Svijest i poremećaji svijesti Flashcards

1
Q

svijest - osnovno?

A
  • rezultat najsloženijih integrativnih procesa
  • najviši nivo funkcionalnosti
  • svjesnost o sebi i okolini
  • različiti modaliteti svijesti

izraz najvišeg integrativnog procesa u kojem subjektivno odražava realnost i saznaje unutrašnji i spoljašnji svijet

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

aspekti svijesti?

A
  • kvantitativni
  • kvalitativni
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

kvantitativni aspekti svijesti?

A

stanje budnosti:
- kvantitativni stupanj energetizacije - retikularna formacija moždanog stabla
- fiziološka - bazična

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

kvalitativni aspekti svijesti?

A

sposobnost orijentacije u odnosu na sebe i okružujući svijet (ličnost, vrijeme, prostor)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

koje informacije formiraju svijest?

A

interceptivne informacije
- odslikavanje tjelesne sheme
- obezbjeđuju doživljavanje vremenskog kontinuuma

eksteroceptivne informacije
- podatke o okružujućem svijetu:
a) analiziraju
b) određuju poziciju osobe u odnosu na druge osobe, u odnosu na prostor i vrijeme
c) dopunjuju se sa biološkim časovnikom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

uloge svijesti?

A
  • integrativna uloga - harmonično funkcionisanje svih djelova ličnosti (nagonsko-emocionalnog, saznajnog, motornog)
  • omogućava saznanje o odvijanju ostalih psihičkih funkcija (svjestan sam da sam tužan ili srećan, govorim…)
  • najviša saznajna funkcija
  • sudi o ponašanju sa aspekta logike i morala
  • obezbjeđuje doživljaj sopstvenog identiteta u istorijskom kontinuitetu
  • obezbjeđuje doživljaj sopstvenog integriteta u odnosu na spoljašnji svijet
  • upravlja cjelokupnim ponašanjem unutar volje (odlaže zadovoljenje motiva dobacujući one koji nisu u skladu sa socijalnim normama, a zadovoljava one koji su lično i društveno korisni, koči pretjerane emocije…)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

ključne komponente svjesnosti o sebi?

A
  • realnost i integritet ličnosti (ja sam jedna jedina osoba)
  • kontinuitet ličnosti (ja sam ista ona osoba od ranije i biću ista osoba i u budućnosti)
  • granice ličnosti (mogu da razlikujem sebe od ostatka svijeta koji nije ja)
  • aktivnosti ličnosti (ja koji mislim, osjećam, djelam…)

dodatne komponente:
- tjelesna shema - mentalna reprezentacija sopstvenog tijela
- različite samoprocjene

  • poremećaji ove integrativne uloge svijesti rezultuje dezintegracijom ličnosti (disocijacija)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

poremećaji svijesti?

A
  • kvantitativni poremećaji - oštećenja budnog stanja
  • kvalitativni poremećaji - pomućenja i suženja svijesti, i poremećaji integrativne funkcije svijesti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

oštećenja budnog stanja?

A
  • javljaju se kod afekcije centra budnog stanja u moždanog -stabla
  • sreću se kod tumora mozga, subarhanoidnog krvarenja, intoksikacija (barbiturati, alkohol), edema mozga, metaboličkih poremećaja (dijabeta, uremija…)
  • somnolencija (patološka pospanost)
  • sopor
  • torpor
  • koma
  • krize svijesti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

pomućenje svijesti?

A
  • mentalna konfuzija
  • delirijum
  • amentni sindrom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

suženje svijesti?

A
  • sumračna stanja
  • fuge
  • psihogene fuge
  • somnoambulizam (kretanje u snu)
  • hipnoza
  • post hipnotička amnezija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

poremećaji integrativne funkcije svijesti?

A
  • depersonalizacija
  • derealizacija
  • prolazne epizode depersonalizacije i derealizacije
  • transformacija ličnosti
  • disocijacija
  • disocijativna stanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

modaliteti svijesti?

A
  • u fiziološkom smislu - stanje budnosti (kvantitativni stupanj energetizacije)
  • sposobnost određivanja sopstvene pozicije u okružujućem svijetu
  • svijest kao izraz najvišeg integrativnog procesa u kojem subjektivno odražava realnost i saznaje unutrašnji i spoljašnji svijet
  • rezultatna je sveukupne mentalne aktivnosti i sinteze modaliteta psihičkog funkcionisanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

stanje budnosti?

A
  • podloga sveukupne aktivnosti centralnog nervnog sistema
  • obezbjeđuje ga retikularna formacija moždanog stabla
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

šta dovodi do kvalitativnog poremećaja svijesti i orijentacije?

