spontani i naučni pojmovi Flashcards

1
Q

ispitivanje R naučnih pojmova

A
  • podstakle kritike da nije eko validno zbog besmimslenih reči i donekle neuobičajeog z.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

ispitivanje R naučnih pojmova, tip. z.

A
  • zadaci dovršavanja rečenica - rečeice sa SP i NP
  • ispituju se uzročni i suprotstavljeni odnosi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

uzročnost

A
  • rečenica se završava sa zato što (II oš)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

suprotstavljenost

A
  • rečenica se završava sa iako (IV oš)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

SP i NP se razlikuju po poreklu

A
  • ali to nije njihova ključna razlika
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

SP nastaju

A
  • spontano
  • kroz svakodnevno iskustvo deteta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

NP nastaju

A
  • iz naučnih disciplina
  • dete ih usvaja kroz sistemsko, vođeno obučavanje, u školi
  • mogli bi se zvati i školski
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

razlika po poreklu Po

A
  • NIJE njihova ključna razlika
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

istr: zato što/iako - II, IV razred

A

II
- zato što - deca uspešnije rečavaju z. sa NP
- iako - = loše rešavaju obe vrste relenica

IV
- zato što - deca = uspešno rešavaju z. sa obe vrste rečenica
- iako - deca uspešnije rešavaju z. sa NP

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

II razred, zato što/iako

A
  • zato što - deca uspešnije rečavaju z. sa NP
  • iako - = loše rešavaju obe vrste relenica
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

IV, zato što/iako

A
  • zato što - deca = uspešno rešavaju z. sa obe vrste rečenica
  • iako - deca uspešnije rešavaju z. sa NP
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

ZATO ŠTO - do II razreda, deca su već ovladala

A
  • NP
  • imala su minimum R SP
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

ZATO ŠTO - NP pretiče u razvoju

A
  • SP
  • i vuče njegov R
  • zato su u IV = uspešni u repavanju obe vrste rečenica
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

IAKO - teže za razumevanje

A
  • kasnije shvataju tja odnos
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

IAKO - u II razredu

A
  • nema min. R SP
  • = neuspešni
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

IAKO - u IV razredu, NP

A
  • pretiču SP i vuku njihov R
  • VI? - SP bi dostigli nivo R NP
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

II razred, NP UZROČNOSTI

A
  • na višem nivou od spotanog shvatanja uzročnosti
  • u IV su na istom, visokom nivou.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

II razred, i NP i SP na nivou SUPRETSTAVLJENOSTI

A
  • na istom nivou
  • nerazvijeni
  • u IV razredu NP na višem nivou od SP.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

NP i SP imaju

A

-različite R linije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

NP se razvijjaju brže

A
  • njihov R je u ZNR R SP.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

ključni pojmovi

A
  • svesnost
  • voljnost
  • sistem pojmova
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

svesnost

A
  • svest o pojmu
  • verbalna definicija pojma - dovođenje u vezu sa drugim pojmovima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

voljnost

A
  • pojam kao misaoni čin
  • SB voljnog upravljanja pojmom
  • apstrahovanje i sinteza ključnih svojstava, generalizacija pojma na nove situacije
  • dovođenje u vezu sa drugim pojmovima, uspostavljanje logičkih veza -> odnosa opštosti među pojmovima
    — zato je to viši nivo mišljenja u odnosu na SP
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

uspostavljanje logičkih veza

A
  • odnos opštosti među pojmovima
  • zato je to viši nivo mišljenja u odnosu na SP
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Si pojmova

A
  • hijerarhija opštosti
  • dovođenja Po u odnos sa Po istog nivoa, kao i nadređenim i podređenim Po.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

jake strane SP

A
  • iskustvo
  • konkretnost
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

iskustvo SP

A
  • dobro poznavanje predmeta/fenomena na koji se predmet odnosi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

konkretnost

A
  • pojam ima jak dodir sa realnošću, praksom.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

slabe strane SP

A
  • nisu shvaćeni ni voljni
    — Po se koristi, ali ne može lako da se definiše (odsustvo shvaćenosti - svesti o Po) i dovedeu odnos sa drugim Po (nema voljnog upravljanja)
  • dete bolje shvata predmet, nego pojam
  • odsustvo sistema, ne postoji veza sa drugim pojmovima, već samo sa ob.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

