Iskorištavanje šuma integrala testovi prethodni i skripta kratka za 1 parc

Question 1

1. 1.Podjela suma prema funkciji?
2. Zakon mase komada?
3. Vaznost pravilne ishrane Izahtjevi prema ishrani?

Answer 1

1. *Sume sa proizvodnom funkcijom - Obuhvataju tzv. komercijalne sume koje sacinjavaju sastojine cija je primarna funkcija proizvodnja drveta za trziste. u ovu kategoriju spadaju i sumske plantaze i nasadi kratke ophodnje .
   * sume sa zastitnom tunkcijom - u uzem smislu rijeci obuhvataju sume za zastitu tla i to: * sume na ekstremnim stanistima (zastita od erozije i zamocvarenja) * sume kao zastita od lavina * ostale zast itne sume
   * Šume specijalnih funkcija * vodozast itne sume, * sume za zastitu
   mineralnih i ljekovitih vrela, * sume za rekreaciju, * sume za zastitu divljac i, * sume za zastitu prirode, * sume za sprecavanje zagadenja zraka idjelovanja drugih stetnih emisija, * sume za obrazovanje i istrazivanja itd.
2. • Povecanjem mase komada smanjuje se utrosak vremena rada Itroskovi rada sjece I izrade, privlacenja Itransport drveta.
3. • lshrana sumskih radnika utjece na:

• zdravstveno stanje radnika
• produktivnost rada
• ekonomsk e rezu1tate proizvodnjc
  Zahtjevi prema ishrani
• pravllan sastav hrane koji odgovara strukturnim
  komponentama covJekovog organizma (masti, ugljikohidrati,proteini, vitamini mineralne soli, mikro-elementi itd.) ‘
• odgovarajuce agregatno .1 toplotno stanje konzumirane hrane (kuhana jela u topl.om stanJu posebno u zimskom periodu), vode (za normalan rad pr.i umJerenoj temper aturi 2 litra za 24 sata, kod prosjecnih uvjeta rad u sumi 2,0 -
  2,5 lita r’ a kod teskog fizickog rada uz visoku temperaturu do 10l ) i napitaka (bezalkoholni, negazirani napici,koji nisu jako hladni)
• odgovarajuci broj obroka u odredenom vremenskim razmacima (prema medicini rada 3 obroka + 2 meduobroka)

Question 2

6. G.Sta je tehnologija iskoristavanja suma I koje su osnovne faze
7. 7. Osnovni principi krojenja debla?
8. Mjere zastite stable od ostecenja pri iskoristavanju?
9. Funkcije I karakteristike sekundarne mreze puteva?
10. 10. Formula za odredivanje srednje distance privlacenja 1
        parametri?

Answer 2

6. -Tehnologija iskoristavanja1a suma odredjena je tehnoloskim procesom rada, sredstvima rada, tehnikom i organizacijom rada a podrazumjeva
   poz ava nje cilje va proizvodnje, uvjeta i fak tora koji utjecu na proizvodnju, te POSJedovanje strucnih znanja za planiranje i vodenje tehnologije rada.

Tehnologija u iskoristavanju suma definirana je mjestom izrade te mozemo
govor iti o:

• tehnologiji izrade sortimenata na sjecini,
• tehnologiji izrade na pomocnom {sumskom) stovaristu i
• tehno/ogiji izrade na centralnom mehaniziranom stovaristu(CMS)

Osnovne faze rada tehnoloskog procesa:

• Sjeca i izrada sumskih drvnih sortimenata
• Privlacenje (s primicanjem) drveta

*Da/jinski transport drveta sa utova rom i ev. istovarom/pretovarom

7. -Krojenje - odrediva nje mjesta prerezivanja, slozen i odgovoran posao, o kojem ovisi kvalitativna i kvantitativna iskoristenost stabla, a samim time i ukupna vrijednost svakoga stabla.

