremeno jačanje ostalih trajnih OKFŠ.
8
Q
Koji su ciljevi prostornog uređivanja šuma?
Štetno djelovanje vjetra?
Tehnike zaštite sastojina od štetnog djelovanja vjetra i oluje?
A
- Provodi se radi ostvarenja sljedećih ciljeva: zaštita proizvodnje od šteta od sunca i vjetra preventivmin metodama, ostvarenje stabilnosti šuma radi predusretanja šteta od oluje, prostorno odvajanje podmlađivanja i korišćenja radi smanjenja šteta pri iskorištavanju šuma, radi povoljnijeg rješenja izvoza proizvoda, radi povećanja rentabilnosti gazdovanja…
- Imamo štete od slabih vjetrova (odnošenje listinca, isušivanje) do 10m/s. Ako brzina pređe 10m/s onda se govori o jakom vjetru a štete su prelamanje, izvaljivanje i drobljenje tkiva živih stabala a vjetar prelazi u oluju. Ako je tlo raskvašeno (oluja sa kišom) štete su češće izvaljivanje i veće su. Smrča loša, bor dobar pravo, elham.
- Sredstva i mjere koje koristimo su formiranje odgovarajućeg oblika sklopa, formiranje zaštitnog plašta, formiranje zaštitnog pojasa, formiranje prosjeka, formiranje zaštitnog sistema pokrivanja, odvajanje sastojina.
9
Q
Kako oblik sklopa utiče na otpornost sastojina na udare vjetra?
Kako zaštitni plašt utiče na otpornost sastojina na udare vjetra?
Kako zaštitni pojas utiče na otpornost sastojine na udare vjetra?
A
- Sastojine vertikalnog sklopa su najmanje pogođene štetama od vjetra a horizontalni sklop najviše trpi. Između su višeslojne i stepenaste. Isto je kod oluja. Zaštita je formiranje što nejednoličnijeg sklopa. Budući da je sklop direktna posljedica sistema gazdovanja moramo govoriti o sistemu gazdovanja koji treba primjeniti i o sastavu vrsta drveća jer je nejednolikost sklopa veća ako ima više vrsta i zato što su vrste ralzličite na otpornost od vjetra.
- Formira se na slobodnim rubovima sastojine, izoluje je od vanjske atmosfere. Sprječava insolaciju debala rubnih stabala sastojine i prodiranje vjetra unutar sastojine. Otpornost na vjetar ovisi od jačine vjetra, ugla koji čini njegov smjer sa ruba sastojine i od kvaliteta plašta. Što je vjetar jači i što je ugao napada vjetra manji relativno je zaštitno dejstvo plašta veće.
- Zaštitni plašt ne može sprječiti prodore oluje na rubu sastojine zbog njegove male dubine. Zato se mora formirati zaštitni pojas čija dubina iznosi oko 20m. U tu svrhu se uz rub sastojina u pojasu navedene širine projeđuje jakom proredom i to od rane mladosti. Ima za cilj da stabla razviju što duže krošnje i da stabla usljed stalne izloženosti udarima vjetra formiraju oblik debla i sistem korjenja otporne na izvaljivanje i prelamanje. Dobar zaštitni pojas ima gustoću, čvrstoću i trajnost. Trajnost obezbjeđuju vrste sa velikom repdroduktivnom snagom otporne na insekte i bolesti. Gust plašt formiraju vrste sjenke, preporučuje se kombinovanje.
10
Q
Kako prosjeke utiču na otpornost sastojina na udare vjetra?
Kako zaštitni sistem pokrivanja utiče na otpornost sastojina na udare vjetra?
Kako odvajanje sastojina utiče na otpornost sastojina na udare vjetra?
A
- Prosjeke su vještački stvoreni slobodni prostori uz rub sastojine u formi uske pruge koja se ne pošumljava. Prosjeke se ne formiraju pri primjeni prebornih sječa i vrlo rijetko pri primjeni sistema skupinastih sječa. Imamo 2 primjera
Primjer 1 sastojina od 60 godina i mlada od 1 godinu juzno, vjetar opasni juzni. Prod per 120 godina. Tokom 60 godina starija sastojina baca sjenku mnogo-60godina na mladu sastojinu pa treba široka prosjeka što je nepogodno jer gubimo na prod površini.
Primjer 2 sastojina od 100 godina, a sjeverna ima 1 godinu tj mlada. Sve ostalo isto. Onda sastojina stara samo 20 godina bacaju sjenku na mlada stabla, mlad astabla to podnose bez posljedica pa može prosjeka biti uža što nam više odgovara. - Budući da bi udio prod površine u ukupnoj površini šume bio relativno mali kada bi svaka sastojina bila osigurana zaštitnim pojasom pribjegava se zaštitnom sistemu pokrivanja. Više sastojina različite starosti se povezuje u jedinstvenu cjelinu u kojoj jedna sastojina pruža drugoj sastojini zaštitu od štetnog djelovanja vjetra i oluje a između njih se ne izvode prosjeke. Takva cjeline je zaštitnim pojasom osigurana prema vani. Uslovi koje moraju ispuniti sastojine koje pružaju zaštitu jedna drugoj su: da se mlađa sastojina nalazi pred starijom u smjeru odakle dolazi opasni vjetar, da razlika između visina sastojina ne bude veća od 3m, otp 30 g razlika u starosti.