slabe strane SP, odsustvo Si

A
  • ne postoji veza sa drugim pojmovima, već samo sa ob.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

jake strane NP

A
  • svesnost, osvešćenost
  • voljnost
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

jaka strana NP, svesnost, oštećenost

A
  • svest o pojmu
  • verbalna definicija pojma -> dovođenje u vezu sa drugim pojmovima.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

jake strane NP, voljnost

A
  • mogu lako da ga upotrebe, da završe rečenicu koristeći ovaj pojam
  • da generalizuju pojam na nove situacije, dovode u vezu sa drugim pojmovima
  • postojanje sistema pojmova - hijerarhija opštosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

jaka strana NP, postojanje Si pojmova

A
  • hijerarhije opštosti.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

slabe strane NP

A
  • verbalizam - bolje razumevanje pojma od pojmave, ob. na koji se odnosi
  • nedovoljna veza sa iskustvom, stvarnim životom.
36
Q

ključna razlika SP i NP

A
  • je U SISTEMU POJMOVA
37
Q

ključna razlika između SP i NP je

A
  • U SISTEMU POJMOVA.
38
Q

NP se usvajaju u

A
  • sistemu
  • dete uči pojmove kroz definiciju i odnos sa drugim pojmovima
39
Q

SP nemaju

A
  • sistem
  • nastaju u odnosu sa predmetu,u okviru konkretnog iskustva
40
Q

sve ostale razlike SP i NP; shvaćenost i voljnost pojmova

A
  • proističu iz ne/postojanja sistema pojmova
  • sistem obezbeđuje shvaćenost i voljnost pojma
41
Q

sistem pojmova

A
  • obezbeđuje shvaćenost i voljnost pojmova
42
Q

R odnos SP i NP

A
  1. neophodan je minimum R SP. da bi mogli da se usvajaju NP
  2. NP pretiču u R SP
  3. NP povratno deluju, vuku R spontanih koji dostižu nivo R NP
43
Q

neophodan je minimum R SP

A
  • da bi mogli da se usvajaju NP
44
Q

NP pretiču u R

A
  • SP
45
Q

NP povratno deluju

A
  • vuku R spontanih koji dostižu nivo R NP
46
Q

SP se razvijaju od ISKUSTVA, od OB, od konkretnog (dole)

A
  • kao sistemu pojmova i apstrakciji (gore)
47
Q

NP se razvijaju obrnuto

A
  • od Si pojmova ka ob.
48
Q

NP pretiču spontane zbog

A
  • asimetrične interakcije odraslog (nastavnika) i deteta
49
Q

nastavnik

A
  • prenosi znanja, pita, koriguje, pojašnjava, podstiče internalizaciju onoga što se čini
  • postepeno preuzimanje uloge kontrole misaonih procesa od strane deteta
50
Q

način rešavanja 2 z; dovršavanje rečenica

A
  • uzročnost
51
Q

SP - dete pokušava voljno da učini nešto što čini spontano

A
  • to mu teško ide
52
Q

NP - dete pokušava samostalno da uradi nešto što ni

A
  • spontano nije u stanju da uradi
  • uspeva u tome, jer dolazi do internalizacije nastavnika (dete kao da radi uz pomoć nastavnika).
53
Q

NP vrše prodor nadole

A
  • pravac od apstraktnog ka konkretno ob/pojavi
  • pomažu spontanim da se podigu na viši nivo, da postanu deo Si
54
Q

naučni pojmovi su u

A
  • ZNR spontanih pojmova.
55
Q

NP se oslanjaju na

A
  • akt. nivo SP (neophodan za minimum R)
  • jer nije moguće učiti dete pojmovima koji nisu na njegovom nivou poimanja

— primer sa shvatanjem odnosa suprotstavljenosti (iako) u II razredu

56
Q

naučni pojmovi daju sistem

A
  • spontanim pojmovima.
57
Q

spontani pojmovi

A
  • brzo napreduju, jer se oslanjaju na ono što su NP već dostigli (sistem)
    — njihov R teče nagore od konkretnom ka apstraktnom uopštavanju
58
Q

