Pamćenje i poremećaji pamćenja Flashcards

1
Q

šta je pamćenje? šta omogućava?

A
  • sposobnost zadržavanja i reprodukovanja podataka iz prethodnog iskustva
  • složena kognitivna psihička funkcija
  • omogućava održavanje i prizivanje u svijest prošlosti (konkretnih i apstraktnih, unutrašnjih i spoljašnjih doživljaja) bez ponovne percepcije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

od čega se pamćenje sastoji?

A
  • upamćivanja
  • zadržavanja upamćenog
  • reprodukcije (bez ponovne percepcije)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

koje neuralne strukture imaju ulogu u procesu pamćenja?

A
  • hipokampus
  • amigdaloidni kompleks
  • cingularna kora
  • forniks
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

šta je u osnovi mehanizma pamćenja?

A

molekularne promjene u sinapsi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

kako nastaje pamćenje?

A

stvaranjem engrama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

šta je engram?

A
  • neka vrsta otiska, trag sjećanja u mozgu
  • hemijske prirode
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

DNK i pamćenje?

A

DNK je značajna za funkciju pamćenja i “pamćenje vrste”

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

faze neurofiziološkog procesa pamćenja?

A

a) bioelektrična faza
b) biohemijska faza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

bioelektrična faza?

A
  • privremeno, kratkotrajno pamćenje, 2 faze:
    1. ultrakratko, do 20 sekundi - neposredno registrovanje informacije
    2. kratkotrajno - skorašnje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

biohemijska faza?

A
  • dugotrajno pamćenje
  • višestrukim opažanjem iste informacije se ponavlja hemijski proces
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

teorije pamćenja?

A
  • teorija asocijacija
  • teorija uslovljavanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

teorija asocijacija?

A

“dva sadržaja istovremeno doživljena se i u reprodukciji javljaju zajedno”
- asocijacija po
- dodiru
- sličnosti
- zvučnosti
- kontrastu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

vrste pamćenja?

A
  • deklarativno
  • proceduralno - vještine i automatizovane operacije
  • namjerno i nenamjerno
  • motorno - pamćenje naučenih pokreta
  • mentalno - pamćenje intelektualnih sadržaja (slike)
  • logičko-verbalno - riječi, grafički simboli
  • emocionalno - pamćenje osjećaja
  • dugoročno
  • kratkotrajno
  • neposredno
  • radna memorija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

deklarativno pamćenje?

A
  • pamćenje informacija, objekata, događaja
  • uvijek uključuje svjesnost
  • mentalni kapacitet zadržavanja i ponovnog oživljavanja utisaka, ili prisjećanja ili prepoznavanja prethodnih iskustava

dvije podvrste:
- epizodička memorija
- semantička memorija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

epizodička memorija?

A

sjaćanja koja su određena u vremenu i prostoru
- gdje i kad se nešto dogodilo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

semantička memorija?

A

obuhvata informacije vezane za univerzalna znanja (azbuka, istorijski podaci…)
- verbalno je posredovana
- nema vremenske i prostorne odrednice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

koje su kliničke vrste pamćenja?

A
  • sukcesivni stadijumi kratkotrajnog pamćenja
  • dugotrajno pamćenje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

sukcesivni stadijumi kratkotrajnog pamćenja?

A
  • ultrakratko ili neposredno (15-20 sekundi)
  • kratkotrajno ili skorašnje (nekoliko minuta do 2 dana)
  • informacije se organizuju u smislu bliskosti ili dodirnih tačaka, senzornih karakteristika (slični zvuci, boje, oblici…)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

šta je dugotrajno pamćenje? kako se organizuju informacije kod dugotrajnog pamćenja?

A
  • davnije pamćenje za duži vremenski period, procesi i sadržaji vezani za trajno skladištenje informacija
  • informacije se organizuju na nivou značenja, što olakšava prisjećanje
  • obuhvata registrovanje, zadržavanje i prizivanje informacija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

osnovni procesi pamćenja?