*Nacini (vrste) krojenja: .;. Prema ugovoru ( poznati kupac) .;. Prema normama (nepoznati kupac) .;. Norme za kvalitet oblog drveta - propisuju najmanje dimenzije (precnik i duzina) te dozvoljene greske na i u drvetu za pojedini razred kvaliteta (vrstu sortimenta) - va lja ih dobro poznavati.
Osnovne smjernice kod krojenja oblovine

• Krojenje zapoceti od debljeg dijela sta bla.
• najcesce najkvalitetniji i najvredniji dio debla
• najcesce i najveceg kvantitativnog udjela u zaprcministabla,
• jedi no mjesto na kojem je drvo “otvoreno”, gdje se mogu vidjc ti grc5ke “u drvetu”, * razdvajati dijelove stabla jednakog kvaliteta, * razdvajati zdravo od (na )trulog drveta, * ravne dijelove debla razdvajati od zakrivljenih, * od ravn1h dijelova debla izraclivati sto duzu oblovinu, * za krivljene dijelove debla
  prikrajati u “kracim” duzinama,jer se na taj nacin smanjuje visina Iuka, odnosno zakrivljenost oblovine * liscare prikrajati u vrhu Iuka (“koljenu”) - (tacci promjene smjera zakrivljenosti ) * razdvajati jed re (punodrvne) od nejedrih (misorepih) dije lova debla, * razdvajati kvrgave od nekvrgavih dijelova debla, * izradivati “kombinirane” sortimente po kvalitetu - cime se smanjuje broj rezova, ali i mogucnost raspucavanja drveta, * po mogucnosti prikrojiti deblo preko “kvrge” iii neke druge greske, cime greska pada u podrucje
  nadmjere duzine (ako je nadmjera duzine ugovorena)

8.x

9.- Sekundarna mreza puteva sluzi za privlacenje drvnih sortimanata od mjesta sjece do pomocnog stovarista gdje se obavlja utovar na sredstva daljinskog transporta .
Osnovne funkcije sekundarne mreze putava su :

• ekoloska funkcija
• tehnicka funkcija
• ekonomska funkcija

Karakteristike sekundarne mreze putava su

-funkcionalna povezanost mreze putava s utovarnim stovaristem, minimalni radovi na gradnji gornjeg stroja I vrsta I gustina
sekundarne mreze putava se prilagodava uvjetima terena u sastojini i tehnici privlačenja
10 .x

Question 3

11. 11. Navedite uslove rada kada je animal konkurentan mehaniziranim sredstvima?
12. • Prednosti Inedostaci zicanih naprava?
13. l3. Prirodniuslovi rada?
14. 14. Podjela Ikarakter prirodnih uslova rada?
15. 15. Tehnoloska kalkulacija troskova strojnog rada Iosnovni elementi tehnosloske kalkulacije?

Answer 3

11. -Privlacenje drveta animalnom snagom

• Nacin kretanja drveta ivrsta animala - samo za vucu: volovi - za vucu i
  nosenje: konji
• Podjela konja po masi inamjeni

/a ki (370 - 400 kg) - za nosenje (sa maricu) srednje teski (600 - 650 kg) - za vucu
teski (700 - 800 kg) -za vucu

Vucna sila konja iteret privlacenja - Vucna sila konja je obrnuto proporcionalna brzini kretanja, a moze se izraziti kao procentualni udio mase (tezine) konja.

Vucna sila jednog nezamorenog konja iznosi 20-25% njegove mase (tezine) pri normalnoj radnoj brzini kretanja od 3 - 4 km/h sto iznosi: - za lakog konja 75 - 80 kp - za srednje teskog konja 120 - 130 kp - za teskog konja 140 - 160 kp

Napomena: Zbog zamora a nimala u toku radnog da na, a narocito kod kontinuiranog privlacenja drveta na duzim dista ncama, vucna sila a nimala opada i u prosjek u iznosi oko 2/3 navedene vrijednosti.

