KO Flashcards

1
Q

prelazak sa PO na KO

A
  • uravnotežavanje AS i AK
  • decentracija
  • koordinacija m. AŠ -> reverzibilnost
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

akcione šeme - operacija

A
  • interiorizovana (mentalna), reverzibilna i povezana u sistem
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

konkretne

A
  • izvode se na ob. ili njihovim reprezentacijama
  • NE NA VERB. PROPOZICIJAMA
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

KO

A
  • decentracija i koordinacija AŠ
    —> dovode do reverzibilnosti i decentracije od perceptivnog
  • pokazatelj pojave KO - konzervacija
    — shvatanje da je određena dimenzija nepromenjena, bez obzira na manifestne transformacije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

reverzibilnost je

A
  • uslov za operaciju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Pijažeova def. operacije

A
  • ono što transformiše stanje A i stanje B
  • ostavljajući pritom bar jedno svojstvo invarijantnim
  • sa mogućim vraćanjem B u A koje poništava transformaciju.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

operacije su

A
  • interiorizovanje akcije (potiču od moto), jer se odvijaju na un. planu.
  • reverzibilne - u oba smera, međusobno su koordinisane
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

dva oblika reverzibilnosti

A
  • reverzibilnost putem inverzije
  • reverzibilnost putem reciprociteta (kompenzacije)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

operacije su povezane u Si

A
  • koordinacija MAŠ
  • mogu se kombinovati na razne načine i čine strukturu grupisanja
  • odnose se na konkretne ob, bliske detetovom iskustvu.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

struktura z. za ispitivanje konzervacije

A
  • utvrđivanje identičnosti 1 dimenz. kod 2 ob.
  • transformacija 1 ob.
  • provera identičnosti ispitivane dimenz.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Redosled u ovladavanju pojmovima konzervacije – horizontalno pomeranje

A
  1. Količina materije: diksontinuirana – perle, pa kontinuirana – tečnost, pa čvrsta materija (plastelin u loptici) jer izgleda veoma promenjeno;
  2. Težina
  3. Zapremina
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

zašto dolazi do pomeranja

A
  • kompleksnost samih pojava kojima treba ovladati
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

faze u R pojma konzervacije

A
  • nepostojanje konzervacije PO stadijum
  • empirijska konzervacija
  • delimična konzervacija
  • formiranje pojma konzervacije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

empirijska konzervacija

A
  • emp. provera, potrebna percept. potvrda
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

delimična konzervacija

A
  • vezuje se samo za neke transf, ali ne sve
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

z. za ispitivanje konzervacije počiva na tri obrazloženja

A
  1. prosta reverzibilnost
  2. identitet
  3. kompenzacija
17
Q

negacija - inverzija

A
  • kada bismo vratili tečnost u prvu čašu videli bismo da ima isto
18
Q

kompenzacija – reciprocitet

A
  • ova čaša je uža i duža, a ova niža i šira pa je zato isto.
19
Q

identitet

A
  • to je ista tečnost koju smo presuli, ništa nismo dodali (najkasnije se javljaju)
20
Q

zašto školski uzrast ima konzervaciju

A
  1. misaone operacije reverzibilne, mogu u svojoj glavi da obrnu iverznu operaciju i vrate proces na poletak
  2. vode računa o nekoliko aspekata problema istovremeno, kombinujući ih - uzimaju u obzir i visinu i širinu čaša
    — promena u visini čaše, kompenzovana je promeom u širini.
  3. shvataju da ako ništa nije oduzeto ili dodato nekom ob/materiji, ona ostaje ista - identična.
21
Q

operacije

A
  • klasifikacija
  • serijacija
  • broj
  • infralogičke operacije
22
Q

razvoj klasifikacija

A
  • deca školskog uzrasta mogu da nađu višu klasu i znaju da je ona uvek veća od podređenih klasa C>A
23
Q

operacija klasifikacije

A
  • odnosi se na KVALITET
  • svojstvo po kom se vrši kalsif.
  • ob se grupišu prema ekvivalentnosti - dele neko svojstvo, svrstavaju se u istu klasu
24
Q

klasifikacija; inkuzije klasa

A
  • uključivanje klase u višu klasu, formiranje hijerarhije
25
Q

kvantifikovane inkluzije

A
  • svest da je podklasa uvek manja od više klase u koju je uključena
26
Q

klasifikacija, posledica R logike operacija

A
  • ne jezika
  • deca koriste termine svi i neki
  • ne zna da izvrši klasifikaciju inkluzije i da dovede nižu klasu u odnos sa višom koja joj je nadređena u hijerarhiji.
27
Q

razvoj serijacija

A
  • deca školskog uzrasta mogu da grupišu predmete po nekom svojstvu
  • mogu da ih razvrstaju po veličini u rastući/opadajući niz, uzimajući u obzir relacije - odnose među njima.
28
Q

operacija serijacije

A
  • uvek se odnose na KVANTITATIVNO
  • ob. se porede po nečemu kvantitativno
  • ob. se grupišu, ređaju u niz, prema relacijama, odnosima koji među njima postoje.
29
Q

broj

A
  • razumevanje br. i računskih operacija počiva na klasifikaciji i serijaciji
  • svaki br- je veći od prethodnog, svaki naredni uključuje prethodni
30
Q

ograničenja KO mišlj.

A
  • zavisno od sadržaja i realnosti
  • ograničeno na konkretno, iskustveno nema apstrakcije
  • komb. elemenata se svodi na pokušaje i pogreške ili ostaje nepotpuno
  • rezonovanje o relacijama, ali nema uspostavljanja relacija među relacijama
  • nepovezane 2 forme reverzibilnosti, ne može se svaka dovesti u vezu sa svakom
31
Q

nepovezane 2 forme reverzibilnosti

A
  • ograničeno kombinovanje operacija
  • ne može se svaka dovesti u vezu sa svakom
32
Q

ograničenja KO 2

A
  • egocentrizam KO
    — usmerenost na sopstveno iskustvo; realno = moguće
  • ograničenja KO
    — KO se izvode na ob, dete ne može da operiše operacijama, već verb. iskazima.