A
  • registracija - bilježenje i zadržavanje velikog broja informacija (1-2 sekunde) u senzornom skladištu
  • retencija - zadržavanje registrovanih informacija, omogućava da naučenu informaciju kasnije koristimo
  • reprodukcija - od suštinskog značaja za evaluaciju pamćenja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

šta je reprodukcija? kako se odvija? šta na nju utiče? šta je transfer znanja?

A
  • reprodukcija je oživljavanje ranije upamćenog, bez ponovnog opažanja
  • odvija se kroz svjesno prisjećanje i rekogniciju ranije upamćenih sadržaja
  • na reprodukciju utiču: sugestibilnost, zablude, predsrasude, osjećanja
  • “transfer znanja” - prenošenje dejstva ranijeg učenja na kasnije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

učenje?

A
  • usvajanje novih znanja
  • podrazumijeva konsolidaciju (utvrđivanje)
  • ponavljano upamćivanje sa ciljem da se informacija trajno zadrži
  • suština je u ponavljanju
  • postoji direktna srazmjera između učenja i inteligencije
  • produktivno i neproduktivno učenje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

koji faktori uslovljavaju produktivno učenje?

A
  • motivacija
  • svjesno postavljanje cilja da se materija trajno nauči
  • verbalno logično - smisaono učenje
  • slaganje metoda učenja sa individualnom dispozicijom za učenje
  • glasno preslišavanje
  • višestruko ponavljanje
  • vremenska raspodjela sadržaja
  • ličnost predavača
24
Q

zaboravljanje? šta su proaktivna i retroaktivna inhibicija?

A
  • određeni gubitak ili redukovan pristup informacijama koje su u prošlosti bile usvojene i upamćene
  • posljedica odsustva ponavljanja i negativnog efekta aktivnosti koja se obavlja posle učenja
  • proaktivna inhibicija - aktivnost koja je prethodila učenju utiče na zaboravljanje sadržaja koji se naknadno uči
  • retroaktivna inhibicija - kočenje prethodnih asocijacija narednim
25
Q

poremećaji pamćenja?

A
  • kvantitativni
  • kvalitativni
    (kriterijum je reproduktivna moć ispitivane osobe)
26
Q

kvantitativni poremećaji pamćenja?

A
  • hipermnezija - neobično detaljna i živa sjećanja
  • hipomnezija - smanjeno pamćenje
  • amnezija - potpuno nesjećanje
  • tokom stanja smanjenja ili gubitka svijesti pamćenje je disfunkcionalno
  • kod organskih poremećaja se vjerovatno radi o poremećaju u registraciji i retenciji
  • kod psihogenih poremećaja se prevashodno radi o izmijenjenoj reprodukciji zapamćenog
  • različiti poremećaji pamćenja mogu da daju razne lokalizacije moždanog oštećenja
27
Q

amnezije?

A
  • patološki gubitak pamćenja
  • određena iskustva su zaboravljena i postala nepristupačna za svjesno prisjećanje
  • terminom amnezija se označavaju različiti poremećaji pamćenja
  • organska oštećenja mozga (trauma, demencije, gubitak svijesti)
  • psihogene, tj. funkcionalne (psihološka trauma, disocijativne reakcije)
28
Q

kvalitativni poremećaji pamćenja?

A

pojava rearanžiranja zapamćenog, sa iskrivljenim prisjećanjem koje podrazumijeva uključivanje lažnih pojedinosti, poremećaje odnosa u vremenu ili konfuziju pamćenja sa fantazijama

  • alomnezije
  • kriptomnezije (nesvjesni plagijat)
  • konfabulacije
  • pseudologija fantastika
  • paramnezije
29
Q

alomnezije?

A

retrospektivna falsifikacija - naknadno izvrnuto sjećanje
- nesvjesno, nenamjerno falsifikovanje sjećanja, da bi se prilagodila sadašnjim emocionalnim potrebama

  • osoba iskreno vjeruje u falsifikovano sjećanje, sa dodavanjem netačnih elemenata na uopšteno “dobro” zapamćeno
  • iluzija pamćenja
  • izmijenjeno sjećanje za realne događaje (“kako je trebalo” ili “kako je moglo da bude”)
  • od stanja zavisna sjećanja - neuspjesi prizivanja, koji su obrnuti kroz ponovno stvaranje konteksta u kojem je sjećanje prvobitno formirano

obmane sjećanja pod uticajem aktuelnih psihopatoloških doživljavanja:
- depresija, manični, paranoidni bolesnici
- uticaj afekta - poremećaji raspoloženja
- sumanute ideje - psihotični poremećaji
- sugestije - djeca, oligofrenija

30
Q

konfabulacije?