12. x
13. • Prirodne uvjete rada cine prirodni faktori koji uticu na oblikovanje Iefekte rada u sumi,a koji se u planskom periodu ne mogu se po elji covjeka
      mijenjati u cilju njihovog prilagodavanja planiranom radu,nego se rad (tehnika itehnologija) mora prilagodavati njima. u kategoriju prlrodnih
      uticajnih faktora spadaju primarno faktori terena, elementl kllme Igodisnjlh doba isekundarno faktori sastojine koji se u vrijeme planiranja iizvodenja
      lskoristavanja (sjeca idr.) ne mogu mijenjati .
      Razlikujemo dvije grupe metoda:
      * Tehnoloska klasifikacija * Sustina tehnoloske klasifikacije je deflniranje okvirnih prirodnih uvjeta rada u kojima jedno iii grupa slicnih
      mehanizovanih sredstava odredene snage iostalihtipicnih karakteristika daje,u relativnom poredenju sa drugim mogucnostima - sredstvima rada,najbolje radne efekte koji se izrazavaju iii radnim ucinkom iiijedinicnim troskovima rada.
      * Deskriptivna klasifikacija * Predmet isustina deskriptivne klasifikacije je svrsishodno klasiranje svakog pojedinog prirodnog uticajnog faktora na odredenibroj klasa. Snimanje iii premjer prirodnih uticajnihfaktora vrsi se odgovarajucim kartografskim metodama i/ili neposrednim premjerom na terenu metodama primjernih povrsina.
14. x
15. x

Question 4

16. *Zakon obima proizvodnje?
17. Karakteristike Izahtjevi rada u iskoristavanju suma?
18. 18. Moguci uzroci Istruktura povreda? 1.Direktni (neposredni) uzroci

19.Uspostava sumskog reda?

20. Tehnika Isredstva d
    ra a u Pod fazi primicanja?

Answer 4

16. Sa povećanjem obima proizvodnje proizvoda, smanjuje se cijena roizvodnje po jednom proizvodu.
17. • Bitnije karakteristike i zahtjevi tog specifikuma ogledaju se u sljedecem:

• Radine aktivnosti iskoristavanja suma odvijaju se na otvorenom prostoru («pod vedrim nebom») tokom cijele godine iz cega proizlaze zahtjevi rada: - radnici moraju biti fizicki ipsihicki zdravi i otporni na vremenske utjecaje, - radnicima se mora obezbijediti specijalna radna odjeca i obuca koja ih stiti od negativnih vremenskih utjecaja, - radnicima u sumi,u neposrednoj blizini
  radnog mjesta moraju se obezbijediti sklonista za slucajeve iznenadnih vremenskih nepogoda.
• Radno mjesto u iskoristavanju suma (sjecine) je u stalnom pokretu - za vrijeme od 10 godina koliko traje jedna SGO, iskoristavanjem suma se prede cijela povrsina SGP. lz ovog specifikuma rada proizlaze zahtjevi kojima se mora udovoljiti, a to su: - transfer radne snage, sredstava rada i materijala, - smjestaj ; ishrana radne snage u slucaju nemogucnosti svakodnevnog
  savlad avanja udaljenosti od kuce do radnog mjesta u sumi i obratno.
• Predmet rada iradno mjesto u sjecini (stablo doznaceno za sjecu i njegova uza okolina) su od slucaja do slucaja veoma raznoliki, iz cega proizlazi potreba i zahtjev prilagodavanja tehnike rada datoj situaciji na osnovu njene procjene.
  Svaka greska u procjeni situacije i izboru tehnike rada ne sa mo da umanjuje
  moguce radne efekte, vec dovodi u pita nje sigurnost pri radu pa i sam zivot radnika.
• Tezak ivoluminozan predmet rada (stabla doznacena za sjecu) u veoma heterogenim iteskim sumskim uvjetima terena i sastojine ima za poslijedicu veoma tesku pokretljivost predmeta rada u toku sjece i izrade sortimenata. S tim u vezi, radnik je primoran da pored izvodenja radnih operacija savla dati i dodatne otpore kretanja duz predmeta rada ukljucivo nosenje a lata i pribora te prenosnih motornih naprava (motorna pila, motorni guljac i sl.). Ova ima za
  posljedicu enormno veliku potrosnju radne energije koja se maze kompenzirati jedino pravilnom j kontrolira nom ishranom sumskih radnika.