- Ako je nepovoljan odnos između sastojina u pogledu starosti koristi se odvajanje sastojina.
11
Q
Pojasni 1 etapu u razvoju prostornog uređivanja šuma?
Pojasni 2 etapu u razvoju prostornog uređivanja šuma?
*Prodiranje oluje odozgo?
A
- Etapa kotina (Cotta). Za ovu etapu je karakteristično da se glavna svrha prostornog uređivanja šuma ogledala u tome da se što više olakša planiranje korišćenja u duhu kontinuiteta prihoda i njegove kontrola a produkciona strana je bila potisnuta u drugi plan. Obezbjeđenje protiv šteta vjetra i oluja je zasnovano na zaštitnom sistemu pokrivanja. Šuma je mehanički dijeljena u odjeljenja, podjednake veličine i pravilnog oblika. Odjeljenja nisu međusobno odvajana prosjekama širine potrebne za formiranje zaštitnog plašta nego mnogo užim. Svako odjeljenje je povezano sa 2 susjedna sistema pokrivanja. Prvi predpostavlja da opasni vjetar dolazi sa zapada a drugi sa juga, zaštita je osigurana od juga, jugozapada, zapada. Osnovna jedinica gazdovanja je odjeljenje pa se za odjel birala vrsta drveća, prod per, način podmlađivanja i njege. Preovladavalo je vještačko pošumljavanje i osnivanje vještačkih čistih sastojina. Zbog hotrizontalnog sklopa i velike površine obuhvaćene sjecišnim serijama, javljajla su se žarišta bolesti a iza toga i rupe u sklopu. Štete ogromnih razmjera.
- Etapa judaihova (judaich). Početak ove etape se veže za vrijeme najveće čiste zemljišne rente. Judaih se zalagao za osamostaljivanje sjecišnih serija osnivanjem prosjeka 10-12m širine sa obje strane serije, radi formiranja zaštitnih plašteva. Između odjeljenja formirale bi se uske prosjeke 2-3m širine. Judaih je insistirao i na skraćivanju sjecišne serije i smanjenju površine odjeljenja. Najcjelishodnije serije je smatrao one sastavljene od dva odjeljenja i čija površina iznosi 30-60ha. Time se smanjuju štete od olujnih prodora, i smanjuju se žrtve produkcionog karaktera prilikom formiranja sjecišnih cjelina i veća je mogućnost prilagodbe stanišnim uslovima. Smanjuju se i troškovi privlačenja drvnih sortimenata. Ostalo se pri velikim sjecištima, pretežno na vještačkom pošumljavanju i klasičnim oplodnim sječama. Preovladavaju čiste jednodobne sastojine horizontalnog sklopa pa je malo urađeno na otpornosti sastojina na prodore oluje odogzo što smanjuje efikasnost zaštitnih plaštova i pojaseva.
- Prorod oluje odozgo je pojava na grebenima ili brdima uvjetovana orografijom terena. Vjetar jako udara u stabla u podnožju kad se penje uz stranu brda te kada dođe do vrha brda, jako udara na samom vrhu u stabla i prilikom spuštanja udara jako u stabla u podnožju sa druge strane.
12
Q
Pojasni 3 etapu u razvoju prostornog uređivanja šuma?
Pojasni 4 etapu u razvoju prostornog uređivanja šuma?
A
- Geiger i Wagnerova etapa. Težište prostornog uređenja šume leži u unutrašnjoj prostornoj izgradnji sastojine a njegov konačni cilj je šuma sa malim sjecištima različitog vremena obnove sve do preborne šume. Smisao unutrašnje sastojinske prostorne izgradnje je da se postigne povećana produkcija uz očuvanje prirodnih produkcionih izvora (zemljište, sastojina i sastojinska atmosfera) i osiguranje šume od svih vrsta šteta. Osnovu geigerove predstave prostornog uređivanja predstavlja skupina, prirodna ili vještačka na P 0.2-0.5ha koja se od golom sječom ili oplodnom sječom formirane jezgre širi u vidu strehe pomoću prstenasto ivične sječe, postepene oplodne sječe na pruge ili gole sječe na pruge sa vremenom obnove 30-80god. Obnovljena sastojina je prostorno neuređena pošto se pri animalnom sakupljanju drva ne javlja potreba strožijeg prostornog poretka. Povoljno je riješeno podmlađivanje, ponik i podmladak su sjenom od starih stabala zaštićeni od insolacije i šteta od vjetra. Oštećivanje podmlatka tokom sječe i izvlčenja je izbjegnuto jer je prostorno odvojeno podmlađivanje od korišćenja.
