Inteligencija i poremećaji inteligencije Flashcards
šta je IQ?
indeks, broj, koji pokazuje kako ljudi izvode zadate i standardizovane testove u odnosu na druge čije norme postoje, a koji su istog kalendarskog uzrasta
3 glavna pitanja vezana za IQ?
- da li je IQ jedinstven (opšta sposobnost) ili multifaktorski (mnoge različite sposobnosti)?
- na koji način biologija i sredina utiču na IQ?
- da li je IQ dobar prediktor akademskog uspjeha, odnosno, životnog uspjeha pojedinca?
najvažnije osobine inteligentnih ljudi?
- sposobnost pojmovnog-apstraktnog mišljenja
- sposobnost brzog učenja
- kreativnost (sposobnost rješavanja novih zadataka)
- logično rasuđivanje i shvatanje
- sposobnost razlikovanja bitnog i nebitnog
- samokritičnost
- sposobnost da se sopstveno znanje primijeni u praksi
- vještina ophođenja sa ljudima (socijalna inteligencija)
4 vrste teorija inteligencije?
- psihometrijske teorije inteligencije (Bine, Gilford, Terman, Terston, Spirman, Katel, Horn)
- neurološke (biološke) teorije
- razvojne teorije (Pijaže, Vigotski)
- teorije obrade informacije (Stenberg)
genetika i inteligencija?
- procjenjuje se da je 40-80% varijacija u IQ u vezi sa genetikom
- stepen genetskog uticaja povećava se kako djeca rastu
- Jensen tvrdi da procjena od 80% važi za inteligenciju u kasnijem odraslom dobu, dok je u djetinjstvu samo oko 40%
- svi se slažu da razlike mogu biti u direktnoj vezi sa životnom sredinom:
a) društvena sredina (porodica, vršnjaci, škola)
b) ne-socijalna sredina (ishrana, zagađivači, bolesti)
Pijaže i inteligencija?
funkcija inteligencije je adaptacija
Vigotski i inteligencija?
- inteligencija je kapacitet za učenje kroz instrukciju
- razvoj nije samo biološki, već i kulturno-istorijski
- više i niže mentalne funkcije
niže mentalne funkcije (Vigotski)?
- prirodne
- počivaju na biološkim i neurofiziološkim osnovama
- po njima je čovjek sličan životinjama
- univerzalne, istorijski nepromjenljive
- percepcija i neposredno pamćenje
više mentalne funkcije (Vigotski)?
- kulturne
- vezane isključivo za ljudsku vrstu
- nisu univerzalne, zavise od kulture - socijalne sredine i istorije
- istorijski promjenljive jer počivaju na znaku i značanju, a oni se mijenjaju
- logičko (ne neposredno) pamćenje, mišljenje, usmjerena pažnja
načini procjene inteligencije?
- intervju
- fizionomija
- način izražavanja
- bogatsvo rječnika
- male testove treba prilagoditi očekivanom intelektualnom nivou
- treba biti oprezan - bolje precijeniti nego potcijeniti
testovi procjene inteligencije u kliničkoj praksi?
- najčešće se koriste Vekslerovi testovi za odrasle i djecu
- individualno zadavani, kompozitni testovi u vidu baterije - svaka od varijanti se sastoji iz više subtestova
duhovna inteligencija (SQ)?
- inteligencija koja vodi do značenja, vizija, vrijednosti (kreativna inteligencija)
- vrsta inteligencije pomoću koje intuitivno rješavamo probleme smisla, značenja i vrijednosti, pomaže nam da sebe smjestimo u bogatiji smisaono-značenjski kontekst
- životna inteligencija: hrabrost, samospoznaja, razumijevanje života, drugih, ljudskih iskustava, rješavanje problema
intelektualni deficiti?
- oligofrenije - urođene ili u ranom djetinjstvu stečene
- demencije - gubitak ranije postojećih intelektualnih sposobnosti
opšta podjela intelektualnih deficita?
a) trajni
b) prolazni:
- mentalne retardacije (MR): urođene, stečene
- demencije
- pseudodemencije
koeficijent inteligencije?
- IQ - umni uzrast/kalendarski uzrast x100
- 90-110 - prosječna inteligencija
- 80-90 - fiziološki tupi (“tupi normalni”)
- 70-80 - tupi
- ispod 70 - oblast mentalne retardacije
- 50-69 - laka mentalna retardacija/subnormalnost (5-8 na 1000, mentalni uzrast 9-12)
- 35-49 - umjerena MR (1-2 na 1000, mentalni uzrast 6-9)
- 20-34 - teška MR (mentalni uzrast 3-6)
- 0-20 - duboka MR (mentalni uzrast ispod 3)
ICD-10 klasifikacija mentalne retardacije?