SP postaju

A
  • shvaćeni i voljni, jer se oslanjaju na sistem (ono što su naučni već dostigli)
59
Q

povratni uticaj SP na NP

A
  • obogaćivaje iskustvom
  • daju NP vezu sa iskustvom, ob.
60
Q

SP daju naučnim vezu sa

A
  • predmetima, iskustvom
  • daju kokretnost (time se nadoknadjuje nedostatak naučnih - verbalizam)
61
Q

NP daju spontanim

A
  • uoptavanje, sistem, odnos sa drugim pojmovima
  • time se nadoknadjuje nedostatak SP - postaju shvaćeni i voljni
62
Q

način usvajanja SP

A
  • rezultat su svakodnevnog iskustva
  • stiču se van sistema
63
Q

način usvajanja NP

A
  • uče se u školi (posredovanje nastavnika - asimetrična interakcija)
  • usvajaju se u okviru sistema
64
Q

pravac R, SP

A
  • od konkurentnih pojava ka uopštavanju (apstraktnom)
  • (od dole ka gore)
65
Q

pravac R, NP

A
  • od verb. definicija (apstraktnog) ka konkretnim pojavama
  • (od gore ka dole)
66
Q

odnos prema predmetu, SP

A
  • direktan
67
Q

odnos prema predmetu, NP

A
  • posredovan drugim pojmom
  • (može biti i spontani)
68
Q

prednost, SP

A
  • zasićenost iskustvom
  • spontana primena
69
Q

prednost, NP

A
  • shvaćenost - postojanje svesti o pojmu
  • voljnost - voljno korišćenje
70
Q

slabost, SP

A
  • dete bolje shvata predmet, nego pojam, nema svesti o pojmu (nije shvaćen)
  • neSB voljnog upravljanja (nije voljan)
  • odsustvo sistema - veze sa drugim pojmovima
71
Q

slabost, NP

A
  • nedovolja zasićenost konkretnim isksutvom
  • verbalizam -> bolje razumevanje pojma od pojave/predmeta na koje se odnosi.
72
Q

način usvajanja maternog jezika

A
  • nesvesno, nenamerno
73
Q

način usvajanja stranog jezika

A
  • uči se svesno i namerno u školi (azbuka, čitanje i pisanje)
74
Q

prednost i slabosti maternjeg jezika

A
  • besprekorna upotreba gramatike, bez poimanja
  • besprekorno izgovaranje glasova
75
Q

prednost i slabosti stranog jezika

A
  • učenje gramatike - ovladavanje jezičkim konstrukcijama
  • teškoće u izgovaranju glasova stranog jezika, ali se voljno usvaja foetika stranog jezika.
76
Q

pisani i glasovni govor, maternji jezik

A
  • pisani govor zaostaje znazno za glasovnim, jer je ovaj drugi spontan
77
Q

pisani i glasni govor, strani jezik

A
  • pisani govor čak ispred glasovnog, zbog voljnosti pisanog govora
78
Q

odnos prema predmetu, maternji jezik

A
  • direktan
79
Q

odnos prema predmetu, strani jezik

A
  • posredovan rečju maternjeg jezika
  • to doprinosi R maternjeg jezika ka apstraktnom
80
Q

odnos razvojnih linija i pravci razvoja

A
  • od konkretnog ka apstraktnom
  • usvajannje stranog jezika stvara uslove za više nivoe maternjeg: shvaćenost i voljnost
81
Q

odnos razvojnih linija i pravci R

A
  • R se shvaćenost i voljnost - od apstraktnog ka konkretnom
  • od Si spontanog značenja uspostavljenih maternjim jezikom, oslanja se na aktualni nivo R maternjeg J.
82
Q

SP i NP - R NP odigrava se paralelno

A
  • sa izgradnjom njihovog sistema -> što posledično preobražava SP
83
Q

strani i maternji jezik - strani jezik se oslanja na

A
  • već postojeći sistem, uspostavljen na nivou maternjeg jezika.
84
Q

jezik je

A
  • sistem
  • pravilnosti… neshvaćene u maternjem jeziku
85
Q

strani jezik je novi sistem

A
  • koji se R zahvaljujući već postojećem sistemu maternjeg jezika i preobražava ga povratno.