A
  • oblik paramnezija
  • izmišljenim događajima se ispunjava praznina u sjećanju
  • paraphrenia phantastica
  • MOPS - organski moždani psihosindromi
  • Korsakovljeva psihoza - alkoholni amnestički sindrom
31
Q

pseudofantastika (pseudologija fantastika)?

A
  • mitomanija, sindrom Minhauzena
  • osoba preuveličava, fabrikuje ili indukuje svoju bolest kako bi dobila pažnju
  • patološka lažljivost kod poremećaja ličnosti (narcistični, granični, histerični)
32
Q

paramnezije?

A

aka identifikujuća paramnezija
- poremečaji opažanja ili pamćenja vremenskog toka
- deja vu, deja pensee, deja entenduu
- jamais vu, jamais entendu, jamais pensee
- stanja umora, intoksikacije, parcijalni epileptični napadi
- sreću se u svakodnevnom životu

33
Q

proces usvajanja novog materijala?

A

(senzornog, perceptivnog ili konceptualnog tipa, koji može da dolazi iz okoline ili od same osobe)

  • da bi se novi materijal usvojio osoba mora da prati informaciju koja se prezentuje, potom se ona registruje kroz odgovarajuće senzorne puteve, a zatim se obrađuje i kortikalno organizuje
  • novoregistrovani materijal se prenosi iz neposrednog pamćenja preko kratkotrajnog pamćenja do dugotrajnog
34
Q

skorašnje pamćenje?

A
  • klinički termin
  • upamćivanje informacije uskladištene i sačuvane unutar nekoliko sati, dana
35
Q

kliničko razlikovanje pamćenja?

A

3 vrste - dvije su sukcesivni stadijumi kratkotrajnog pamćenja:
1. ultrakratko - neposredno registrovanje informacije
2. kratkoročno
3. dugotrajno

36
Q

gdje je informacjia u neposrednom (ultrakratkom) pamćenju?

A

je privremeno zadržana u reverbracijskim neuronskim krugovima

37
Q

konsolidacija?

A
  • proces čuvanja informacije kao dugotrajnog pamćenja
  • sastoji se od prelaska informacija iz kratkoročnog u dugoročno (oko pola sekunde) i njihovog stabilizovanja
  • dugoročno uskladištena informacija je podložna ponavljanju i daljoj organizaciji
38
Q

kako se informacije organizuju u dugotrajnom pamćenju?

A
  • organizuju se na osnovu značenja - što olakšava njihovo prizivanje
39
Q

kako se informacije organizuju u kratkoročnom pamćenju?

A
  • organizuju se u smislu bliskosti ili dodirnih tačaka, senzornih svojstava (npr. slični zvuci, oblici, boje)
40
Q

osnovni procesi pamćenja?

A
  1. registrovanje - bilježenje i zadržavanje ogromnog broja nadolazećih informacija veoma kratko (max. 1-2 sekunde) u senzornom skladištu
  2. retencija - zadržavanje registrovanih tragova pamćenja
  3. reprodukcija
41
Q

kako se ogledaju poremećaji pamćenja?

A

kroz prekid registrovanja, retencije ili reprodukcije
- u praksi se najčešće procjenjuje samo reprodukcija (suštinski proces za evaluaciju pamćenja)

42
Q

reprodukcija?

A
  • sposobnost ponovnog i svjesnog prisjećanja ili prepoznavanja prethodno zadržanih sjećanja iz pamćenja
  • odvija se kroz prisjećanje (nalaženje informacija u dogoročnom pamćenju) i kroz prepoznavanje (nalaženje informacije na osnovu date karakteristike)
43
Q

koji faktori imaju značajnu ulogu u procesu učenja?