A

oštećenja CNSa koja zahvataju strukture moždanog stabla i korteksa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

do čega dovodi dezintegracija integrativne funkcije?

A

do depersonalizacije i derealizacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

koji je osnovni modalitet integrativne funkcije?

A

održavanje kontinuiranog kontakta sa sopstvenom unutrašnjom strukturom i sa spoljašnjim svijetom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

šta omogućavaju interceptivne informacije?

A
  • odslikavanje tjelesne sheme
  • kroz fuziju sa iskustvo obezbjeđuju doživljavanje vremenskog kontinuuma
19
Q

šta rade eksteroceptivne informacije?

A

daju podatke o okružujućem svijetu koji se analiziraju i određuju poziciju u odnosu na osobe, prostor i vrijeme, čiji je protok dodatno procjenjivan funkcijom biološkog časovnika (cirkadijalnih ritmova)

20
Q

šta omogućava svijest?

A
  • saznanje o odvijanju ostalih psihičkih funkcija (svojstveno samo čovjeku)
  • evidentira ponašanje i o njemu sudi sa aspekta logike i morala
21
Q

somnolencija (patološka pospanost)?

A
  • poremećaj budnog stanja
  • spora reakcija na spoljne draži
  • opažanje i shvatanje su otežani
  • reakciono vrijeme je produženo
22
Q

sopor?

A
  • poremećaj budnog stanja
  • sa bolesnikom je teško uspostaviti kontakt
  • reakcija samo na jake bolne draži
  • oštećena prostorno-vremenska orijentacija, očuvana prema sebi i drugima
23
Q

torpor?

A
  • poremećaj budnog stanja
  • dremljiv, lako zaspi, sužene percepcije i usporenog mišljenja
24
Q

koma?

A
  • poremećaj budnog stanja
  • ne reaguje ni na kakve draži, nema mentalne aktivnosti
  • akinetski mutizam (koma vigile) - pacijent izgleda budan sa otvorenim očima, ali nema znakove svijesti (duboke lezije moždanog stabla)
  • očuvane su samo vitalne funkcije
25
Q

krize svijesti?

A
  • poremećaj budnog stanja
  • aka prekidi svijesti
  • kratkotrajni prekidi kontinuiteta svijesti
  • vaskularni ili epileptični fenomeni
26
Q

kvalitativni poremećaji svijesti?

A
  • pomućenje svijesti
  • suženje svijesti
27
Q

mentalna konfuzija?

A
  • dezorijentacija
  • zbunjenost
  • najčešće u vremenu i prostoru, zatim prema drugim ličnostima, a najrjeđe prema sebi
28
Q

delirijum?

A
  • akutno konfuzno stanje pomućene svijesti
  • iznenadni nastanak i kratko trajanje
  • nivo svijesti je snižen i flukturira
  • dezorijentacija
  • smanjena i fragmentisana pažnja, poremećaj pamćenja, perceptivni i kognitivni poremećaj (iluzije, halucinacije i sumanutosti) sa intenzivnim strahom, poremćaj spavanja
  • autonomna disfunkcija (tahikardija, groznica, povišena temperatura, povišen pritisak, dijaforeza, dilatacija zjenica, T, TA…)
  • uzroci - sistemski poremećaji, metabolički disbalans, infekcije, intrakranijalne traume, intoksikacije i apstinencijalni sindrom
  • tipično motorno ponašanje uključuje povećanje opšeg nemiran, finog i grubog tremora, miokloničnih grčeva
29
Q

amentni sindrom?

A
  • nesposobnost shvatanja cjeline
  • opažanje je očuvano, ali ne postoji shvatanje o povezanosti između opaženih informacija, pa zbog toga ni razumijevanje njihovog kauzaliteta sintezom
30
Q

bunovna stanja?

A
  • diplopija svijesti
  • stanja u kojima potoje ostrvca očuvane i ostrvca izmijenjene svijesti
31
Q

sumračna stanja?

A
  • aka twilight state
  • suženje svijesti koje nastaje naglo, naglo prestaje (jasan prekid kontinuiteta normalne svijesti)
  • obično se završava terminalnim snom
  • posle sna postoji potpuna amnezija za period sumračnog stanja
  • strah i iluzije, napadi bijesa, nasilno ponašanje, dezorganizacija, pogrešne interpetacije
  • ovakva stanja remete tok konverzacije, a mogu se pojavljivati i napadi bijesa ili violentnog ponašanja
32
Q

fuge?