F70-F79 - mentalna retardacija
- F70 - laka MR
- F71 - umjerena MR
- F72 - teška MR
- F73 - duboka MR
- F78 - duga mentalna retardacija
- F79 - nespecifikovana MR
etiopatogeneza?
- genetski faktori
- prenatalna izloženost raznim infekcijama i intoksikacijama
- perinatalna trauma
- postnatalno stečena stanja
- različiti socio-ekonomski nepovoljni uticaji
moždani organski psihosindromi (MOPS)?
- raznorodna grupa mentalnih poremećaja kao posljedica afekcije mozga
- uzrokovani ili udruženi sa oštećenjem moždanog tkiva
- manifestuju se psihijatrijskom simptomatologijom - moždani psihosindromi
diferencijacija:
- akutni i hronični (način nastanka, tok i prognoza)
- psihotični i nepsihotični (kliničko ispoljavanje)
psihopatološka ispoljavanja?
- poremećaj kognitivnih funkcija (pamćenja, inteligencije, učenja) i senzorijuma (svijesti i pažnje)
- poremećaj emocija (emocionalna labilnost, depresija, euforija, anksioznost)
- poremećaji ponašanja - povezani sa promjenama ličnosti (oštećeno procjenjivanje situacija i rasuđivanje, socijalno neprimjereno ponašanje…)
demencija (4A)?
- demencija je sindrom stečenog intelektualnog deficita u kojem su jezgrovni poremećaji kratkoročnog i dugoročnog pamćenja, sa pridruženim poremećajima apstraktnog mišljenja i rasuđivanja, izmjene ličnosti
- afazija - gubitak ili poremećaj već stečenih jezičkih sposobnosti, govora
- amnezija - poremećaj pamćenja
- apraksija - nesposobnost da se urade kompleksne motorne aktivnosti
- agnozija - poremećaj percepcije
demencija Alchajmerovog tipa - klinička slika?
- prve promjene - ponašanje (ranije uredna osoba postaje neuredna, zapuštena, izostaje kritičnost u ponašanju, koristi nepristojne riječi i pravi neumjesne šale)
- poremećaj pamćenja - glavni simptom, javlja se ubrzo (oštećeno pamćenje skorašnjih događaja, upamćivanje novog materijala, učenje, konfabulacije)
- oštećenje inteligencije - stečeno, oštećeno razlikovanje bitnog od nebitnog, usporeni misaoni procesi, nesposobnost da se prave planovi i slijede instrukcije, teškoće u razumijevanju apstraktnih pojmova, nesposobnost da se pojedinosti povežu u cjelinu
- poremećaj emocija - emocionalna labilnost, emocionalna inkontinencija, depresivna ispoljavanja, blaga euforija ili anksioznost
- poremećaj svijesti - dezorijentacija, osoba noću tumara, luta…
šta je inteligencija?
- u osnovi konstituciono genetski definisan kapacitet, ali u značajnoj mjeri oblikovana okolinom
- kompleksna sposobnost da se asimilira činjenično znanje, da se rezonuje logično, da se manipuliše konceptima, da se bukvalno prevede u apstraktno, da se izađe na kraj smisaoni i jasno sa problemima i prioritetima koji se procjenjuju i vrjednuju kao značajni u određenoj situaciji, sposobnost rješavanja novih problema, mentalna adaptacija u novim ulogama
- sposobnost da se situacija razumije i da se iskoriste datosti u takvoj situaciji (praktična inteligencija)
- kapacitet korišćenja ideja ili simbola (asptraktna ili verbalna inteligencija)
- mogućnost da se uči iz iskustva
- vještina ophođenja sa ljudima (socijalna inteligencija)
- kapacitet za učenje i korišćenje naučenog (shvatanje, razumijevanje, pamćenje, integracija i mobilizacija usvojenih informacija u cilju rješavanja novih situacija)
poremećaji inteligencije?
- često posljedica defekta u razvoju (urođeni ili stečeni
- zaostalost sa značajno smanjenim potencijalom za razumijevanje, učenje, pamćenje, rješavanje problema i sl.
- oligofrenija - mentalna retardacija
šta podrazumijevaju stečeni intelektualni poremećaji?
- redukciju raznovrsnih intelektualnih sposobnosti koje su ranije postojale
- kod osoba koje su nekada imale “normalnu” inteligenciju može nastupiti umanjenje ili progresivno propadanje intelektualnih sposobnosti kao posljedica više ili manje teških oštećenja i disfunkcija mozga (npr. demencija)