A
  • postavljanje cilja
  • odluka da se zapamti što trajnije
  • logična povezanost onoga što se uči
  • asocijativna povezanost
  • ponavljanje kojim se tragovi pamćenja zadržavaju satima
  • preslišavanje
  • motivacija
  • vremenska raspodjela na duže vremenske intervale
  • učenje cjeline
44
Q

šta je zaboravljanje?

A

izvjestan gubitak ili smanjen pristup informacijama, iako su u prošlosti usvojene i uskladištene - neprekidno se javlja kao normalno zaboravljanje

45
Q

normalno zaboravljanje?

A
  • stariji događaji se lošije pamte od skorijih
  • važniji događaji se veoma živo zadržavaju u pamćenju
  • obično se zaboravljeni događaji mogu prizvati podsticanjem, asocijativnim sjećanjima, ili drugim oblicima stimulacije (npr. hipnoza)
  • ipak se bar nešto trajno gubi iz sjećanja zbog neupotrebe ili miješanja novijih naučenih informacija ili iskustava, kao i zbog normalne organske razgradnje informacija koje su nepotrebne, čak i ako su upamćene
46
Q

hipermnezija?

A
  • intenzivno efikasno pamćenje koje se sreće kao prolazna ili trajna osobina nekih ljudi
  • situacije vitalne ugroženosti, sch, BAP, epilepsija, nadarene osobe
  • neobično detaljna i živa sjećanja
47
Q

hipomnezija?

A
  • smanjena sposobnost pamćenja
  • zbog zamora, iscrpljenosti, neuroze
  • može biti psihogena, organska
48
Q

lokalizacije moždanih oštećenja na osnovu amnezija?

A
  • parijetalne lezije dovode do oštećenja kratkoročnog pamćenja
  • temporalne lezije dovode do dugoročnog
  • frontalne lezije dovode do poremećaja formiranja strategija učenja i pamćenja redosljeda događaja
49
Q

vrste amnezije?

A
  • anterogradna
  • retrogradna
  • kongradna
  • amnezije kod dementinih
  • funkcionalne/psihogene amnezije
50
Q

anterogradna amnezija?

A
  • posle traumatskog događaja
  • nemogućnost registrovanja ili učenja nove informacije
  • nemogućnost upamćivanja novih informacija, od momenta početka neke bolesti ili traume i za neko vrijeme nakon toga
  • uglavnom nestaje nakon nekoliko nedelja
51
Q

retrogradna amnezija?

A
  • deficit podataka iz vremena prije traumatskog događaja
  • teškoće prizivanja iz dugoročnog pamćenja ranije upamćenih informacija
  • proteže se vremenski unazad u različitom vremenskom periodu
  • sa povratkom pamćenja se obično prvo vraćaju stariji događaji
52
Q

kongradna amnezija?

A

zaboravljanje događaja koji su se odvijali tokom ošećenja svijesti

53
Q

amnezije kod dementnih?

A
  • organski poremećaji pamćenja
  • u suprotnosti sa očuvanim sjećanjem za starije događaje
  • osoba zaboravlja imena, datume, gdje je nešto ostavila, šta je namjeravala da uradi, ne prepoznaje poznate ljude, izgubi se u nepoznatoj sredini, ne zna koji je mjesec ili godišnje doba…
54
Q

funkcionalne (psihogene) amnezije?

A
  • vremenski period koji obuhvata zaboravljene događaje je veoma ograničen, nejasan, nedosljedan ili selektivan
  • u osnovi su psihogeni faktori (najčešće potiskivanje)
  • do “zaboravljenih” sadržaja se može doći određenim metodama (npr. psihoanaliza)
  • često kod histeričnih disocijativnih reakcija
55
Q

Korsakovljeve trijade?

A
  • amnezija
  • konfabulacije
  • polineuritis
56
Q

kriptomnezije?

A
  • nesvjesni plagijat
  • osoba citira nečije djelo kao svoje, uvjerena da to djelo nikad nije vidjela