A
  • osoba ne zna gdje je bila i šta je radila tokom nekog perioda
  • neurološke bolesti (epilepsija, tumor mozga, demencija, trauma glave)
33
Q

psihogene fuge?

A
  • iznenadna putovanja van uobičajenog mjesta sa preuzimanjem novog identiteta i amnezijom za prošlost
  • disocijativna stanja su obično blisko povezana (rascjep ponašanja, misli, osjećanja) i sa selektivnom amnezijom
  • ove fuge nisu povezane sa neurološkim poremećajima
34
Q

somnambulizam?

A
  • somnus ambulare
  • kretanje u snu
  • osoba se diže iz kreveta, zbunjeno tumara, nekad izlazi na ulicu, luta
  • probuđena iz tog stanja, odlazi ošamućena u krevet i nastavlja da spava
  • diskordinacija između stanja svijesti i motornog sistema
  • djeca, epilepsija, histerija
35
Q

hipnoza?

A
  • selektivna pažnja, sugestibilnost, disocijacija
  • hipnotički fenomeni: hipnotička anestezija, motorna ponašanja i snaga van uobičajenih kapaciteta, poremećaj pamćenja (hipermnezija i amnezija)
  • moguća u stanjima povišene selektivne pažnje (povišena koncentracija), a ne snižene - zato se javljaju neuobičajeni nivoi senzornih i motornih manifestacija
36
Q

post-hipnotička amnezija?

A
  • funkcionalna amnezija
  • osoba se ne sjeća događaja ili instrukcija tokom hipnoze
37
Q

depersonalizacija?

A
  • izmjena u doživljaju i svjesnosti sebe
  • dovodi do osjećanja nestvarnosti, odvojenosti, otuđenosti od sopstvenog tijela
  • neprijatna je, teško se opisuje kad nije praćena psihotičnim mišljenjem
  • često je udružena sa žalbama na gubitak svih osjećanja i senzornih doživljaja
  • gubi svoj identitet (to više nisam ja)
  • može imati doživljaj da kad se gleda u ogledalo ne vidi svoj odgovarajući odraz, ili kao da živi u nekom potpuno različitom “paralelnom” svijetu
  • u mnogim neurološkim i psihijatrijskim bolestima (kompleksni parcijalni napadi, shizofrenija, depresivni, disocijatvni poremećaji, PL…)
38
Q

prožimajuća (preplavljujuća) depersonalizacija?

A
  • neprijatna
  • teško se opisuje, posebno kad nije praćena psihotičnim mišljenjem
  • pacijenti ne mogu da objasne utisak da se nešto promijenilo i postalo drugačije
  • svjesni su da se nešto promijenilo u značajnoj mjeri, ali ne mogu da objasne na koji način - što ih čini uznemirenim
  • pacijent doživljava otuđenost svojih mentalnih aktivnosti, mišljenja i osjećanja, gubi svoj identiet
  • često smatraju da je to nagovještaj psihoze i plaše se da će poludjeti
39
Q

derealizacija?

A
  • promjene u svjesnosti o spoljašnjem svijetu (doživljava da je okolina nestvarna)
  • sve izgleda obezbojeno, izvještačeno, izobličeno (npr. ljudi ne djeluju stvarni, doživljavaju se čudno…)
  • često uporedo sa depersonalizacijom
40
Q

prolazne epizode depersonalizacije i dereailzacije?

A
  • često tokom umora, deprivacije spavanja i u akutnim stresnim situacijama (npr. žalost ili saznanje o nečijoj bolesti)
  • u mnogim neurološkim i psihijatrijskim bolestima (kompleksni parcijalni napadi, shizofrenija, depresivni, anksiozni, disocijatvni poremećaji, PL…)
41
Q

transformacija ličnosti?

A
  • doživljaj sebe kao druge ličnosti ili životinje
  • ponašanje je adekvatno izmijenjenom doživljaju sebe
42
Q

disocijacija?

A
  • rascjep između dvije stvari koje su uobičajeno blisko povezane (mišljenje, osjećanje, ponašanje…)
  • gubitak integracije između sjećanja na prošle događaje, svjesnosti o spostvenom identitetu i neposrednih senzacija
  • amnezija je ključni simptom
43
Q

disocijativna stanja?

A
  • suženje svijesti koje služi nesvjesnim ciljevima i praćeno je selektivnom amnezijom
  • uključuje:
    a) fuge
    b) prekide filma (blackouts) - periodi amnezije u alkoholizmu, intoksikacijama, posttraumatski
    c) stanje transa