18.
* Direktni (neposredni) uzroci
-Tehnicke prirode - neadekvatno/neispravno sredstvo rada - neadekvatna radna odjeca iobuca - neadekvatna/nekoristena zastitna oprema
-Organizacione prirode - neadekvatna organizacija rada - nedovoljna/nestrucna priprema rada - neobucenost radnika - nepridrfavanje propisa o radu - nepostojanje kontrole zastite na radu
-Neodgovorno ponasanje radnika - rad pod utjecajem alkohola - izbjegavanje pridrfavanja propisa zastite - improvizacije kod otklanjanja smetnjipri radu - neozbiljnost u kolektivnom radu
-Prirodnifaktori - terena,sastojine,klime 5. Nedefinisaniuzroci -slucajnosti

• ndirektni(posredni) uzroci - fizicki,psihicki isocijalniproblemi radnika - sklonost nesrecama na radu

19. Šumski red,u sirem smislu rijeci,cine mjere u cilju: - sprecavanja pojave pozara, - stetnih insekata i biljnih bolesti,- sprecavanja stetnog djelovanja vjetra,snijega idrugih elementarnih nepogoda, - ostecenja stabala kod sjece i
    izvoza sumskih drvnih sortimenata, - kao i mjere zastite podmlatka i zemljistaUspostava sumskog reda
    Uspostava sumskog reda sastoji se iz:

• Slaganja okresanih grana ioguljene kore u: * hrpe sa debljim krajem grana u sredistu hrpe -cetinari (hrpa se ne smije formirati na mjestima s podmlatkom, uz ziva dubeca stabla, uz vodotoke, izvorista i na udaljenosti manjoj od 10 m od prometnice - ravnomjernim razbacivanjem grana i kore po cijeloj sjecini(???) - ravnomjernim razbacivanjem grana po sjecini - liScari (pri cemu ih je neophodno skratiti na duzinu od 1m)
• Obrade panja - odrezivanje perceta u nivou panja - guljenje panja

20. Podfaze rada kod privlačenja drveta po tlu traktorom ili animalom:
    * primicanje
    *vuča drveta (privlačenje u užem smislu riječi)
    * meglanje (uhrpivanje) oblovine ili slaganje prostornog drveta na šumskom stovarištu

Question 5

21. Traktorski putevi na strojno prohodnim i neprohodnim terenima?
22. Zahtjevi prema lifranju?
23. 23. Podjela geolosko pedoloska klasifikacija terena?
24. 24. Tehnoloski smjer rusenja stable?
25. Mjere zastite ostecenja stable?

Answer 5

21. x
22. x
23. • geolosko pedoloske cjeline I, II ( tereni bez opasnosti od erozije)

• geolosko pedoloska cjelina Ill (tereni male opasnosti od erozije)
• geolosko pedoloske cjeline IV V VI ( tereni velike opasmnosti od erozije Iklizista)
  24. - Tehnoloski pravac odnosno smjer rusenja stabla odreduje se sa glediSta:
• maksimiranja radnog ucinka i
• minimiranja sumskih steta u fazi primicanja iprivlacenja drveta

Tehnoloski smjer rusenja zavisi od transportnog sredstva ivrste sekundarne sumske komunikacije (vlaka,put,zicana linija ), a najcesce se koristi prakticni smjer rusenja prikazan na slici 1. Pravac rusenja stabla odreduje se uglom a kojeg zatvara pravac rusenja stabla sa uzduznom osovinom traktorskog Puta.
25. x

Question 6

26. 26. Prednosti Inedostaci konja?
27. OptimaIna radna grupa?

Answer 6

26. x
27. -Definicija optimalne radne grupe: grupa ciji rad u datim uvjetima u sjecini daje minimalne troskove pojedinici proizvoda, uz osiguranje sigurnosti, normalnog naprezanja izalaganja radnika (Kulusic, 1977)
    Principi optimalne radne grupe:

• materijalni troskovi sjece i izrade opadaju s povecanjem grupe (bolje koristenje motorne pile)
• troskovi licnih dohodaka radnika rastu s povecanjem grupe (vece neproduktivno vrijeme - prelazi,cekanja idr.)
• vece ucesce manuelnog rada opravdava vecu grupu
• zbog troskova licnih dohodaka najbolje je individualni rad (nije preporucljiv iz psiholoskih izdravstvenih razloga

Prihvatljive radne grupe na sjeci i izradi :1MP + 2 R - ucesca koranja i
cjepanja do 25% 2 MP + 2 R - ucesce cijepanih sortimenata do 15% (nema
koranja) 1MP + 3 R - rucno koranje cetinara iucesce cijepanih sortimenata preko 25%