- Rastući investicijski i proizvodni troškovi, nedovoljnost radne snage u šumi, i nužnost da se poveća produktivnost rada stvorili su nužnost da se prostorno uređivanje šuma prilagodi zahtjevima mehanizovanog prikupljanja drveta, bez da čini štetu elementarnih zahtjeva šumarske biologije. Svrha prostornog uređivanja šuma je da se omogući da unutrašnjost sastojine bude pristupačna za mehanizovno korišćenje šume i sakupljanje drveta uz što manje oštećivanje sastojine, i podmlatka uz što veću ekonomičnost proizvodnog procesa u fazi iskorištavanja šuma.
13
Q
Pojasni pojam privlačenje drveta?
Šta je radno polje?
Šta je vlaka?
A
- Podrazumjeva “kretanje” drveta tj oborenih stabala ili njihovih dijeloda od panja do mjesta za utovar tj do puta. Primicanje je kretanje od panja do traktorske vlake, kroz sastojinu uz pomoć mehaniziranih sredstava. Vuča drveta označava kretanje primaknutog drveta po jednostavno uređenom putu kroz sastojinu do mjesta gdje se vrši utovar i početak prevoza drvnih sortimenata. Nastoji se da se daljina primicanja smanji na minimum jer je ekonomski skupa.
- Radno polje je manipulativna jedinica u sastojini koja omogućava da se ostvari preglednost i organiziranost rada prilikom planiranja i realizacije gazdovanja, tj kod obnove sastojina i njihove njege, kod njihove zaštite i njihove sječe uključivo i privlačenja drveta. U sastojini je određeno svojim položajem i širinom, ograničeno je vlakama, tj transportnim granicama.
- Vlaka je put koji služi za privlačenje drveta kroz sastojinu, urađen na najjednostavniji način. To je put koji treba da služi za ekonomično privlačenje cijelih debala ili njihovih dijelova do kamionskog puta. Pri njihovom planiranju uzima se u obzir reljef terena, nosivost zemljišta, položaj izvoznog puta, i sigurnost rada mehanizovanim sredstvom.
14
Q
Šta je transportna granica?
Koje imamo prostorne uređajne jedinice u Bih?
Šumskogospodarsko područje - uređajne karakteristike?
A
- Granična linija između dvije vlake i od nje se u radnim poljima stabla obaraju i primiču prema vlakama ili cesti. Može imati: transportno tehnički značaj, uzgojno tehnički značaj.
- U okviru izrade šumskogospodarske osnove formiraju se sljedeće vrste prostornih uređajnih jedinica: šumskogospodarsko područje, gospodarska jedinica, sliv, odjeljenje (odjel), odsjek.
- Najniža je prostorna uređajna jedinica u okviru koje se vrši bilansiranje proizvodnje i potrošnje drveta. Za sumskogospodarsko područje kao cjelinu izrađuje se šumskogospodarska osnova. Obuhvata šume koja kad se otvore mrežom šumskih komunikacija i u njima izgrade potrebni objekti visokogradnje te kad se sastavi šuma pomjere prema njohovim normalnim sastavima i područje opremi sredstvima rada predstavljaju jedinstveni živi privredni objekat posebnog društvenog značaja. Za SGP se radi jedinstven sistem mreže izvoznih saobraćajnica, jedinsveno je korišćenje šuma, jedinstvena je organizacija iz jednog centra tj jedinstveno e gazdovanje šumama.
15
Q
Gospodarska jedinica?
Obilježje gospodarske jedinice?
Sliv definicija?
A
- SGP se dijeli na gospodarske jedinice. Ima obilježja rada jedne radne jedinice. Zauzimaju 3000-6000ha nekad i više. Obuhvata šume koje su otvorene mrežom primarnih i sekundarnih puteva tako da se proizvodi iz šuma sakupljaju na jedan glavni izvozni kamionski put.
- Vrši se postavljanjem 3 horizontalne crte na stablima lijevo i desno od granice. Crte se povlače uljanom bojom, crnom ili crvenom na visini 2m od zemlje. Obilježena stabla se moraju dogledati. Iznad horizontalnih crta upisuje se i brij odjeljenja koje priprada gpspodarskoj jedinici i čija se granica poklapa sa granicom gospodarske jedinice.
- Sliv je dio gospodarske jedinice sa kog se šumski proizvodi “sljevaju” na jedno mjesto na glavnoj izvoznoj saobraćajnici. Ako se ne radi o karstu, slij je obično područje jedne manje rijeke, pritoke ili potoka unutar gospodarske jedinice.
